Pušipel je postao punoljetan i sada na velika vrata ubire prestižne nagrade

Međimurski brend vina pušipel, koji je nastao 2007. godine zahvaljujući legendarnom enologu Franji Lebaru, obilježio je punoljetnost, 18 godina u zagrebačkom restoranu Baltazar.

"Od pušipela se danas u Međimurju proizvode četiri stila vina, pjenušci, svježa vina, dozrela vina s dužim odležavanjem te slatka desertna izdanja vina. Nakon što je 2011. počela njegova klonska selekcija, od koje smo izdvojili 32 klona, 2017. godine smo dobili i njegovu jedinstvenu bocu, a nedavno i čašu", kazao je uvodno predsjednik Društva vinogradara i vinara Međimurja Hortus Croatiae Robert Horvat, koji ima i kupažu svih klonova u vinu pod nazivom K-32, koje je nastalo u njegovu obiteljskom vinogradu.

Od osvježavajućih pjenušaca do arhive

Prema njegovim riječima, razvoj međimurske vinske priče vezan je uz pušipel, kada je uz pomoć lokalnih institucija, povijesni naziv zaštićen kao županijska robna marka. Pomogla je i blizina granice, jer su i strani turisti, a poslije i domaći u toplice Sveti Martin na Muri, počeli dolaziti u većem broju. Mlađi vinari su dobro iskoristi i Vinsku omotnicu, jer su uredili kušaonice, vinotočja, ali i Mađerkin breg, koji je dobio i poseban vidikovac iz EU fondova oko kojega se nalaze lijepi terasasti vinogradi.

Nastao od autohtonog moslavca, pušipel je sorta koja ima golem gospodarski potencijal

Sommelier Darko Lugarić, koji je za ovu priliku odabrao čak 16 etiketa, a najstarija je bila iz 2003. godine, naglasio je kako pušipel pokazuje svu raskoš i potencijal s obzirom da se se njega mogu raditi osvježavajući pjenušci, pa sve do arhiva, a to mogu samo velike sorte. Malo ih je na svijetu koje mogu tako širok repertoar podnijeti na svojim leđima, istaknuo je Lugarić.

Linija classic, istaknuo je, najčešća je kod pušipela od koje vinarije žive, a čuli smo da od njega mogu napraviti svako vino, osim rozea, kojega i ne planiraju imati. Tu je i festival Urbanovo, koji slavi pušipel, te svake godine okupi u Štrigovi, gdje je stasao i muzej vina, više tisuća posjetitelja.

Vinari ne trče za brzom zaradom

Autor posebne boce za pušipel Ivan Goričanec kaže da nije trebalo dugo tražiti, kada je pala odluka gdje naći 'srodnu dušu' za posebnu bocu.

"Otišao sam u Mađarsku gdje su već imali nešto slično za svoj furmint, pa smo si pružili ruke i dobili svoju bocu", kaže.

Goričanec je otkrio da je od 173 Decanterove medalje, koje su od 2016. godine došle u Međimurje, brend Pušipel dobio čak 70.

Posebnost međimurskih vina je, između ostalih, da tri vinarije imaju na čelu vinarke, koje stoje iza vinskih kuća Hažić, Kerman i Dvanajščak-Kozol.

Predsjednik udruge Bregovita Hrvatska Miroslav Polovanec kazao je da su međimurski vinari perjanica udruge Središnje bregovine, koja postoji šest godina, jer iz Međimurja dolaze odlična vina, bilo autohtonih ili međunarodnih sorti. To su vina u svjetskom trendu, jer se klima promijenila i tamošnji vinari traže odgovore za potrebe sve zahtjevnijeg tržišta vina. Inače, bregovitu Hrvatsku čini pet vinogradarskih podregija ili pet različitih zaštićenih oznaka izvornosti (ZOI) sa svojim vinogradima.

Direktor Turističke zajednice Međumurske županije Rudi Grula naveo je da međimurski vinari, koji su se dokazali u izazovnim vremenima, idu ruku pod ruku s tamošnjom turističkom ponudom, koja se može osloniti na domaću ponudu hrane i pića. Dodao je da su radišni vinari ne trče za brzom zaradom, što je veliki izazov, jer ostaviti vino godinama, pa i desetljećima u podrumu, daleko od izbirljivog tržišta, znači predanost i vjeru u svoje znanje i pravilan rad, zaključio je Grula.