Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinarstvo
  • 08.08.2011.

Paško vino hvalio je i car Franjo

Vinogradarstvo danas nema gospodarsko značenje kakvo je imalo nekada, ali je opstalo i pokazuje znakove oporavka pa čak i razvoja, osobito na području Općine Povljana i Općine Kolan. - Uspjeli smo revitalizirati staru pašku sortu gegić od koje proizvodimo kvalitetno vino, ističu u tvrtki „Vina otoka Paga"

  • 1.158
  • 45
  • 0

Nije poznato od kada se na Pagu proizvodi vino, ali prema pronađenim ostacima u rimskom gradu Kissa koji se nalazio na zapadnom dijelu Paške uvale, pretpostavlja se kako se vino na Pagu proizvodi najmanje dvije tisuća godina. Na Pagu je vinogradarstvo stoljećima bila jedna od glavnih gospodarskih grana, a paška vina su bila cijenjena i dobro su se prodavala, osobito Paška žutica. Paško vino pohvalili su i carevi. Primjerice, car Franjo I. je u svom dnevniku zapisao kako je sa svojom ženom Carolinom tijekom dvodnevnog boravka na Pagu bio počašćen odličnom hranom i vinom, a dobro paško vino je spomenuo i Austro-ugarski car Franjo Josip koji je Pag posjetio 1875. godine. Vinogradarstvo danas nema gospodarsko značenje kakvo je imalo nekada, ali je opstalo i pokazuje znakove oporavka pa čak i razvoja, osobito na području Općine Povljana i Općine Kolan. Proizvodnja grožđa ovisna je o vremenskim prilikama, a ove godine vremenske prilike nisu bile osobito dobre i po procjenama vinograda, urod grožđa će za oko 25 % biti slabiji od prošlogodišnjeg.

Šest kuna za kilogram grožđa

- Ove godine će biti manji urod zbog duge suše, ali dobro je to što zahvaljujući suši ove godine u vinogradima nema biljnih bolesti. Najviše štete u vinogradima napravila je bura koja je puhala u svibnju i početkom lipnja, kaže Frane Šupraha, vinogradar iz Kolana.

Na Pagu obilnija kiša nije pala osam mjeseci, a kiša koja pada posljednjih dana nedovoljna je za natapanje vinograda.

- Zemlja je tvrda i kiše koje padaju zadnjih dana pomažu, ali ne dovoljno. Voda se probije oko dva centimetra u tlo, a onda se zaustavlja jer je zemlja od suše tvrda i voda je ne može probiti, navodi Frane Šupraha.

Otočni vinogradari jedan dio grožđa ostavljaju za proizvodnju vina, a jedan dio prodaju na veliko. Neznatan dio grožđa se prodaje na tržnicama. Na Pagu se, kažu vinogradari, grožđe na veliko prodaje po 6 kuna po kilogramu. Kažu kako je to niska cijena i zbog toga je i zarada mala. Znatno je isplativije proizvoditi vino, travaricu i prošek jer se ti proizvodi, zahvaljujući turizmu mogu prodati. Broj vinograda na Pagu se u posljednjih pola stoljeća znatno smanjio zbog širenja građevinskih zona i zbog ovčarstva koje donosi veću dobit od vinogradarstva. Primjerice, na području grada Paga najbolji vinogradi nalazili su se od Prosike do Dubrave, na pjeskovitom tlu sa strmim terasama koje se spuštaju do mora. No, ta su područja pretvorena u građevinske zone i na njima su izgrađena kuće.

Paške sorte

Uz to što se smanjio broj vinograda, smanji se i broj sorti grožđa. Prema radu Stjepana Bulića „Dalmatinska ampelografija" iz 1927. godine koji je podatke o sortama grožđa na Pagu prikupljao od 1887. godine, nekada su se na otoku uzgajale brojne sorte koje je Bulić podijelio u tri osnovne skupine, a to su crna sorta, bijela sorta i rumena sorta. U crnu sortu spadaju Batarija ili Batarijino sjeme, Brajdica, Brajda mala ili Plavina, Brajda stara, Brajda velika, Cibidrag, Crljenica, Crljenica mala, Galac, Galica, Gustopupica, Modrina, Muškat crni, Petrovska, Plavica, Plavina, Raža mala, Ruža, Šljiva, Šperlivac ili Oprhljać, Šušić ili Brajda velika, Terin ili Teran, Terin slatki ili Istrijanac i Volovina. U bijele sorte spadaju Belćac, Brajda bijela, Brajdica bijela, Dragovesela, Gegić, Kačadebić ili Maraština, Mastilj, Muškat mali bijeli, Muškat veliki ili Muškat cibibni, Pagadebit ili Debit, Podriskavac, Ranac ili Ranac silbijanski, Ranac veliki bijeli, Suhoriz, Topol ili Tikvar, Torbijan ili Trbljan i Višana ili Maraština. Od rumenih sorti na pagu se uzgajao samo Cipar. No, od svih tih sorti ostalo ih je tek nekoliko.

Revitalizirani gegić

Najveća tvrtka za proizvodnju vina na Pagu je „Vina otoka Paga" u kojoj se trude obnoviti stare sorte grožđa.

- Uspjeli smo revitalizirati staru pašku sortu gegić od koje proizvodimo kvalitetno vino. Cilj nam je proizvesti vina i od ostalih sorti grožđa koje su nekada postojale na našem otoku, kao što su Topol, Petovka, Cipar, Silbijanac, Galac i Gustopupica koje smo skupili u oglednom vinogradu u neposrednoj blizini vinarije, kažu u tvrtki „Vina otoka Paga".

Većina vinogradara na otoku uzgaja gegić, trbljan i plavinu.

- Na Pagu se od davnine proizvodilo bijelo vino od nekoliko sorata koje je zbog svoje boje, kao posljedica tradicionalne tehnologije dobilo ime Paška žutica. Glavna sorta za proizvodnju tog vina bio je gegić, nosilac sortimenta na otoku, ranije znatno više proširen od ostalih sorti. Današnji uzgoj ograničio se na trbljan zbog velike i redovite rodnosti te gegić za popravljanje kvalitete bijelih vina, plavinu kod crnih sorti, navode u tvrtki „Vina otoka Paga".

Ljeto odmiče i vinogradari se pripremaju za intradu, kako se na Pagu naziva berba grožđa, koja će početi sredinom rujna.

Autor: Josip Portada


Izvori

Zadarski list


Tagovi

Vinogradarstvo Vinarstvo Vino