• Benkovačko područje
  • 14.05.2020. 13:30
  • Zadarska, Benkovac

Proglašena elementarna nepogoda: Štete od tuče veće od 10 milijuna kuna!

U nevremenu i tuči nisu stradali samo vinogradi nego i voćnjaci - trešnje, bajami, masline… Štete su stvarno velike na svim kulturama. “Tko ima trešnje na tom području sigurno ih neće brati”, kaže Zvonimir Vlatković. Kako osigurati svoje usjeve, biljke i životinje koristeći Mjeru 17 Programa ruralnog razvoja?

Foto: Zvonimir Vlatković/Zadarska županija
  • 649
  • 243
  • 0

Šest dana nakon olujnog nevremena praćenog jakom tučom zadarski župan Božidar Longin donio je odluku o proglašenju prirodne nepogode za 10 naselja na benkovačkom području koja su 2. svibnja pretrpjela značajne štete na poljoprivrednim kulturama.

Na zahtjev grada Benkovca prirodna nepogoda proglašena je za naselja Benkovac, Benkovačko selo, Buković, Donje Ceranje, Kožlovac, Lisičić, Podgrađe, Popović, Pristeg i Radašinovci.

Nesagledive štete u vinogradima

Prema prvim procjenama štete su veće od 10 milijuna kuna, a od utorka 12. svibnja obiteljska gospodarstva prijavljuju štete na propisanim obrascima i dostavljaju ih Upravnom  odjelu za proračun, financije i gospodarstvo Grada Benkovca.

“Štete su velike i teško ih je sagledati”, kaže Zvonimir Vlatković, viši stručni savjetnik u zadarskoj ispostavi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede. Vlatković, Mile Marić i Kristina Klapan su ujedno i članovi Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Benkovca. Oni su dan prije proglašenja elementarne nepogode, 7. svibnja, izvršili prvu procjenu na dijelu nastradalih poljoprivrednih  gospodarstava.

Božo Bačić u 40 minuta ostao bez 525 tisuća kuna!

“Na cijelom prostoru obuhvaćenom prirodnom nepogodom, šteta je procijenjena između 40 i 85 posto”, kaže Kristina Klapan.

Štete su ogromne 

Posebno je teška situacija u vinogradima koji su u fenofazi rasta i razvoja mladica od 10 do 50 cm pa i više ovisno o sorti. “Mladice bez vegetativnih vrhova, otučeni grozdići, isječene lisne plojke - tužna su slika  slika vinograda i očita žalost vinogradara”, govori Vlatković.

Poharani voćnjaci i povrtnjaci

U nevremenu i tuči koja je poharala benkovačko i dijelom stankovačko područje nisu stradali samo vinogradi nego i voćnjaci - trešnje, bajami, masline… Štete su stvarno velike na svim kulturama. “Tko ima trešnje na tom području sigurno ih neće brati”, kaže Vlatković. Na otvorenom je stradalo svo sezonsko povrće i svih drugih proizvođača. Ljudi sada pokušavaju spasiti što se spasiti dade. Unatoč suši i nepovoljnoj vlažnosti tla, obavili  su zaštitu svojih nasada da umanje štete od patogena tj. biljnih bolesti i štetnika kojima su mehanička oštećenja idealna mjesta infekcije u širenju šteta..

Prije proglašenja elementane nepohode tučom pogođeno područje obišli su i predstavnici Zadarske županije, dožupan Šime Mršić i pročelnik UO za poljoprivredu, ribarstvo, vodno gospodarstvo, ruralni i otočni razvoj Daniel Segarić u pratnji gradonačelnika Benkovca Tomislava Bulića.

Dugotrajna procedura od prijave do eventualne isplate šteta

Sada poljoprivrednici na odgovarajućim obrascima prijavljuju štete. Nakon toga Gradsko povjerenstvo obrađuje prijave i na pet posto od ukupnog broja prijava provodi kontrolu. “Potom radimo konačnu procjenu, šaljemo to Županijskom i Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Kad oni to zaprime mi čekamo odluku”, pojasnila je proceduru magistrica ekonomije Kristina Klapan, inače viša stručna suradnica za gospodarstvo u Upravnom odjelu za proračun, financije gospodarstvo Grada Benkovca.

