Prirodno vinogradarstvo uzima ogroman zamah i želimo da se o tome podigne svijest. Vrijeme je da se dogode neke radikalne stvari, da se ovi vinari predstave i da javnost za njih čuje, rekao je Igor Anjoli, jedan od organizatora Festivala prirodnih vina Alterego.
Na festivalu Alterego koji se u subotu održao u Lovranu, sudjelovalo je gotovo 40 izlagača među kojima su pretežito bili renomirani proizvođači prirodnih vina, ali i poznati sirari poput Kumparičke te OPG-ovi s ponudom domaćih mesnih proizvoda.
Cjelodnevni program uključivao je okrugli stol nakon kojega su uslijedile degustacije vina i kulinarskih specijaliteta, čime je događaj na jedinstven način objedinio gastronomiju i vinsku kulturu, a posjećenost je bila izvrsna.
"Prirodno vinogradarstvo uzima ogroman zamah i želimo da se za to zna, da se podigne svijest o tome. Vrijeme je da se dogode neke radikalne stvari, da se ovi vinari predstave i da javnost za njih čuje”, rekao nam je Igor Anjoli, jedan od organizatora festivala. Umjetnik i suorganizator, Tomislav Brajnović, smatra kako su ovakvi proizvođači desetljećima bili u zapećku.
"Vina se nisu kupovala, a vinari su doživljavali omalovažavanja, čak i uvrede. Međutim, sada dobivaju određeni zamah pa su nekima čak i trn u oku te se želi obezvrijediti njihov rad. No, nema straha jer su prirodni vinari malobrojni i ne mogu ugroziti veliku industriju”, poručuje Brajnović.
Tomislav Brajnović: Prirodna vina ovise o godini, iskrena su, neočekivana, drugačija i uzbudljiva
Vinar Damir Mihelić iz Novigrada ističe kako prirodna vina kreću iz životnog stila. To je način života, kaže, neko poštovanje prema drugima, prema prirodi, prema onima koji dolaze nakon nas.
"Ta vina nastaju u vinogradu, ne koriste se kemikalije ili sistemični preparati, koristimo nešto malo bakra i sumpora. Nadalje, imamo propolis od naših pčela, koristimo i alge, a jako puno se radi ručno. Pristup u podrumu nastavlja tu filozofiju, dakle ne koristimo nikakvu enologiju”, opisuje.
Za sebe navodi da je tradicionalist, da je odlučio dati šansu tradiciji i prirodnosti. Nije vjerovao onima koji su ga od toga odgovarali. S vremenom je otkrio da je taj svijet prilično velik, ali ga se ”ne predstavlja zbog mainstream marketinga i konzumerizma koji vlada svijetom”.
Upoznao je sebi slične koji su ga dodatno ohrabrili, nastavlja. "Ovim ljudima nije problem podijeliti znanje i vlastito iskustvo u proizvodnji vina, svi se međusobno podupiru čega inače u profesionalnom svijetu nema. Osim toga, u školama i na fakultetima se takav način proizvodnje uopće ne spominje. Te škole stvaraju trgovačke putnike za enološka sredstva”, bez dlake na jeziku govori Mihelić.
Raul Širola (naslovna fotografija, sa sinom) iz Momjana prakticira biodinamiku, a smatra kako su ovakvi festivali kruna ukupnog rada jer se tu upoznaju ljudi sličnih svjetonazora. Mislio je da će se umoriti od takvog bavljenja vinogradarstvom, ali u ovakvom krugu ljudi dobiva samo još više energije.
Kaže da može čitav dan biti u vinogradu da se ne umori. "To je ogromna motivacija - vinograd ti podigne energiju čim ga pogledaš”, pojašnjava.
Raditi prirodna vina nije samo uživanje u tom procesu, nego i zadovoljstvo što se čuva priroda. "Moramo našim potomcima ostaviti zdravu zemlju, ne samo sljedećoj, već mnogim generacijama koje će doći poslije njih. Prirodu treba poštovati, trovati zemlju je zločin”, poručuje Širola.
Na festival je stigao i Dragan Kovač iz Vojvodine koji od 17 sorti u vinogradima ima 14 starih autohtonih sorti, a u tih 14 je pet sorti od kojih jedini na svijetu oni rade vino. Kazao nam je kako je prodaja vina generalno u padu, ali njima to daje poticaj da budu još bolji i spretniji, kako u proizvodnji, tako i u prodaji.
Poziva sve vinoljupce da budu otvorenog uma i srca kako bi kušali prirodna vina - tu energiju će ili osjetiti ili neće, ali svatko bi ih trebao barem probati.
"Prirodno vino je zapravo sok od grožđa, ništa se ne dodaje, ali niti ne oduzima. Nekada su sva vina bila prirodna tako da mislim da ne možemo sada pričati o nekom trendu”, komentira Kovač.
Vinova loza je ovdje bila prije nas, bit će i poslije nas, stoga nismo mi ti koji bi trebali reći što je za nju dobro, gdje ju treba orezati, a gdje ne. Ona zna sama, ona će sama odraditi sve potrebno, pustimo ju da nam da grožđe, na nama je ono što slijedi, govori.
Oni se minimalno bave vinogradom i vinovom lozom, čak je niti ne orezuju. Od kada je tako, pokožica na bobici je duplo deblja i otpornija na neke bolesti - sama se bori, potrebno je sasvim malo intervencije.
"Danas je rijetko vidjeti vinograd koji je slobodan, živ, veseo... Čovječanstvo se mora vratiti prirodi. Potreban nam je potpuni reset, a jedan od načina je da pijemo prirodna vina”, poručuje Kovač.
Anjoli ističe kako na festivalu žele u najljepšem svjetlu predstaviti male ljude koji se proizvodnjom bave na pošten i etičan način.
"Ovako se okupljaju istomišljenici te nesebično prenose svoja znanja i iskustva. Na jednom mjestu su se našli kolege iz Srbije, Slovenije, Italije... Cilj je predstaviti cijelu regiju. Hrvatska kaska za ostalima u tom smislu”, otkriva.
Netko je to morao pokrenuti, kaže, stoga su on i Brajnović odlučili napraviti taj veliki korak. Inače, prvi festival prirodnih vina održan je prije pola godine u Stonu. U subotu su u Lovranu sudjelovala 22 vinara.
"Imali smo okrugli stol na kojem smo pokušali definirati što su to prirodna vina. Postavilo se pitanje prirodne proizvodnje u odnosu na konvencionalnu, odnosno može li prirodno vinogradarstvo preuzeti primat”, opisuje suorganizator Brajnović.
U kontekstu povijesnih i globalnih kretanja civilizacije, industrijskih revolucija, bijega ljudi u gradove, digitalizacije i ostaloga – zemlja je sve zapuštenija, na manjem prostoru s manje ljudi treba proizvesti više za ljude koji žive u gradovima, priča nam.
"Umjetna gnojiva, pesticidi i herbicidi su nužnost, a posljedica je progresivna entropija - što više zagađujemo, treba više zaštite i dolazimo do situacije da je sve hibridno, čak se i grožđe kreće u tom smjeru. A iza toga su multinacionalne kompanije, jedna ogromna industrija”, navodi.
Pita se možemo li to zaustaviti? "Ne možemo. Ovo što mi ovdje radimo je pokušaj usporavanja neizbježne propasti, to je moje duboko uvjerenje. Taj proces je nemoguće preokrenuti”, mišljenja je.
Svijet nećemo uspjeti svjetonazorski promijeniti, nastavlja, ali ovo je određeni pokušaj pokaza kako bi to moglo izgledati ”kako bi bilo, kada bi bilo”. No, to u kapitalizmu ne može proći jer se sistem bazira na stalnom ekonomskom rastu, ne ni etičkom ni ekološkom.
"Nažalost, nalazimo se u dubokoj etičkoj krizi koja se jako odražava i na vina. Mi pokušavamo u tom prostoru neetičkog postaviti neke etičke kriterije”, govori Brajnović dodajući kako i unutar tog etičkog postoje dodatne dvojbe.
"Naprimjer, koliko bi to još trebalo dalje radikalizirati kako bi došli do nekog izvornog optimuma, a to je grožđe fermentirano u boci. To je ideal koji se zbog svih navedenih razloga teško postiže s obzirom na razne bolesti, klimatske promjene i drugo čemu je čovjek doprinio”, obrazlaže.
Ne možemo to zaustaviti, ali postoje ljudi koji se tome srčano odupiru, govori, koji žive taj neki eskapizam, i oni su ovdje.
"Nećemo promijeniti svijet, ali možemo promijeniti mikroklimu u određenom mikrookruženju. Izgradite svoj alter ego da bi vam ego bi bolji”, poručuje Brajnović.
Mihelić nema ništa protiv onih koji imaju drugačiji pristup, svatko neka bira svoj put, bez obzira o kojem se poslu radi. No činjenica je, kazuje, da je vino škakljiva tema.
"Mislim da smo mi na dobrom putu. Današnji lobi je sve okrenuo naopako, a dirigiraju oni koji imaju novaca. S prirodnim vinima je na našem tržištu teško proći. Tu smo se okupili radi razmjene ideja, druženja, ljubavi prema prirodnim vinima, a ne radi biznisa. Svi se vraćamo kući puna srca i to je najbitnije od svega”, kaže Mihelić dodajući kako ova manifestacija obiluje emocijama jer se svi sudionici u to što rade daju sto posto.
Tagovi
Autorica