Počinje brendiranje vinske Hrvatske

Osnivanjem Udruženja vinarstva HGK, ovih je dana napokon postignut konsenzus malih, srednjih i velikih vinara i vinogradara u Hrvatskoj, sad još samo da se realizira i vizija konkurentnosti koja će omogućiti daljnji profitabilan prodor vinara na strana tržišta - kazao je Đuro Horvat, čelnik Agrokor vina i predsjednik novoga udruženja, ističući kako brendiranje hrvatskih vina nije nužno samo na nacionalnoj razini, nego i regionalnoj, uključujući i još uža vinogradarska područja.

Od viška boli glava

Podizanjem novih vinograda posljednjih godina u Hrvatskoj je - uz uvoz od 30-ak posto, koji i dalje raste - stvoren i višak vina. Stoga vinari dugoročno mogu opstati samo ako se okrenu većem izvozu. Težište bi, tvrdi Horvat, trebalo biti na izvozu vrhunskih vina koja prate i odgovarajuće cijene.

Znači, ne jeftinih vina po cijeni od eura, eura i pol, jer se Hrvatska količinski ne može mjeriti s velikim svjetskim proizvođačima poput Francuske ili Italije, nego kvalitetnih vina u višoj cjenovnoj kategoriji, skupljih od 5 eura. Potencijala, slažu se vinari, s obzirom na brojne vrhunske i autohtone hrvatske sorte grožđa svakako ima. No sve do sada uspješno vinogradarstvo i vinarstvo nisu pratili ni dovoljan marketing ni druge pretpostavke da bi bili internacionalizirani i kod potrošača stvorili doživljaj da dobivaju vrijednost za svoj novac. Ili pak, kad je riječ o inotržištima, da Hrvatska osim sunca i mora ima i vrhunska vina.

Strateški proizvod

Novo udruženje tako za cilj ima brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje, razvijanje međunarodne strategije, rasta i razvoja proizvodnje, sustavno podizanje kulture vina u Hrvatskoj (tretman vina kao strateškog proizvoda) te prilagodbu sektora zakonodavnom okviru i novim modelima financiranja u EU. Prema ministru poljoprivrede i potpredsjedniku Vlade Petru Čobankoviću, i hrvatski turizam pruža iznimno povoljnu priliku da stranci kušaju naša vrhunska vina, pri čemu, kao i na inozemnim tržištima, pozornost treba posvetiti plasiranju autohtonih vinskih sorti. Trebalo se, kaže, u to i prije krenuti, ali uz stalan rad i nove metode u vinarstvu za to još nije kasno.

U 2009. u RH je proizvedeno 206.437 tona grožđa i 1,424 milijuna hektolitara vina. Od siječnja do rujna 2010. najviše je vina izvezeno u BiH, a slijede Njemačka, Crna Gora, SAD, Austrija, Srbija, Velika Britanija... U istom razdoblju najviše smo vina uvezli iz Makedonije, potom iz BiH, Francuske, Kosova, Slovenije, Italije, Španjolske i Njemačke.

Autor: Jolanda Rak Šajn