Obavijest vinogradarima

Od protekle je upute za treću zaštitu vinograda nakon cvatnje prošlo 12 dana. U tom je razdoblju dominiralo iznadprosječno kišovito, vlažno, sparno i toplo ali ne previše vruće vremensko razdoblje. Na mjernom lokalitetu Trnovčak (općina Štrigova), u nasadu vinske sorte rajnski rizling, od početka mjeseca srpnja smo zabilježili 10 kišnih dana tijekom kojih je ukupno izmjereno 47.2 mm oborina, vlaženje u zoni grožđa je trajalo ukupno 4.600 minuta, a temperature zraka su bile najčešće u rasponu od +13° do +28°C. Relativna vlažnost zraka je vrlo visoka, te se najčešće prosječne dnevne vrijednosti kreću u rasponu od 85 % do 100 %.

Prema zabilježenim uvjetima u proteklih smo 15 dana zabilježili optimalne uvjete za razvoj tri najvažnije bolesti vinove loze: plamenjače (Plasmopara viticola), pepelnice (Erysiphe necator) i sive plijesni (Botrytis cinerea). Ipak, u poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca na netretiranom trsju vinske sorte moslavac bijeli ili šipon (lokalitet Vučetinec, općina Sveti Juraj na Bregu), u proteklih se 12 dana najviše razvijala pepelnica grožđa (Erysiphe necator). Tako je od 3. do 15. srpnja zaraza netretiranog grožđa pepelnicom porasla sa prosječnih 20 % na 85-90 %.

U narednih nekoliko dana očekujemo vrlo sparno i toplo meteorološko razdoblje, s najvišim temperaturama zraka do +29°C, a nove oborine ne očekujemo. Toplo i sparno razdoblje u drugoj polovici mjeseca srpnja i početkom mjeseca kolovoza još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice na bobicama i(ili) peteljkovini u slabije zaštićenim nasadima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. moslavac ili šipon, rajnski rizling pa čak i na graševini.

U poljskom mikro-pokusu poljoprivredno-savjetodavne službe iz Čakovca od 17 istraživanih fungicida protiv pepelnice grožđa do dana 15. srpnja (nakon 5 usmjerenih tretiranja) ponovno nisu zadovoljile djelatne tvari iz skupine strobilurina (npr. piraklostrobin, azoksistrobin, krezoksim-metil, trifloksistrobin) pa se nastavlja trend njihove slabije učinkovitosti u Međimurskom vinogorju na pepelnicu grožđa kod osjetljive sorte moslavac bijeli ili šipon nakon 2010. sezone. Također, nešto slabiju djelotvornost na pepelnicu grožđa pokazuju i neke djelatne tvari iz skupine triazola (npr. miklobutanil).

Još od kraja mjeseca lipnja (odnosno od druge zaštite vinograda nakon cvatnje) u dnevnim uputama preporučili smo u vinogradima gdje do cvatnje vinove loze pepelnica preventivno ove sezone nije usmjereno suzbijana barem 5-6 puta dodatno u zonu grožđa sumporne fungicide, a prema iskustvima iz ranijih sezona na taj se način može koristiti i meptil-dinokap (Karathane Gold EC - 0,05 %). Ali, isti se pripravak smije koristiti samo 2x godišnje, uz propisanu karencu za vinske sorte 42 dana. Trenutno protiv pepelnice preporučujemo kombinaciju sumpornih fungicida (K=35) (u nižoj propisanoj dozi) sa triazolnim fungicidima zadovoljavajuće djelotvornosti, npr. penkonazol (Topas 100 EC) (K=35), tebukonazol (Folicur 250 EW, Foliar 250) (K=42) ili tetrakonazol (Domark 20 ME) (K=35). U drugoj polovici i krajem mjeseca srpnja vinogradare upućujemo na izbor fungicida i njihovih mješavina sukladno ograničenjima spram mogućeg negativnog utjecaja na početak vrenja i fermentaciju mošta.

Tablica 1. Zbroj prosječnih dnevnih temperatura mjereno od 1. travnja do 15. srpnja na mjernom lokalitetu Orehovčak (općina Štrigova) u nasadu vinskih sorata graševina i moslavac bijeli ili šipon tijekom protekle 4 sezone:

Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju. Zbog produljene karence za vinske sorte loze krajem srpnja i(ili) početkom kolovoza više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide sa djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. mankozeb, propineb, metiram). Karenca za vinske sorte grožđa u tom slučaju iznosi čak 56 dana. Djelatna tvar folpet također ima "produženu" karencu za vinske sorte grožđa (K=42 dana). Djelatne tvari folpet i bakar, osim što primarno suzbijanju plamenjaču vinove loze, imaju pozitivan popratni učinak na neke druge bolesti (npr. pepelnicu, plijesan) pa ih vinogradari u tvornički kombiniranim pripravcima često koriste u mjerama zaštite krajem mjeseca srpnja (npr. Curzate-F, Pergado-F, Forum Star, Curzate-B, Ridomil Gold Plus i slično).

Ipak, u iznadprosječno vrućem i suhom drugom dijelu ljeta bakarni pripravci mogu negativno utjecati na aromu nekih vinskih sorata (npr. sauvignon, muškat žuti) (npr. tijekom 2011., 2012. sezone), a u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa je ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone. Moguću primjenu specifičnih botriticida (protiv sive plijesni - Botrytis cinerea) u narednom razdoblju prilagoditi početku promjene boje i/ili mekšanja bobica, terminu planirane berbe grožđa i zabilježenim ili najavljenim meteorološkim uvjetima u narednom razdoblju.

U razdoblju od 7.-15. srpnja bilježimo završni let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) (brojnost njihovih leptira je zadnjih tjedan dana ispod kritičnog broja), zbog čega smo u posljednje dvije preporuke ili u drugoj (24.6. 2014.) i trećoj (4.7. 2014.) zaštiti nakon cvatnje preporučili njihovo usmjereno suzbijanje. U nekim se nasadima pojavljuju simptomi fizioloških poremećaja zbog nedostatka određenih makro- i mikro-hranjiva, pa su moguće i folijarne prihrane vinograda (izbjegavati folijarna vodo-topiva hranjiva miješati sa anorganskim spojevima, naročito bakarnim fungicidima).

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr