Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Hortus Croatiae
  • 04.06.2022. 13:30
  • Međimurska, Štrigova

Povratak pušipela i uspjeh vinara Međimurja, u šest godina osvojili na Decanteru 54 medalje

Radionica u Štrigovi, pokazala je svu raskoš jedine autohtone sorte Međimurja, jer se od nje mogu dobiti pjenušci, mladi pušipeli, odležani, pušipel iz drva...

Foto: Marinko Petković
  • 219
  • 57
  • 0

Posljednjih šest godina bilo je dovoljno da vinari iz Međimurja "pod normalno" počnu gledati na najpoznatije svjetsko priznanje za svoja vina. Osvajanje 11 Decanterovih WWA medalja 2019. godine, 15 medalja 2020. te čak 18 prošle godine, postala je ugodna rutina, koja potvrđuje sve bolju kvalitetu vina s ukupno 600 ha vinograda, koja je začinjena iznenađenjima mlađih vinara. 

Prvi je led probio 2016. godine Cmrečnjakov sauvignon berbe 2015. godine koji je dobio 90 bodova, te njegova graševina LB iz 2012. godine, koja je dobila 89 bodova. No, pokazalo se i da okretanje autohtonom pušipelu, čiji je projekt proizvodnje udruga Hortus Croatiae pokrenula još 2007. godine, može dati nagrađivana vina na svjetskim smotrama, bilo Decantera ili IWC-a, od sorte koja je dugo bila na niskim granama. Iako je to zavičajno ime sorte šipon, furmint, mosler ili moslavac, ovisno iz koje zemlje dolazi u našem okruženju.

Pušipel dobio svoju bocu, a pokazao i širinu sorte 

Predsjednik Udruge Hortus Croatiae, što je Društvo vinograda i vinara Međimurja, David Štampar, kaže da dizajn najbolje prodaje ono što je u boci, a pušipel ima originalnu od 2018. godine, te kada se kvaliteta toga poklopi, onda imate "dobitnu kombinaciju". Dodaje da nije bilo lako jer je put do originalne boce pušipela trajao dvije godine i puno je koštao, ali je 30-ak tamošnjih vinarskih obitelji, uz veliku podršku županijske turističke zajednice i EU fondova, uspjelo podignuti ukupno gospodarstvo ovog kraja na višu razinu.

Udruga, koja ove godine obilježava 30 godina postojanja, bila je prva takva u Hrvatskoj, a njezin rad se poklopio i s pokretanjem Savjetodavne službe u Čakovcu još 1996. godine. Između ostalog, 2020. godine pokreće projekt GO! V Gorice, gdje vinarije otvaraju svoje podrume i obogaćuju sadržaje na vinskoj cesti s mnoštvo individulanih programa, kao što je doručak na Mađerkinom bregu, gdje je 27 ha vinograda u jednom komadu. Tu je i vinski maraton kroz Gorice, koji počinje u prvom Vinskom kampu obitelji Hažić, koja je nedavno na festivalu pušipela Urbanovo u Štrigovi dobila nagradu Franjo Lebar za sauvignon blanc lanjske berbe. 

Pušipel je jedina autohtona vinska sorta Međimurja

Među mlađim vinarima, koji su postali nositelji razvoja je i Petar Kocijan, koji je dijelom iz Vinske omotnice, kao i vlastitim sredstvima podigao vinsku kušaonicu i uložio u opremu vinarije, dva i pol milijuna kuna. Baš u njoj održana je i radionica pušipela u Štrigovi, koja je pokazala svu raskoš sorte, kaže predavač Darko Lugarić, jer se od nje mogu dobiti pjenušci, mladi pušipeli, odležani, pušipel iz drva i onaj iz arhive, berbe 2009. i 2012 (polusuho) te izborne berbe bobica iz 2018. godine.

Kako se čulo, danas nema većeg vinara u Međimurju koji nema pjenušac, a probali smo na radionici Jakopovićev Trebotz, Tomšićev Zlatni zvir i Novakov Banfi. Somelier Lugarić je istaknuo bazno vino za ove pjenušce, pušipel, koji dolazi iz starijih vinograda, te da odležavaju na kvascima i do dvije godine. Dodao je da je ova sorta ranije slovila kao jednogodišnje vino, koje se trošilo iz  godine u godinu, a na radionici smo prošli kroz tri njegova stila.  

