Prihranom vinograda do bogatog prinosa

Vinograde je potrebno i u proljeće opskrbiti potrebnim hranjivim tvarima kako bi bile dostupne u fazi intenzivnog rasta i razvoja te formiranja ploda. Redovitom gnojidbom unose se hranjiva u tlo koje je vinova loza iznijela prinosom i stvaraju se zalihe hranjiva koja nedostaju u tlu.

Proljetna prihrana dušikom (N) putem tla

Prvu dušičnu prihranu putem tla trebalo je obaviti Ureom N 46 ili Petrokemijasom 20 N + 24 S rano u proljeće prilikom prve obrade tla jer će najveći dio dušika vinova loza iskoristiti do cvatnje za intenzivan porast mladica. Preporučuje se dodati, uvažavajući količinu dušika dodanu pri jesenskoj gnojidbi 100 kg/ha Uree ili 200 do 250 kg/ha Petrokemijas-a.

Nakon cvatnje obavlja se još jedna prihrana KAN-om N (MgO) 27 (4,8) ili ASN-om (26N+15S) u količini 100 do 150 kg/ha ovisno o količini zametnutog roda. ASN uz dušik u amonijskom (20 % NH₄₊) i nitratnom obliku (6 % NO_3-) sadrži i sulfatni oblik sumpora (15 S) koji ulazi u sastav aromatskih spojeva i na taj način povećava aromatski efekt biljke, zbog toga je sumpor vrlo poželjno hranivo u ishrani vinove loze.

Tamo gdje postoji opasnost od mraza i kod sorata koje su bujne, prihranu je bolje obaviti nakon cvatnje. Uloga dušika je u stvaranju temelja za dobru rodnost i povećanju lisne površine, a od hranjivih elemenata najviše utječe na povećanje prinosa. Međutim, ne treba pretjerivati s dušikom jer prekomjerna količina dušika naročito bez izbalansirane gnojidbe fosforom i kalijem može izazvati prebujan rast mladica, što pogoduje razvoju bolesti te osipanje cvata uz pojavu rehuljavosti grozda i produžetak vegetacije do kasno u jesen.

Prihrana putem lista

Nakon cvatnje maksimalna pozornost posvećuje se prihrani putem lista hranjivim otopinama kako bi se sadržaj suhe tvari i šećera u bobici grožđa što više povećao. Petrokemija za lisnu prihranu vinograda ima tri Fertine: Fertinu B, Fertinu G i Fertinu Fe. To su otopine makro i mikro hraniva i služe isključivo za dopunsku ishranu kojom se ne može nadomjestit ukupna količina hraniva poput dušika, fosfora i kalija.

Prva folijarna prihrana vinove loze prije cvatnje obavlja se Fertinom B u koncentraciji 0,5 do 1%. To je dušično-borna otopina koja sadrži 3 % dušika (N) i 4% bora (B). Bor primijenjen prije cvatnje uvelike pomaže vinovoj lozi u fazi cvatnje i oplodnje koja je energetski vrlo zahtjevan proces i biljka treba svu pomoć koju joj možemo pružiti. Bor povećava vitalnost i klijavost peluda, produžuje vrijeme oplodnje i pomaže u transportu ugljikohidrata, a to su dva osnovna preduvjeta kvalitetne oplodnje. Jer što je plodnica spremnija prihvatiti zrnce peluda, to je veća mogućnost uspješne oplodnje.

Kako je ovo energetski vrlo zahtjevan proces, biljci su potrebni svi ugljikohidrati koji se stvaraju. A zbog kratkoće vremena oplodnje bitna je brzina transporta novostvorenih ugljikohidrata. Nakon cvatnje također je dobro je primijeniti još jedno tretiranje Fertinom B jer bor povoljno djeluje i na razvoj tek zametnutih bobica.

Za primjenu u vinogradarstvu namijenjena je i Fertina G koja uz dušik (N) i kalij (K₂O) sadrži magnezij (Mg), bor (B) i željezo (Fe) na čiji je nedostatak vinova loza osjetljiva i koji su neophodni za normalan rast i razvoj. Ona se može početi primjenjivati u fazi kada su mladice oko 20-tak cm dužine u koncentraciji 1%, nakon cvatnje može se primijeniti u koncentraciji 2 % svakih 14 dana sve do kraja srpnja ili početka kolovoza kada se prestaje sa svim prihranama u vinogradu.

Njezina posebnost ili zašto je ona posebno namijenjena za lozu je u tome što sadrži 2% magnezija (Mg). Mnoge sorte su osjetljive na njegov nedostatak poput Graševine, Rajnskog rizlinga, Pinot bijeloga, sivog i Traminca. Klasični simptom nedostatka magnezija (Mg) je tzv. "mramoriranje lista", žile su zelene, a tkivo lista između njih požuti. Simptomi osim lista zahvaćaju i peteljku, izazivajući pojavu ukočenosti ili sušenja peteljčice na nedozrelom grozdu. Ta pojava može se pojaviti kada u tlu ima dovoljno magnezija, ali se preobilno gnojilo kalijem ili kalcijem jer oni su antagonisti s magnezijem, odnosno poremećena je ravnoteža u odnosu ova tri hraniva.

Male količine hraniva za visoku učinkovitost

Redovitom primjenom Fertine G preventivno se djeluje na sprječavanje pojave nedostatka magnezija i bitno ju je primjenjivati u fazi zelenih bobica kada je intenzivnije usvajanje hraniva nego kasnije pri završetku rasta bobica.

Ukoliko se nasad vinove loze nalazi na tlu alkalne reakcije velika je vjerojatnost da će se na listovima pojaviti žućenje ili tipična ferokloroza koja je uzrokovana nedostatkom željeza jer na takvim tlima ono je u nepristupačnom obliku za biljku znači nalazi se čvrsto vezan u spojevima odakle ga korijen biljke ne može usvojiti. Osim primjene željeza putem tla gdje postoji opasnost od ponovne njegove blokade, može se lisno primijeniti Fertina Fe koja sadrži 6% željeza (Fe). Ona se primjenjuje u koncentraciji 0,1 do 0,2%.

Prednost lisne prihrane vinove loze Fertinama je što se i malim količinama hraniva održava dobra ishranjenost vinograda, vrlo su učinkovite u kritičnim fazama rasta nakon tuče, napada bolesti ili štetnika jer brzo potiču rast i razvoj lista. One se mogu primjenjivati same ili zajedno sa zaštitnim sredstvima smanjujući pritom broj prskanja. Najbolje ih je primijeniti ili rano ujutro ili kasno popodne, uglavnom ne po jakom suncu kako ne bi došlo do pojave ožegotina na listu.