Koliko će ova procedura potrajati i kakva će biti odluka državnog povjerenstva nitko pouzdano ne može reći. Lani je, primjerice, odgovor stigao nakon četiri mjeseca, procjena šteta prihvaćena i poljoprivrednima isplaćene odštete. Ako tako bude i ovaj put, bit će dobro, iako ljudima čiji su vinogradi, voćnjaci i povrtnjaci nastradali nitko ne može platiti trud koji su uložili u svoje nasade. “Ali, bolje išta nego ništa”, kako reče Božo Bačić. Barem da se pokriju troškovi!

Protugradne rakete i mreže ili - osiguranje ?!

Ova posljednja prirodna nepogoda, a lani su tijekom vegetacijske godine jedna za drugom u srpnju i kolovozu dvije tuče “potaracale” urod na području Ravnih kotara pa se, logično, nameće pitanje kako štititi poljoprivredne kulture od vremenskih nepogoda - suše, prekomjernih oborina, leda, posolice i posebno tuče.

Neki smatraju da su rješenje tzv. protugradne rakete, drugi protugradne mreže, treći...

"Rakete su relikt prošlosti. Nije dokazano da su učinkovite. Mreže su dobre, ali ne i za naše područje gdje ih, što se pokazalo, jake bure "razmontiraju“. Najbolje rješenje je osiguranje“, sugerira Zvonimir Vlatković. S njime je suglasna i Mirjana Dijan, viša stručna savjetnica u biogradskoj ispostavi Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva pri Ministarstvu poljoprivrede.

Potpore za osiguranje povećane na 118,5 milijuna kuna

Jedna od mjera, kaže Dijan, kojom bi se poljoprivredni proizvođači barem dijelom mogli zaštititi je mjera 17- Upravljanje rizicima, podmjera 17.1. Ona je jedna od mjera ruralnog razvoja, koje je kao drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike financiran sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR).

Olujno nevrijeme s tučom poharalo je vinograde, ali i voćnjake i povrtnjake 

Podsjetimo, početkom ove godine izmjenama Natječaja za provedbu podmjere 17.1 "Osiguranje usjeva, životinja i biljaka“ ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore povećan je s 75 milijuna kuna na 118,5 milijuna kuna pa u Ministarstvu poljoprivrede smatraju da će bit dovoljan za isplatu potpore svim prihvatljivim korisnicima. Na raspolaganju je, dakle, dodatnih 43 milijuna kuna za osiguranje usjeva, životinja i biljaka!

Tko ih i na koji način može dobiti?

Koraci spasa kroz Mjeru 17 ruralnog razvoja

Prvi korak ka ostvarenju potpore, kaže savjetnica Dijan, je taj da su korisnici ove mjere upisani u Upisnik poljoprivrednih proizvođača i da su usjevi, višegodišnji nasadi ili bilje, koju su predmet osiguranja, evidentirani u ARKOD pregledniku. Nakon toga poljoprivrednik treba osigurati svoje usjeve kod jednog od osiguravajućih društava. Prihvatljiva polica osiguranja je ona za nastale štete veće od 20% prosječne godišnje proizvodnje. “Potrebno je naglasiti da poljoprivrednik plaća 30% vrijednosti premije dok je ostalih 70% potpora kroz mjeru 17. (Npr. premija police osiguranja je 10-000 kn. Poljoprivrednik plaća 3000 kn i dobije potvrdu da je platio 30%, dok će se ostalih 7.000 kn naplatiti iz potpore kroz mjeru 17)”.

Potpisanu premiju i potvrdu o plaćanju 30% vrijednosti premije, pojašnjava dalje savjetnica Dijan, poljoprivrednici trebaju dostaviti djelatniku Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva. Kod djelatnika spomenute uprave morat će potpisati i izjavu da spomenuta premija nije sufinancirana iz još nekog drugog izvora javne potpore. Kontakt brojevi djelatnika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva nalaze se na www.savjetodavna.hr

Eto, sve je rečeno. Ne čekajte da se nebo smiluje ni proglašenje elementarne nepogode nego osigurajte svoje usjeve, životinje i biljke koristeću potpore iz Programa ruralnog razvoja.  


Fotoprilog


Tagovi

Župan Božidar Longin Tuča Elementarna nepogoda Štete Osiguranje Mjera 17


Autor

Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Crveni #makovi na poljima ;)