Naime, mladi pušipeli, vinarije Kerman, Kunčić i Munđarov breg, prošlogodišnje berbe, pokazali su uravnoteženost laganih, voćnih vina, koja su idealna za turističku potrošnju u ljetnim mjesecima, a i cjenovno su prihvatljiva, ističe Lugarić. No, autohtona sorta je pokazala da ima potencijal i za odležavanje u velikom drvetu (pušipel Mađerka iz 2020.)  kao i pušipeli vinarija Preiner, Cmrečnjak i Dvanajščak Kozol, bilo da dolaze iz velikog drveta od 1200 litara, odnosno rabljenog bariqa od 500 litara. Za takva velika vina nužna je selekcija i ručno branje grožđa, te dijelom njegovo prosušivanje.  

Odustali od graševine u korist pušipela

Štamparov, pak, arhivski pušipel iz 2009. godine, imao je nesreću da je na jednoj od dvije boce na kušanju, otišao čep, a kušali smo i Kocijanov polusuhi iz 2012. godine. Vinarija Kocijan ima 10 ha vinograda, na tržištu ima i druga vina, ali smo čuli da neće više saditi graševinu u vinograde već u prvom redu - pušipel.

Osim obiteljske tradicije, u prilog nam, kaže, ide i ovo podneblje, neponovljiv međimurski vinorodni krajobraz, kao stvoren za uzgoj plemenite  loze. Vinogradi se nalaze na odličnim, osunčanim  položajima na kojim vinovu lozu uzgajuju na suvremen i ekološki prihvatljiv naćin. To je prva ondje učinila vinarija Lovrec, što je već dugo europski trend, koji slijede i drugi tamošnji vinari. Naime, na Mađerkinom bregu, trebalo je proći punih 10 godina, da se irješe imovinsko-pravna pitanja, odnosno denacionalizacija se čekala sve do 2014. godine, da bi tamošnje vinograde od poljoprivredne zadruge Štrigova, preuzele vinarije Štampar i Cmrečnjak, te krenuli u njihovu obnovu.

I ovaj kraj Hrvatske ima što ponuditi vinskom tržištu 

Vinarija Štampar sad ima ukupno 14 ha vinograda, a izdvaja 4 ha pušipela, 2,5 ha sauvignona, kojeg je od 6.000 loza dobio 1.700 litara iz prve berbe, a tu je i 1,5 ha cabernet franka. Od 2013. godine imaju i pjenušac, koji je dobio i medalju Decantera, a uzdaju se u eko gnojidbu, bez herbicida, kako bi imali organsko vinogradarstvo.

Najpogodnija regija za sauvignon blanc i pinot

Somelier Kruno Filipović vodio je radionicu u vinariji Cmrečnjak pod nazivom "najpogodnija regija za sauvignon blanc i pinot", koja je pokazala kako je međimurski terroire od lapora, ilovače do pijeska na 300 metara nadmorske visine, što je važno zbog svježije klime, pogodno i za velike svjetske sorte, koje daju izvrsne rezultate. Naravno, broj sunčanih sati, posebno zadnjih godina je sve veći, posebno ako se uspoređuje s onima u Austriji ili Njemačkoj.   

Kako se čulo, vina ovih sorata iz Međimurja su napravila stilski iskorak, odnosno dobila su kompleksnost, što potvrđuje svaka nova berba. Stoga se sa nestrpljenjem očekuje i ove godine vijesti iz Londona s ocjenjivanja vina, jer je letvica njihove kvalitete sve veća. Naravno, radi se o zahtjevnoj, ručnoj berbi, kao i maceraciji ili bez nje da pinot sivi vinarije Kerman ostane polusuho vino. Vinarija Cmrečnjak, pak, ima suhi pinot sivi iz 2021. godine, koji je šest mjeseci bio u velikom drvu, kao i pinot sivi vinarije Lovrec, koji je u hrastu bio tri mjeseca.     

Na Urbanovu je istaknuto da je u ovom dijelu zemlje još 1998. godine otvorena prva vinska cesta u Hrvatskoj, a 2018. godine je pokrenuto i Mlado Međimurje, što je jedinstven projekt na nacionalnoj razini.   

David Štampar predstavio je i posebno izdanje novina posvećenih pušipelu

Zaključeno je da je pečat podneblja, tamo gdje vina nastaju, nužan u današnjem globaliziranom vinarstvu, jer je svijet vina sve veći, a time i konkurencija koja traži svoju priliku na svakom vinskom tržištu.         


Fotoprilog


Tagovi

Hortus Croatiae Pušipel Međimurje David Štampar Vinarija Cmrečnjak Petar Kocijan Darko Lugarić


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.