Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivreda
  • 08.04.2009.

Proizvodnja cijepova iz Budrovaca

Ivo Kovačević godišnje cijepi oko 200.000, odnosno proizvede 60 do 70 posto cijepova prve klase, a plasira ih širom Hrvatske

  • 5.125
  • 220
  • 0

Proizvodnja cijepova vinove loze rijetka je i vrlo zahtjevna djelatnost, a o tome govori i podatak da je u Hrvatskoj trenutačno samo 18 poljoprivrednika koji se time bave. Među njima je i Ivo Kovačević, vlasnik poduzeća Rudina iz Budrovaca nedaleko od Đakova, koji je donedavno bio i jedini proizvođač cijepova u Osječko-baranjskoj županiji.

Proizvodnja cijepova Kovačevićeva je primarna djelatnost, a tek u drugom planu proizvodnja tradicionalnih kultura poput kukuruza, pšenice, suncokreta, i to više zbog plodoreda nego što ga te, na tamošnjim prostorima najprisutnije kulture, privlače.

Proizvodnjom cijepova počeo se baviti u vrijeme raspada bivše Jugoslavije. U Hrvatskoj nije bilo proizvođača cijepova jer se dotad sve uvozilo iz Srbije i Italije.

»Hrvatsko vinogradarstvo je uglavnom ovisilo o uvozu i odlučio sam se baviti time, što nije bilo jednostavno«, prisjeća se. Instrukcije je dobivao od mladih stručnjaka Bernarda Kozine i Zdenka Ivankovića s Poljoprivrednog fakulteta. Tehnologija posla, kaže, obuhvaća 16 ključnih operacija u proizvodnji cijepova, od uzimanja podloga, plemki, cijepljenja, stratificiranja, sadnje u prporište, vađenja, održavanja tijekom godine...

»To je mukotrpan posao, koji zahtijeva puno ručnog rada, a ako je u velikoj količini nađe se opravdanje i isplati se. S malom količinom ne može se ići u to, jer nisu pomogli dobri nego mnogi«, slikovito se o računici bavljenja tim poslom izražava Kovačević. On godišnje cijepi oko 200.000, odnosno proizvede 60 do 70 posto cijepova prve klase, a plasira ih širom Hrvatske. No, ističe da je ove godine stala prodaja, i to ne samo kod njega.

Priznaje da za bavljenje tim poslom nije dovoljno samo htjeti i znati, nego treba imati i druge uvjete poput objekta u kojem će se obavljati stratificiranje, zatim kvalitetnu zemlju s mogućnošću navodnjavanja.

Kovačeviću bi za normalnu proizvodnju cijepova vinove loze trebalo 70 hektara zemlje, jer svake pete godine cijepovi mogu doći na isto mjesto. Već devetu godinu čeka rješavanje tog problema, a radi se o 28 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta kojim raspolaže Grad Đakovo. Da je pitanje zemlje riješeno već bi ušao u nove investicije koje bi mu omogućile i navodnjavanje.
Kovačević je dosad uhodao proizvodnju, ovladao je tehnologijom, a u vrijeme najintenzivnijih radova, uz troje stalno zaposlenih, zapošljava još od 15 do 20 radnika. Uz njega, u poslu su svakodnevno prisutni i supruga Katica i sin Franjo (15) koji pokazuje veliko zanimanje za nastavak obiteljskog posla.

»Radimo svaki dan, bez radnog vremena - od jutra do sutra, naporno je, ali sam zadovoljan«, priznaje Kovačević. Dosad je samo u veliki objekt stratifikale dimenzija 15 puta 50 metara, s deset prostorija u kojima je moguće proizvesti milijun cijepova vinove loze, uložio četiri milijuna kuna. U objekt je ugrađeno podno grijanje sa svim potrebnim instalacijama, izolacijama, kotlovnicom.

Uloženo, kaže, još nije vratio, i pomalo se pribojava krize koja ga usporava, no nada se da će se situacija uskoro promijeniti. Kaže da država potiče proizvodnju s dvije kune po prodanom cijepu, ali i upozorava da još nisu isplaćeni lanjski poticaji.

Kao jedan od ključnih problema u poslu Kovačević navodi i nepostojanje jasnih planova o proizvodnji, pa su rasadničari prisiljeni baviti se svaštarenjem, odnosno svi rade sve, što je, tvrdi, suludo. I sam je predlagao osnivanje organizacije u Zavodu za rasadničarstvo koja će po kvotama određivati koje vrste cijepova će se proizvoditi, u skladu s potrebama i hrvatskim regijama. To je, međutim, izostalo, pa se i dalje proizvodi stihijski i neplanski.
Međutim, s dosad razvijenom proizvodnjom cijepova vinove loze, ovladanom tehnologijom, dostignutom količinom i kvalitetom proizvoda, Kovačević se ne boji ulaska u EU.

Proizvodnja voćnih sadnica

Kovačević planira ući i u proizvodnju voćnih sadnica kojih također nedostaje u Hrvatskoj. Njegove prve sadnice voćaka pojavit će se na tržištu za dvije godine, a najviše se traže breskve, višnje, trešnje, šljive, jabuke, kruške. Za početak planira proizvesti između 40.000 i 50.000 voćnih sadnica, a daljnja će proizvodnja ovisiti o potražnji. Kovačević kaže da je rasadničarsku proizvodnju nemoguće zamisliti bez uporabe stajnjaka, pa se bavi i ovčarstvom. Nedaleko od obiteljske kuće ima oko 140 ovaca. Iskoristi, kaže, sve osim vune koju mora zapaliti. Proizvodi i tradicionalne ratarske kulture, pa se kod Kovačevića mogu nabaviti i pucavice, odnosno kukuruz za kokice. Prije se pokušao baviti i uzgojem povrća, ali nije bio zadovoljan cijenom i uvjetima koji su vladali, pa je odustao. Prošle godine uzgajao je konzumne tikve koje iziskuju puno ručnog rada, a na kraju saldo je bio nula, pa je odustao i od te proizvodnje. Rješenje je imati specijaliziranu proizvodnju, na velike količine, ali i znati za koga se proizvodi, a to hrvatski proizvođači mogu očekivati tek kada uđu u EU, zaključuje Kovačević.

Autor: Mile Ljubičić

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić