Vlada RH obranila poziciju, usvojena Uredba o oznakama zemljopisnog podrijetla EU za vino, jaka i alkoholna pića i poljoprivredne proizvode.
Jučerašnim glasovanjem na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta potvrđen je politički dogovor dviju zakonodavnih institucija EU o prijedlogu Uredbe o oznakama zemljopisnog podrijetla EU za vino, jaka alkoholna pića i poljoprivredne proizvode i sustave kvalitete.
Njome se jača i pojednostavljuje sustav zaštite poljoprivrednih proizvoda, pa će u budućnosti umjesto tri zakonska akta na snazi biti samo navedena Uredba. Pregovori su bili od posebnog značaja za Hrvatsku zbog mogućeg utjecaja postignutog dogovora na slučaj zaštite tradicionalnog izraza prošek na razini Unije.
"Bitno je naglasiti da je danas usvojeni tekst drukčiji od prethodno usvojene pozicije Europskog parlamenta. Naime, uredbe na razini EU se donose nakon usklađivanja pozicija Europskog parlamenta i Vijeća EU, čiju poziciju u ovom slučaju kreiraju ministri nadležni za poljoprivredu" istaknulo je Ministarstvo poljoprivrede u priopćenju.
Početna pregovaračka pozicija EP-a sadržavala je dio odredbi koje za Hrvatsku nisu bile povoljne u kontekstu odlučivanja o odvojenom slučaju registracije tradicionalnog izraza prošek, za koji talijanska strana tvrdi da će naštetiti prodaji i ugledu pjenušavog vina prosecco.
"Tako je Europski parlament, unatoč drukčijim nastojanjima dijela hrvatskih eurozastupnika, u izvorni prijedlog Uredbe Europske komisije unio izmjene poput zabrane trženja proizvoda koji svojim nazivom čak i sugeriraju na neki drugi proizvod, zatim značajno proširio interpretaciju koncepta homonimnosti, kako bi i približna sličnost u nazivu onemogućila zaštitu određenog proizvoda na EU razini", naveli su u resoru ministrice Marije Vučković.
Također, početna pozicija EP-a predviđala je i retroaktivnu primjenu novih pravila, kako bi se ona mogla primijeniti i na proces zaštite prošeka, na kojem Europska komisija radi već više od desetljeća.
Nasuprot tome, ističu u Ministarstvu, Hrvatska je na svim razinama (stručnim tijelima Vijeća, Posebnom odboru za poljoprivredu) branila svoj stav isključivo pravnim i principijelnim argumentima, ne ulazeći u problematiku bilo kojeg pojedinačnog slučaja, dapače ukazujući na neprihvatljivost pokušaja postizanja partikularnih interesa općim zakonskim procesima EU.
U tom procesu posebnu važnost imalo je Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH), na kojem su ministri poljoprivrede EU-a i potvrdili jasnu pregovaračku poziciju Vijeća, koja je uključivala i zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa u procesu priznavanja zemljopisnog podrijetla EU za vino, jaka i alkoholna pića i poljoprivredne proizvode.
To je omogućilo tadašnjem španjolskom predsjedništvu da se u pregovorima s Europskim parlamentom izbori za poziciju koju je zagovaralo Vijeće. Stoga je postignuti politički dogovor u skladu s hrvatskim nacionalnim interesima.
U vezi s postupkom zaštite tradicionalnog imena prošeka, valja napomenuti da je postupak i dalje je u rukama Europske komisije koja bi nakon što je saslušala obje strane i proučila sve argumente i prigovore, trebala tijekom ove godine donijeti odluku i staviti istu na glasovanje državama članicama.
Hrvatska je predstavila priznavanje tradicionalnog izraza prošek u okviru svojih pregovaračkih zahtjeva još u sklopu pregovora o pristupanju Europskoj uniji. Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Vlada Republike Hrvatske je tako u prosincu 2013. službeno podnijela EK zahtjev za zaštitom tradicionalnog izraza prošek.
U narednim godinama održavani su povremeni sastanci s Komisijom, pitanje prošeka se često pojavljivalo u medijima obje države, a glavne rasprave vodile su se oko mogućnosti komercijalizacije proizvoda i potencijalnog negativnog učinka na prihode koje ostvaruje talijanski prosecco.
Ministarstvo poljoprivrede je 2021. značajno pojačalo svoje aktivnosti oko prošeka na EU razini, svim državama članicama, ali i kod kuće. U listopadu te godine osnovan je Savjet za prošek sa svrhom stručne i pravne pomoći oko svih pitanja vezanih uz ovu problematiku.
