• Gnojidba
  • 20.02.2013.

Proljetna gnojidba vinograda

Gnojidbom vinograda do većih prinosa

Foto: RGBStock.com
  • 2.364
  • 107
  • 0

Svi oni koji u jesenskom roku nakon berbe nisu obavili osnovnu gnojidbu NPK gnojivima to svakako trebaju učiniti prije početka kretanja vegetacije, čim vremenske prilike dozvole, primjenom nekog NPK gnojiva s naglašenim sadržajem fosfora i kalija.

Redovitom gnojidbom unose se hranjiva u tlo koje je vinova loza iznijela prinosom i stvaraju se zalihe svih onih hranjiva koji nedostaju u tlu, posebice fosfora i kalija, koje vinova loza zahtjeva u dovoljnim količinama u svim fazama rasta i razvoja.

Vinova loza se i tretira kao kultura koja u svojoj ishrani traži puno kalija (K2O) jer on sudjeluje u sintezi ugljikohidrata. Uz dobru opskrbljenost vinove loze kalijem bolje je nakupljanje šećera u bobicama grožđa i stvaranje buketnih i aromatičnih tvari u vinu. Dobra opskrbljenost kalijem povećava obrastanje korijena apsorpcijskim žilicama, tako da je i sposobnost korijena za usvajanjem vode i u njoj otopljenih hranjiva veća, a time i veća otpornost biljaka na sušu. Uslijed nedostatka kalija grozd ostaje mali, slabije kakvoće, količina šećera je manja, osjetljivije je na botritis odnosno sivu plijesan, porast mladica je slab i usporen, a lišće se po rubovima suši i uvija prema dolje.

Fosfor (P2O5) povoljno djeluje na ranije dozrijevanje grožđa i na potpunije dozrijevanje rozgve. Fosfor potiče razvoj korijenovog sistema. Ako se jača korijen, jača i cjelokupni čokot, zbog bolje ishrane, što se odražava na kondiciji i povećava se otpornost na sušu, visoke i niske temperature.

U slučaju njegova nedostatka smanjuje se prinos i kakvoća grožđa i u proljeće vegetacija kasni. No vrlo često na vinogradarskim tlima fosfor je nedostupan biljkama zbog niske pH vrijednosti tla, odnosno visoke kiselosti tla. Na takvim tlima potrebno je prvo riješiti problem kiselosti, odnosno obaviti kalcizaciju nekim vapnenim materijalom.

Za osnovnu gnojidbu vinograda može se primijeniti sulfatno gnojivo NPK 7-14-21 koje je posebno namijenjeno gnojidbi vinove loze ili se može primijeniti NPK 7-20-30, NPK 5-15-30 ili PK 20-30. Količinu koju treba unijeti u tlo najpouzdanije je odrediti na temelju kemijske analize tla, no orijentacijski možemo reći da se za vinograde u punoj rodnosti primjenjuje 700 kg/ha NPK 7-14-21 S ili 500 kg/ha NPK 7-20-30, NPK 5-15-30 ili PK 20-30.

Mladi vinogradi koji su dali svoj prvi rod gnoje se s nešto manjom količinom gnojiva jer su i prinosi manji, znači primjenjuje se 370 kg/ha NPK 7-14-21 S ili 260 kg/ha NPK 7-20-30. Ovim količinama podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem, a dušik se dodaje u nekoliko obroka najčešće u dvije prihrane, i to početkom vegetacije i poslije cvatnje.

Uloga dušika

Prva prihrana Ureom N 46 obavlja se rano u proljeće prilikom prve obrade tla jer će najveći dio dušika vinova loza iskoristiti do cvatnje za intenzivan porast mladica.

Urea se mora plitko unijeti u tlo radi sprečavanja gubitka dušika ishlapljivanjem. Preporučuje se dodati, uvažavajući količinu dušika dodanu pri jesenskoj gnojidbi, oko 130 kg/ha ili 13 g/m2 Uree. U svibnju se nakon cvatnje obavlja još jedna prihrana KAN-om N (MgO) 27 (4,8) u količini 100 - 130 kg/ha ili 10 - 13 g/m2 ovisno o količini zametnutog roda.

Uloga dušika je u stvaranju temelja za dobru rodnost i povećanju lisne površine, a od hranjivih elemenata najviše utječe na povećanje prinosa.

Međutim, ne treba pretjerivati s dušikom. Prekomjerna količina dušika, naročito bez izbalansirane gnojidbe fosforom i kalijem, može izazvati prebujan rast mladica, što pogoduje razvoju bolesti te osipanju cvata uz pojavu rehuljavosti grozda i produžetak vegetacije do kasno u jesen. Vina dobivena s tla koja obiluju dušikom su slabije kvalitete, imaju slabije izraženu aromu, teže se bistre, stabiliziraju i čuvaju.

Uz redovitu gnojidbu mineralnim gnojivima treba voditi računa i o sadržaju organske tvari u tlu. Zato je dobro vinograde svake treće do četvrte godine u jesen pognojiti zrelim stajskim gnojivom u količini 30 - 40 t/ha.

Na taj način povoljno se utječe na stabilnost strukture tla, na rad mikroorganizama, vodo - zračne i toplinske prilike u tlu, odnosno na cjelokupnu plodnost tla.

Izvor: Glasnik Petrokemije d.d.

Foto: RGBStock.com


Tagovi

Gnojidba Analiza tla Vinova loza Dušik Fosfor Prinosi

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi