Pronađen "Cassanova" među sortama

Nakon 10 godina istraživanja u koje je Krapinsko-zagorska županija uložila gotovo 700 tisuća kuna, kao prva faza velikog projekta Revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja, u Termama Tuhelj predstavljena je monografija: Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja.

Nastala je suradnjom prof. dr. Edija Maletića s Agronomskog fakulteta i HGK Komore Krapina odnosno njezinom strukovnom grupom proizvođača grožđa i vina. Izdavač monografije je Krapinsko-zagorska županija.

Spašava se dio baštine

Osim što se u ovom vrijednom dokumentu, kao je kazao župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar "spašava jedan dio zagorske baštine", u njemu se nalazi i niz zanimljivosti. Tako primjerice jedini primjerak Stare krapinske beline nađen u dvorištu rodne kuće Ljudevita Gaja, a ta autohtona zagorska sorta prozvana je Cassanovom među sortama.

Naime, Stara krapinska belina roditelj je poznatog Chardonaya odnosno sorte koja je najraširenija u svijetu. Sorta Sokol je pak iz klanječkog vinogorja, a od nje su vino pravili franjevci. Revitalizirana je iz srednjovjekovnih vinograda bana Sigismunda Erdodya.

Počelo sa Sajmom vina

Idejni začetnik ovog projekta je predsjednik strukovne grupe proizvođača grožđa i vina Stjepan Merkaš, koji je najprije želio napisati monografiju o poznatom Sajmu vina u Bedekovčini, a zatim je temu proširio na vina u prošlosti i sadašnjosti Hrvatskog zagorja. Budući da je listao stare dokumente pronašao je niz imena sorata za koje se i sam sjećao da su nekad postojale, pa je uz suradnju s Agronomskim fakultetom i Krapinsko-zagorskom županijom nastao taj veliki projekt revitalizacije.

Dvije sorte već su posađene

"Zagorje je jedan od rijetkih hrvatskih kontinentalnih krajeva koji se može podičiti velikim brojem autohtonih sorti koje su nažalost nestale iz vinograda dolaskom američkih bolesti peronospore i filoksere, a kod obnove vinograda na njih se zaboravilo. Ugodno smo se iznenadili kad smo u Zagorju pronašli dvadesetak sorata koje mogu konkurirati da budu autohtone.

To je prirodna baština koju zagorski vinogradari moraju iskoristiti jer su dobro adaptirane u ovom podneblju i dobro su profilirane ukusima potrošača ovog, ali i šireg područja. To su unikatne sorte koje će biti zanimljive i zainteresirat će potrošače", kazao je voditelj projekta prof. dr. Edi Maletić s Agronomskog fakulteta.

Istaknuo je i da su Stara hrvatska belina i Sokol već su vinificirane i prvi rezultati govore da su nepravedno zapostavljene i da ih se itekako isplati vratiti u vinograde. Inače, u Hrvatskoj je do sada pronađeno 130 autohtonih sorti od kojih veliki broj upravo u Hrvatskom zagorju.

Stare sorte ponovno na zagorske brege

Da su vina spomenutih autohtonih sorata dobro došla na zagrebačko tržište kazao je Emil Tuk, pročelnik za poljoprivredu i šumarstvo Grad Zagreba, a da starinske sorte nisu zahtjevne, s njima nema previše posla niti prskanja, no prinos je mali posvjedočio je predsjednik HGK, Komore Krapina Josip Grilec koji ima vinograd sa starim sortama.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar najavio je da će se u sljedećoj fazi saditi autohtone sorte na zagorske brege, a Županija će to podupirati kao i raditi na brendiranju, a u dobar rezultat ne sumnja.

Foto: Dmitry Chulov/bigstockphoto.com