• Gnojidba
  • 21.09.2012.

Osnovna gnojidba vinograda u jesen

Osnovnu gnojidbu vinograda s NPK gnojivima najbolje je obaviti u jesen nakon berbe

  • 18.219
  • 565
  • 1

Uzgoj vinove loze zahtjeva redovitu gnojidbu kojom vinovoj lozi nadoknađujemo hranjiva iznesena prinosom odnosno berbom grožđa, a isto tako stvaraju se zalihe svih onih hranjiva koja nedostaju u tlu kako bi se osigurali redoviti prinosi dobre kakvoće. Osnovnu gnojidbu vinograda s NPK gnojivima najbolje je obaviti u jesen nakon berbe iz razloga što se u jesen vinograd dublje obrađuje i hranjiva iz mineralnih gnojiva dospijevaju dublje u tlo. Tijekom jeseni i zime ta se hranjiva otapaju kroz čitavi obrađeni sloj tla i na taj način bliža su korijenu vinove loze.

Za osnovnu gnojidbu vinove loze primjenjuju se NPK gnojiva koja imaju malo dušika, a naglašen sadržaj fosfora i kalija, kao što je sulfatno gnojivo NPK 7-14-21 koje je i posebno namijenjeno osnovnoj gnojidbi vinove loze jer sadrži sumpor koji povećava nakupljanje suhe tvari u bobicama grožđa što se povoljno odražava na kvalitetu budućih vina.

Također, korijen tijekom zime ne miruje već raste, uzima hranjiva iz tla i stvaraju se zalihe i u korijenu i u starim nadzemnim dijelovima trsa, a u proljeće kada krene vegetacija ta se rezervna hranjiva, prikupljena u razdoblju od jeseni do proljeća, troše za rast i razvoj zelenih mladica i formiranje rodnih pupova na mladici. Kada bi ishrana odnosno gnojidba vinove loze započela tek u proljeće, utjecaj bi se odrazio samo na povećanje veličine bobica i težinu grozda, a na broj rodnih mladica i broj grozdova po trsu ne bismo puno utjecali.

Za gnojidbu se mogu primijeniti i formulacije NPK 7-20-30, NPK 5-15-30 ili PK gnojivo bez dušika 20-30. Potrebnu količinu biljnih hranjiva za gnojidbu rodnih vinograda najpouzdanije je odrediti na osnovu kemijske analize tla i godišnje potrebe vinove loze za hranjivima. Za umjereno dobar prinos od 10 tona grožđa po hektaru, potrebno je u tlo unijeti oko 100-120 kg/ha dušika (N), 50-100 kg/ha fosfora (P2O5) i 85-170 kg/ha kalija (K2O).

Orijentacijski možemo reći da se za vinograde u punoj rodnosti primjenjuje oko 700 kg/ha sulfatnog gnojiva NPK 7-14-21 ili 500 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili PK 20-30. Mlade vinograde u drugoj godini u jesen ne treba gnojiti jer se fosfor i kalij koriste iz meliorativne gnojidbe, samo se u proljeće tijekom vegetacije obave dušične pri-hrane putem tla, naročito onih trsova koji su zaostali u porastu. U trećoj godini kada vinograd donosi prvi rod počinje se s redovitom gnojidbom, s tim da su to manji prinosi pa se koriste i manje količine gnojiva, znači primjenjuje se oko 370 kg/ha sulfatnog gnojiva NPK 7-14-21 ili 260 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 5-15-30 ili PK 20-30.

Odnos hranjiva u ovim gnojivima odgovara potrebama vinove loze za gnojidbom i tim količinama podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem, a male količine dušika koje se unose vinova loza će iskoristiti za rast i razvoj korijena tijekom zimskog perioda.

Ako je vinograd zatravljen gnojidba se obavlja rasipanjem po cijeloj površini, a ako se tlo obrađuje gnojivo se rasipa ili po cijeloj površini ili u trake po redovima jer se tu nalazi najviše žila sisalica kojima trs uzima hranjiva ili se gnojivo dodaje pojedinačno oko svakog trsa. Nakon rasipanja gnojivo je potrebno unijeti u tlo ili ručno motikom ili je još bolje ako se raspolaže podrivačem iza kojeg je smješten deponator gnojiva, tako da učinak gnojidbe bude što veći. Još jedan način unošenja gnojiva u dublje slojeve tla je taj da se između redova po sredini plugom ili štihačom otvara jarak ili brazda na dubinu 50 cm u koju se položi mineralno i organsko gnojivo.

Uz redovitu gnojidbu mineralnim gnojivima, treba voditi računa i o sadržaju organske tvari u tlu. Zato je dobro vinograde svake treće do četvrte godine u jesen pognojiti zrelim stajskim gnojivom u količini 30-40 t/ha ili se može primijeniti neko drugo organsko gnojivo. Na taj način povoljno se utječe na stabilnost strukture tla, na rad mikroorganizama, vodo-zračne i toplinske prilike u tlu, odnosno na cjelokupnu plodnost tla.

Ukoliko se ne obavi ova osnovna gnojidba u jesen, treba ju obaviti zimi kada vremenske prilike to dozvole, ali svakako ju treba obaviti prije kretanja vegetacije u proljeće.

Ovakav način gnojidbe odnosno redovito unošenje NPK gnojiva i organskih gnojiva u tlo zahtjeva svaka ozbiljna vinogradarska proizvodnja kako bi se osigurala stabilnost proizvodnje sa zadovoljavajućom kvalitetom prinosa.

Petrokemija


Tagovi

Jesenska gnojidba Vinova loza Vinograd


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Obožavateljica snijega :)