• Radovi u jesen
  • 08.10.2020. 18:00

Poslije berbe u vinogradu slijede gnojidba, obrada tla i zagrtanje trsova

Jesen je vrijeme za obradu tla, gnojidbu i zagrtanje trsova, a zaštita od bolesti i štetnika će pričekati proljeće. Posebno je važno fertilizaciju obaviti na vrijeme.

Foto: Depositphotos/zmijak
  • 320
  • 34
  • 0

Berba grožđa je u većini krajeva gotova, ali to ne znači da je kraj radovima u vinogradu. U periodu od listopada do veljače obavljaju se poslovi čiji je cilj zaštiti lozu od niskih temperatura i osigurati joj rodnost za iduću godinu.

Nakon berbe se trsovi, na kojima su tijekom vegetacije uočeni simptomi fitoplazmi, trebaju ukloniti iz vinograda. To treba učiniti tako da se cijeli trs zajedno s korijenjem izvadi, iznese iz nasada i uništi, odnosno spali. Njihovo vađenje se može obaviti tijekom jeseni dok tlo ne smrzne ili tijekom proljeća.

Također, potrebno je obraditi tlo i obaviti jesensku gnojidbu, kako bi se održala njegova plodnost. Vrijeme je i za zagrtanja trsova, a zaštita od bolesti i štetnika će pričekati proljeće 2021. godine.

Obavlja se i zagrtanje trsova

Prije obrade tla na površinu se dodaje stajsko ili mineralno gnojivo koje se potom obradom unosi u dublje slojeve tla. Stoga je iznimno važna jesenska gnojidba jer se njome, za razliku od proljetne, hranjiva unose u dublje slojeve, odnosno bliže korijenu.

Kod primjene stajskog treba koristiti zreli, fermentirani gnoj, jer će tada njegovo djelovanje biti najveće. Naime, u godini u kojoj se primjenjuje stajnjak, količine mineralnih mogu se smanjiti za trećinu.

Što se tiče mineralnih, danas se većinom koriste kompleksna različitih sastava, a osobito su povoljne sljedeće kombinacije: PK - 20:30, NPK - 7:14:21 ili 8:16:22 i KAN 27%.

Što raditi u vinogradu prve godine poslije sadnje?

U plantažnim vinogradima sa širokim razmacima među redovima jesenska obrada se obavlja na dubini od 25 do 35 cm, a u nasadima s uskim razmakom od 15 do 20 cm, pojašnjava Darko Kantoci, dipl.ing.agr. u radu Obrada tla u vinogradu, gnojidba i zaštita vinograda objavljenom u Glasniku zaštite bilja 6/2008.

Također se u jesen, ako je klimatski potrebno, zagrću trsovi. Važno je da pri tome bude pokrivena donja trećina mladice, a zaštićuje se 5 do 6 pupova na osnovi. Treba napomenuti da se većinom zagrću samo niski uzgoji, a neophodno je u područjima gdje su temperature ispod -15°C.

Fertilizaciju je važno obaviti na vrijeme

Vinova loza za svoj rast i razvoj treba veći broj biogenih elemenata poput dušika, fosfora, kalija, kalcija, magnezija, bora, željeza i drugih koje prima korijenom iz tla. Iako se većina njih nalazi u tlu, loza najviše troši dušik, fosfor i kalij koji se potom moraju unositi gnojidbom.

Prekasno izvedena fertilizacija krajem listopada, na laganim tlima pjeskovitih ilovača ima preslab utjecaj na jesenski rast korijena. "Često se izvodi prekasno i do mjesec dana poslije berbe, dakle u studenom, a onda više nema jesenskog rasta korijena, što nepovoljno utječe na nepovratno ispiranje dušika u podzemne vode", upozorava dipl. ing. agr. Adrian Horvat na stranicama Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

U zaštitu se kreće nakon rezidbe

"U proljeće nakon rezidbe, kada loza uđe u fazu vunastog pupa i kod pojave vrhova listića obavljaju se prve prevencije protiv najznačajnijih štetnih organizama na početku vegetacije, a to su crna pjegavost (Phomopsis viticola), grinja uzročnika akarinoze (Calepitrimerus vitis) i erinoze (Eriophyes vitis)“, pojašnjavaju nam iz Uprave.

Dodaju i da se osim njih u nekim godinama i lokacijama početkom vegetacije mogu javiti i gusjenice koje izgrizaju pupove, stoga pozornost treba obratiti i na njih.

Za suzbijanje navedenih štetnih organizama u početku vegetacije vinove loze smiju se koristiti pripravci koji su registrirani za vinovu lozu i pojedinog štetnog organizma. Popis svih registriranih pripravaka u RH kao i sve potrebne informacije za pravilnu primjenu dostupni su putem fis tražilice Ministarstva poljoprivrede.


Tagovi

Vinograd Jesenski radovi Gnojidba Obrada tla Zagrtanje Zaraženi trsovi


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.