Obilazeći poljoprivredne proizvođače, njihove voćnjake, vinograde i nasade povrća uočene su značajne štete uzrokovane sunčevim zračenjem. Ekstremno visoke temperature utječu na pojavu ožegotina na plodovima. Štete ponekad potenciraju sami proizvođači agrotehničkim mjerama.
Agrotehničke mjere, koje mogu povećati opasnost od pojave ožegotina od sunca, su:
Na plodovima jabuka koji nisu zaštićeni lišćem, najčešće na južnom ili jugozapadnom dijelu krošnje, javljaju se štete. Ožegotine od sunca mogu se pojaviti i na listovima jabuka. U većem intenzitetu javljaju se ožegotine u voćnjacima u kojima se obavlja ljetna rezidba. Nakon ljetne rezidbe plodovi i listovi jabuka, koji su do tada bili u sjeni listova i grana, koje su rezidbom odstranjene, direktno su izloženi suncu. Koža listova i plodova, koji su se nalazili u sjeni prije ljetne rezidbe, nije toliko otporna na direktno sunčevo zračenje pa na tim dijelovima često dolazi do oštećenja. Štete na plodovima jabuka razlikuju se od sorte do sorte, a ovise i o fenofazama razvoja plodova.
U vinogradima se obavlja skidanje listova u zoni grozdova nakon čega se na listovima i grozdovima javljaju slična oštećenja kao kod listova i plodova jabuka. Oštećenja na grozdovima se razlikuju ovisno o razvojnoj fazi grozdova u kojoj je došlo do pojave šteta i o sorti.
U proizvodnji povrća ekstremne temperature javljaju se prvo u zaštićenim prostorima (plastenicima ili staklenicima), osobito u plastenicima koji imaju samo frontalno ili bočno provjetravanje, a takvi su kod nas u velikom broju.
Kod uzgoja povrća na otvorenom najčešće susrećemo ožegotine od sunca na listovima salate, a kod plodovitog povrća na plodovima paprike.
Sorte voća, vinove loze i povrća različito su osjetljive na ožegotine od sunca. Osjetljivost sorata prvenstveno ovisi o debljini kožice ploda, ali i o bujnosti sorte. Bujne sorte uglavnom formiraju više lišća ili veće listove koji zasjenjuju plodove i na taj način ih štite od direktnog sunca.
Ožegotine se također rijeđe javljaju u voćnjacima i vinogradima koji su pokriveni mrežama protiv tuče ili ptica. U proizvodnji povrća u zaštićenom prostoru potrebno je provesti zasjenjivanje nasada premazivanjem krovnog dijela zaštićenog porostora bijelom bojom (vapno), koja se nakon ljeta može oprati, ili uporabom različitih sjenila.
Autor: mr. sc. Lada Bičak
Izvori
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr
darko hrstic
prije 15 godina
za ekstremne temperature u oćuvanju plodova u europi koriste cropaid antistres prirodni biljni antifriz