Prvi klonovi autohtonog trnjka dali odlične rezultate, na redu blatina i žilavka

U sklopu trećeg Trnjak festivala u Ljubuškom u Hercegovini održana je i prezentacija prvih klonova sorte kojemu su roditelji i dalje nepoznati. No, ima puno srodnika ove autohtone sorte koja je duboko korijenje pustila između Cetine i Neretve, odnosno s obje strane granice Hrvatske i BiH, iako je nema više od 50 ha ukupno.

"Klonska selekcija trnjka traje još od danas daleke 2007., a u opsežan projekt revitalizacije ove autohtone sorte vinove loze uključeno je više sudionika iz tri zemlje; od Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Agencije za ruralni razvoj Istre AZRRI, talijanske tvrtke za sadni materijal VCR koja je stvorila prvih pet kloniranih vina, a čija je loza, posljednjih 18 godina, sađena na više položaja u Hercegovini od vinarije Čitluk, te vinograda u okolici Mostara", kazao je prof.dr.sc. Bernard Kozina na promociji prvih pet vina kloniranog trnjka, čiji trsovi dosežu u prosjeku 3,8 kilograma po trsu, odnosno 14,4 tone po hektaru vinograda.

Trnjak ga otpratio u mirovinu, ali projekt ide dalje

Prema njegovim riječima, s trnjkom je dočekao i mirovinu u akademskoj zajednici, ali još je dug put pred autohtonom sortom koja je dugo bila samo oprašivač blatine u vinogradima. Danas ima i svoj međunarodni dan koji se obilježava 17. lipnja, te festival koji je ove godine okupio 27 vinara iz BiH i Hrvatske. No, tek smo na početku njegove prave revitalizacije, ali je sigurno da je nastao na prostorima između Imotskog, Vrgorca i Ljubuškoga, kazao je nadahnuto prof. Kozina.

Uz to, najavio je i da će nakon trnjka, koji je položio zahtjevan ispit, isti postupak proći još dvije autohtone sorte Hercegovine, blatina i žilavka.

Veliki povratak autohtone sorte Trnjak koja daje šampionska vina

O gospodarskoj evoluciji ove sorte govorio je prof.dr.sc Željko Andabaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Podsjetio je da je udruga vinara Cvit razgovora iz Vrgorca pokrenula klonsku selekciju trnjka, započetu u Njemačkoj i koja traje već 15-ak godina kako bi se dobio kvalitetan sadni materijal za novo crno vino, koje će imati odgovore na sve veće tržišne, ali i klimatske izazove. Tako je, kaže, prije pet godina 25 klonova posađeno u vinariji Katić u Imotskom, čiji su broj morali smanjiti jer se pokazalo da neki klonovi daju gotovo duplo veće prinose od dugih po trsu.

Kako je trnjak došao na uzlaznu putanju?

Inače, često se spominje u stručnoj literaturi, ali prednost se davala drugim sortama da poprave boju blatine. No, nema pravog trnjka bez dobre hrastove bačve, te barem četiri godine odležavanja vina. U tri godine istraživanja određen je prosječan sadržaj šećera i kiselina, koje su kičma vina, u moštu, te utvrđeno da trnjak ima 19 kromosoma.

Braća Mate i Tomislav Jerković iz vinarije Jerković u Imotskom uzdaju se u autohtone sorte vinove loze koje predstavljaju u lijepo uređenoj kušaonici, koja se nalazi u sklopu veće vinarije za ovo podneblje. Uz vlastita četiri i pol hektara, grožđe otkupljuju od stalnih proizvođača s još 4 hektara.

Veliki iskorak s trnjkom, a imaju i odlična bijela vina, napravila su braća Dario i Boris Gašpar, kod Vrgorca, kojima se pridružio i sommelier Danijel Čečavac. On je održao i radionicu s desetak vina ove autohtone sorte, koja je bila tema i gala večere pod nazivom Regijom Trnjka u restoranu Bezdan 21 u Grudama, gdje su gosti uživali u sljubljivanju lokalnih specijaliteta i trnjaka po izboru sommeliera Tome Jakopovića u savršenom skladu s hranom.

Ipak, butiq vinarija Dodig, dala je trnjku, iza kojeg stoji vrhunski enolog, sve što treba imati i to se vidi u svakoj butelji koja izađe iz dobro rashlađenog vinskog podruma, koji se nalazi uz sportske terene u Međugorju.

Odličan rose od trnjka, kojeg su slučajno posadili jer nije bilo dovoljno sadnica blatine, a merlot dozrijeva prerano, ima vinarija Sušac iz Cernog kod Ljubuškog. Obiteljska vinarija ima dva i pol ha vinograda i veću kooperaciju za otkup grožđa pod nadzorom. Tu je i 450 sadnica maslina, ali i razvijen agro turizam kojega su prvi pokrenuli u BiH još davne 1995. godine. Najviše od 60.000 butelja vina prodaje na kućnom pragu jer se gosti stalno vraćaju.

Pritisku tržišta nije lako odoljeti

Predsjednik Udruge vinara i vinogradara Ljubuški Zdenko Milas ističe da je bogata tradicija njihova vječna inspiracija, ali da treba slijediti moderne trendove i u svijetu vina. To znači da valja razmisliti da se možda već idući Trnjak fest održi malo ranije, tri ili čak četiri tjedna, kako bi se uživanju u crnom vinu jer je kraj kolovoza rezerviran za jedan drugi festival – Blaž, a tu je i berba, koja je sve ranije.

Milas trnjak drži vinom s čvrstim autorskim pečatom koje mora odležati dovoljno dugo u podrumu. Najprije u bačvi, a potom i u boci, što predstavlja veliki izazov za vinara jer je pritisak tržišta koje traži trnjak, veliki i tome nije lako odoljeti.