Pretraga tekstova
Kutjevački vinar Vlado Krauthaker je u suradnji sa stručnjacima Agronomskog fakulteta, u svojem vinogradu posadio trsove dalmatinske sorte crljenak. Ove godine obavljena je i prva berba.
Ovih se dana bere dalmatinska sorta grožđa crljenak kojega neki zovu i tribidrag. No ne u Dalmaciji, već u vinogradu poznatog kutjevačkog vinara Vlade Krauthakera na predjelu Vidim nedaleko od Kutjeva, na 352 metra nadmorske visine.
Sorta je porijeklom iz srednje Dalmacije, no ovdje je zasađena na prijedlog poznatog vinogradarskog stručnjaka Edija Maletića, profesora na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, stručnjaci kojega su i bili uključeni u ovaj projekt.
Ovo je najsjeverniji nasad te sorte u našoj zemlji i ovo je, kaže vinar Krauthaker, a prenosi portal pozega eu prva berba tih nasada, koji se sastoje od 1.500 trsova, posađenih 2011. godine. Od ovoga grožđa napravit će se crno vino, dok će od onoga ubranog slijedeće godine nastati rose. Obitelji Krauthaker u berbi pomažu prijatelji vinari, ali i dvadesetak sezonskih berača. Budući da sorta crljenik dozrijeva kasno, slijedeće godine planiraju napraviti zelenu berbu, a kutjevačke vinare zanima i kako će ova dalmatinska sorta dalje napredovati u središnjem dijelu Hrvatske.
Vinogradi Krauthaker njeguju 38 različitih sorti grožđa. Pri osnutku vinarija je u posjedu imala 1 hektar nasada vinove loze, a 2010. godine površine pod našim nasadima iznosile su 32 hektara. Još 68 hektara imaju ugovoreno kroz kooperaciju s privatnim proizvođačima.
Foto: krauthaker.hr
Tagovi
Dalmatinska sorta Grožđe Berba Crljenak Tribidrag Dalmacija Kutjevo Vlado Krauthaker Vidim Edi Maletić Agronomski fakultet Zagreb Prva berba Najsjeverniji nasad Crno vino Rose Vinari Sezonski berači Zelena berba Središnja Hrvatska
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.