U radu Savjeta sudjelovali su predstavnici relevantnih nacionalnih institucija, znanstvene zajednice, strukovnih udruga te predstavnika proizvođača. Naglasak je stavljen na dokazivanje stručnog i povijesnog opravdanja zahtjeva za zaštitu izraza prošek te su prikupljeni i predstavljeni literarni, jezični i tradicionalni dokazi njegovog dugogodišnjeg korištenja i proizvodnje u primorskim krajevima Hrvatske.
Istovremeno je ministrima poljoprivrede država članica poslano pismo u kojem se detaljno pojasnio hrvatski stav, isključivo zasnovan na pravnim argumentima i poštujući procedure i normativni okvir EU.
Iste te godine i Komisija je okončala inicijalni administrativni postupak provjere zahtjeva za priznavanje tradicionalnog izraza prošek i slijedom toga, odobrila zahtjev kao utemeljen i opravdan. Objavom u Službenom glasilu EU otvoren je postupak prigovora.
Nakon toga je Ministarstvo poljoprivrede značajno intenziviralo komunikaciju s EK na svim razinama. U sklopu ovog postupka Komisija je od raznih talijanskih dionika zaprimila više od stotinu prigovora, koji su u skladu s procedurom proslijeđeni Ministarstvu poljoprivrede.
Svi su prevedeni i detaljno analizirani u okviru aktivnosti Savjeta za prošek te je na apsolutno svaki od njih dan konkretan pravni i lingvistički odgovor. Pritom su analizirani prethodni slučajevi registracija zaštićenih proizvoda te sva relevantna dosadašnja sudska praksa EU. Kompletna dokumentacija dostavljena je u zadanom roku Komisiji u čijoj je nadležnosti donošenje konačne odluke.
*Naslovna fotografija: Neva Zganec/PIXSELL, Arif Sitnica/arhiva AK
Tagovi
Autorica
Goran Vizintin
prije 1 godinu
Đuro Japarić, ja se sa Vama slazem, ovom sam komentarom samo htio ukazati na to, da u danasnjem svijetu, odnosno EU, istina noje bitna, bitan je jedino biznis...zato Vi, ja, moji kolege iz Istre koji isto kao i Vi, stalno salju dopise u ministarstvu, niko ne slusa i niko nece u skoroj buducnosti nas poslusati....
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Mene više brine i košta , dvostruka evidencija zemlje iz Carske Austrije pa PLAGIRANI Beogradski Zakon o nasljeđivanju , a NIKAKO ne mogu postići dogovor sa MAFIJAŠKOM Vladom i MAFIJAŠKIM saborom da to UKINU ! Pa od 1999 ŠEĆEM po sudovima u Požegi i Brodu ! A ova JADNICA lijepog izgleda , sa svojih 64 članka Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu OPET radi na štetu OPG !
Goran Vizintin
prije 1 godinu
Talijanski Prosecco jest potpuno izmisljen proizvod i nema u danasnjoj formi i nazivu nikakav povijesni znacaj, za razliku od dalmatinskog Proseka! Naime, talijanski Prosecco, pravi se od grozdja sorte Glera koja historijski pripada brdovitom kraju u okolici Valdobbiadine, prekrasna brda prekrivena vinogradima, pod zastitom UNESCO-A. Oduvijek je to bila vinogradarska zona, samo ca je propadala zbog teskih uvijeta rada u takvim vinogradima i nezadovoljavajucom cijenom postignutom na trzistu njihovih vina odnosno grozdja. Formira se udruga, preuzmu ime jednoga sela ( Prosecco ) u blizini Trsta, u kojemu, usput receno, se uvijek pila uglavnom Malvazija a nikad pjenusava vina i nastaje danasnje vino Prosecco. Spoj idilicne Valdobbiadene i taljanskog smisla za marketing plus novonastalim interesom trzista za pjenusavim vinima, kojemu je pridonio i sam Prosecco, sam sebi reklama znaci, donijeli su danasnji Prosecco u sfere najprodavanijieg vina na svijetu. Nekoliko godina unazad, prosirili su mogucnost sadnje sorte Glera, te denominaciju zone Prosecco-a na tisuce hektara u nizinama regije Veneto i Friuli Venezia Giulia. Danas vidimo ogromne vinograde u tim zonama, ali najbolje rezultate daje grozdje iz Valdobbiadine, uzgojeno na brdima i ono vuce za sobom milijone litara vina proizvedenog u nizinama, koje donosi vinarima a i vinogradarima ( grozdje se placa oko 1.70€ - 1.80 € po kilogramu a urod jako cesto prelazi 25 tona po hektaru....) ogromne zarade, ponajvise vinogradarima u nizinama... Kad bi nama padale takove ideje na pamet, pa da jos realiziramo kakvu....