Pandemiji usprkos 'niknuo' novi vinograd Vlade Krauthakera

Rijetki su oni, a posebice hrvatski vinari i vinogradari, koji nisu čuli za Vladu Krauthakera iz Kutjeva. Riječ je o čovjeku s 44 godine iskustva u proizvodnji vina za koja je dobio brojne nagrade i priznanja. Jedna od najsvježijih je ona za Vinartovu osobu godine 2018., a uz renomiranog proizvođača, Krauthaker je bio i predsjednik udruge Graševina Croatica.

Vinarstvo, ne samo kod nas nego i diljem svijeta, jedna je od najpogođenijih grana poljoprivrede u razdoblju pandemije koronavirusa, no raditi se mora dalje, stoga su djelatnici Vinogradarstva i vinarstva Krauthaker i sam Vlado, prije nekoliko tjedana posadili nove površine vinograda, sorte crni pinot i graševinu, u mjestu Podgorje.

U tome su im pomogla sredstva dobivena na natječaju iz podmjere 4.1. "Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva", tip operacije 4.1.1. Programa ruralnog razvoja "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava" Programa ruralnog razvoja.

Na 2,5 hektara posadili 15.000 trsova crnog pinota i graševine 

"Riječ je o 15 tisuća trsova posađenih na dva i pol hektara s pratećom opremom za moderni vinograd koja uključuje i ogradu protiv divljači.  Radovi na tom dijelu su još u tijeku i završit ćemo ih iduće godine. Ujedno su nabavljeni i razni priključni strojevi, puno je stavaka uključeno u cijeli projekt. Jako nam je dobro došla pomoć ove operacije. Zaokružili smo sve svoje potrebe za vinogradima i nećemo ih više proširivati. Imamo oko 44 hektara i to nam je dovoljno, budući da imamo i kooperativne odnose", rekao nam je ovaj vrhunski vinar.

Na spomenutu operaciju Vinogradarstvo i vinarstvo Krauthaker apliciralo je 2018. godine. Stvarni iznos prema planu nabave je tri milijuna i 111 tisuća kuna. Dio tog visokog iznosa je konkretno za novi vinograd, a dio za brojne specijalizirane vinogradarske strojeve.

"Nakon što se investicija odradi ostvarujemo pravo na 50 posto povratnih sredstva. Mi ćemo je odraditi u dvije faze s tim da je prva završena. Ostalo nam je postaviti ogradu za obranu od divljači jer je vinograd uz samu šumu. Pozitivno gledam na ovaj projekt jer vas potakne da nekada više uložite, 50 posto povrata za investiciju nije mala stvar. Jako je dobrodošla pomoć", kaže Ivan Grgić, Vladin zet, tajnik tvrtke te predsjednik udruge Kutjevački vinari.

Za sadnju crnog pinota odlučili su se jer nemaju svoje površine te specifične sorte, nego su ju do sada nabavljali preko kooperacijskih odnosa.

"Riječ je o crvenoj sorti koja je vrlo perspektivna za naše kutjevačko vinogorje. Ona je ovdje u tradiciji, prema nekim zapisima, preko 150 godina i može konkurirati najboljim crnim pinotima Europe. Vrlo je zahtjevna za proizvodnju vina, a jako teško kontroliramo kvalitetu u kooperaciji pa smo odlučili pojačati naše vinograde da možemo ići na što manje urode i kontrolu kvalitete", otkriva Krauthaker.

Klonska selekcija graševine

Kao što je već ranije spomenuto, na dijelu novog vinograda posađena su i četiri klona graševine, u sklopu projekta "Klonska selekcija graševine", kojeg provodi Udruga Kutjevački vinari u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu.

"Još 2005. godine su potpisani ugovori i krenulo se u ozbiljnu kontrolu klonske selekcije po vinogradima, odnosno posađeni su kandidati. Sada se konačno došlo do pravog trsa koji ima oznaku četiri različita klona za proizvodnju visokokvalitetne graševine. Ove godine u tu priču uključilo se sedam različitih vinara, a proizvodnja je isključivo za potrebe naše udruge. Donijet ćemo pravi sud kvalitete tih klonova nakon pet godina. Međusobnim degustacijama ćemo ustanoviti koji je najkvalitetniji", pojašnjava Krauthaker.

Obitelj je aplicirala i na projekt Nacionalnog programa pomoći sektoru vina, popularnije zvanog Vinska omotnica. Riječ je o projektu vrijednom 406 tisuća kuna, od čega je 50 posto također povratnih sredstava.

"U prosincu 2015. godine prijavili smo projekt. Tim smo sredstvima nabavili opremu za podrum i laboratorij, od mikroskopa s kamerom, miješalice, pumpe i brojnu drugu specijaliziranu opremu. Isto tako, izradili smo web stranicu i te godine pokrenuli i online trgovinu", rekao je Grgić.

U ovim mjesecima gotovo da je nemoguće ne dotaći se teme zvane koronavirus. Neke grane poljoprivrede pandemiju nisu previše osjetile dok su druge teško pogođene. Vinarstvo i vinogradarstvo, nažalost, pripada u drugu skupinu, no uz određenu prilagodbu u poslovanju i životu općenito, prema riječima našeg sugovornika, nije sve tako crno.

Pandemija koronavirusa itekako je pogodila vinare

"Nema više opuštenosti. Ova je kriza jako utjecala na turizam, a naša je zemlja okrenuta turizmu i povećanju broja potrošača u ljetnim mjesecima. Sada je došlo do zastoja i velikog smanjenja prodaje. Pitanje je kako i s kojim količinama ulaziti u budućnosti u proizvodnju. Držimo se oprezne prognoze koja kaže da treba smanjiti proizvodnju, odnosno unos sirovina te slabiju financijsku situaciju prilagoditi novoj situaciji. Za sada nema dodatnih investicija, novih ulaganja u razvoj, a pri tome ni u marketing što je dosta problematično za poslovanje na koje smo navikli", kaže Krauthaker.

Ističe i da za ova teška vremena neće pomoći već "uhodana rješenja", nego potpuno novi načini poslovanja. "Jedno od rješenja je online prodaja. Neće više biti puno obilaska sajmova nego ćemo morati biti prisutni na tržištu na neki drugi način. Nadam se da nećemo spuštati cijene na minimum koji više nije isplativ i da će se barem kroz godinu dana tržište stabilizirati. Doći će i u vinogradu do tehnoloških promjena, možda čak i promjena sortimenta", smatra ovaj vinski stručnjak.

"Web prodaja je jedno od rješenja jer čovjek može klikom miša naručiti vino koje mu dođe na kućni prag. Ali uvijek je bolje da ljudi dođu u podrum kušati i doživjeti vino na sasvim drugi način i kroz priču. Optimist sam i mislim da su mnogi poslije ove izolacije željni druženja i da će se situacija stabilizirati", dodaje i Grgić.

Isto tako, Krauthaker ističe da država mora strateški bolje organizirati kompletan sektor poljoprivrede. "I to pod hitno. Poljoprivreda je "majka" koju treba čuvati. Moramo dobro razmisliti što nam je nužno da omogućimo domaćim proizvođačima da mogu prodati svoje proizvode. Uvoz je nemoguće spriječiti, ali moramo razmišljati da budemo cjenovno konkurentni i da zadovoljimo kvalitetu ili čak nadmašimo uvozne proizvode po kvaliteti", rekao je Krauthaker.  

Kutjevačko vinogorje najbolje je za graševinu 

Kutjevačko vinogorje česta je tema vinskih časopisa i raznih portala jer svojom ljepotom plijeni poglede prolaznika, a posjetitelji ga nikada ne zaboravljaju. Osim toga, prema brojnim stručnjacima, ono je najpovoljnije za graševinu.

"Podrijetlo graševine nije znanstveno dokazano, ali mi ju tretiramo kao našu sortu i najzastupljenija je u Hrvatskoj. U Slavoniji je najviše ima jer na ovom području daje vrhunsku kvalitetu i ovdje je našla svoju klimatsku osnovu za podizanje još bolje kakvoće. Kutjevačko vinogorje je priznato posljednjih sto godina kao destinacija koja ima najbolju graševinu u Hrvatskoj. Naravno da su prisutna razna dokazivanja među vinogorjima i državama. To je ono što nama predstoji da brendiramo sortu, položaje, načine proizvodnje i prilagodimo ju što višem nivou razmišljanja u somelijerskom pristupu. Želimo dokazati da je ovo vinogorje za graševinu najbolje u Hrvatskoj, ali i u svijetu", rekao je za kraj Krauthaker.

"Novi način života, novi vinograd" slikovita je priča ovog, za vinare, ali i gotovo sve ljude, teškog razdoblja koje se na neki način stabilizira, a uz čašu kvalitetnog vina, primjerice crnog pinota ili graševine, i pogleda prema prekrasnom vinogorju, život je ljepši.