Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tržište vina
  • 01.05.2019. 18:00
  • Grad Zagreb, Zagreb

Od ulaska Hrvatske u EU uvoz vina se učetverostručio

Paradoks domaćeg vinskog tržišta je da imamo sve više vinara, a sve manje vina, iako nam barem vinske tradicije ne manjka, koja je u Hrvatskoj duža nego kod Argentine i Čilea zajedno. Ali i od tuda se uvoze jeftina vina za turističku potrošnju.

Foto: Marinko Petković
  • 1.143
  • 68
  • 0

Na hrvatskom tržištu vina, prema udjelu 66 posto čine kvalitetna vina, 20  posto vrhunska, a 14 posto vina bez zaštićene oznake izvornosti, čiji udio, kao i vrhunskih vina blago raste, jer je i promet vina u prošloj godini, u odnosu na 2016. godinu povećan za sedam posto, kazao je predstavnik Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i selo Robert Brkić. Centar je zadužen za izdavanje rješenja za stavljanje vina u promet, a na stručnom skupu pod nazivom 'Autentična hrvatska vinska priča', koji je održan u sklopu II. revije Vina od davnina, okupla su se regulatori, vinari, ugostitelji i konzultanti.

Prodaja bijelih vina raste, a cnih pada 

Dodao je da u prometu vina imamo i 34 autohtone sorte vina, čiji udio na domaćem tržištu iznosi 20 posto, što je pad u odnosu na 2016. godinu, kad je iznosio  23 posto. Nadalje, udio bijelih vina na tržištu iznosi 78 posto, a crna vina, kao što je Plavac mali, Teran i Merlot, bilježe lagani pad. Od sorata, i dalje je neprikosnovna graševina, s udjelom od 45 posto, a najviše zastajemo u odnosu na druge zemlje EU-a po udjelu prodaje pjenušaca na tržištu, koja je povećana s 0,5 posto na jedan posto, dok je EU prosjek 10 posto.

Kako se čulo, prema pakovinama, ohrabruje blagi rast buteljiranog vina na domaćem tržištu, na kojem OPG-ovi i obrti u prometu vina, sudjeluju s 24 posto, a 1.600 poslovnih subjekata pokriva 76 posto vinskog tržišta. Paradoks domaćeg vinskog tržišta je da imamo sve više vinara, a sve manje vina, iako nam barem vinske tradicije ne manjka, koja je u Hrvatskoj duža nego kod  Argentine i Čilea zajedno. Ali i od tuda se uvoze jeftina vina za turističku potrošnju dok prosječna izvozna cijena hrvatskog vina polako raste te sad iznosi 2,70 eura po litri.   

Međutim, manje dobre vijesti su da se uvoz vina u Hrvatsku učetverostručio nekoliko posljednjih godina, od 2013. godine, odnosno polako raste od ulaska Hrvatske u EU, a jednako tako se smanjuje izvoz vina.

Vinski konzultant Đuro Horvat ističe da se promijenila struktura uvoznih vina čija je cijena povećana 20 posto, a drži da će veliki izazov za novi Zakon o  vinu, biti što je smanjena sadnja crnih sorata vinove loze koda nas, na 24 posto sa 30 posto udjela, jer i prodaja crnih vina, nakon njihova uzleta prije 10-ak godina, i dalje pada.

Gerila marketing u vinu

Vinar Rade Bobanović iz zadruge Masvin iz Polače kaže da sad prozvode vino za 50 posto poznatih kupaca, koji sve češće dolaze u Polaču da vide 11 hektara lijepo uređenih vinograda i  čak 40 ha maslinika, a cilj je imati 75 posto poznatih kupaca, bilo na kućnom pragu ili u restoranima i trgovačkim kućama, jer su prinosi grožđa u Dalmaciji, mali od 60 dkg do 1,20 kilograma po trsu. "No, ima kod nas terena gdje samo ljudska noga može doći u vinograde, ali zato imamo Rose, koji je među top pet u Hrvatskoj, a Crljenak raste samo južno od Šibenika", ističe Bobanović.

Distributer autohtonih hrvatskih vina Siniša Kocejić iz Splita, kaže da je i gerila marketing uspješan u promociji našeg Crljenka i Debita, jer ga samo ovdje može dobiti. "Surađujemo sa 700 malih vinara koji su naši partneri i tako će ostati jer se ovaj posao, na duge staze, ne može drugačije raditi. Vino je 'živa priča' i to nije roba na polici kao svaka druga, ali ne možemo naprijed, ako strani gosti, još uvijek, znaju više o hrvatskom vinu nego domaći konobari", ističe Kocejić.   

Hrvatska nije pivska zemlja  

Vinar s Krka Ivan Katunar, kaže da na Krku, kojim prolazi poznata 45 (vinska) paralela, ima manje oborina nego na Pelješcu, ali više nego na Korčuli,  što pogoduje da imamo 8000 loza po hektaru vinograda. "Stručnjaci su nam rekli da kod nas ne može uspijevati ništa, osim Žlahtine, ali imamo i Plavac mali, iako iz svojih 3,5 ha vinograda u Baščanskoj kotlini, vidim Zavižan", ističe Katunar.  

S druge strane, član Uprave Jadranke iz Malog Lošinja, Goran Filipović kaže da imaju više od 400 svjetskih etiketa vina u ugostiteljskoj ponudi na Jadranu, ali su radili i velike pezentracije Iločkih podruma, Krauthakera, Benvenutija i drugih  velikih domaćih vinarija, koji imaju vrijedna arhivska vina, jer je doživljaj ono što danas gosti traže na eno gastro sceni. Istra je i tu učinila iskorak, što je povećalo prodaju njezinih vina.      

U raspravi se čulo, da globalno tržište vina bilježi pad sedam posto, a raste prodaja piva četiri i jakih alkoholnih pića, tri posto. Pivske zemlje, što Hrvatska nikada prije nije bila, kao što je Austrija, koja izvozi  60 milijuna litara vina, ali u marketing vina ulaže godišnje 20 milijuna eura, a kod nas samo Istra, jedna od četiri vinske regije, ima vinsku strategiju do 2030. godine, te 140 članova udruge Vinistra, nakon punog kruga  sa malvazijom u posljednjih 20-ak godina, sad traži novi iskorak u vinskom svijetu. 


Fotoprilog


Tagovi

Vino Uvoz Vina od davnina Tržište vina


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.