Obavijest vinogradarima

Od protekle je upute za treću zaštitu vinograda nakon cvatnje prošlo 12 dana. U tom je razdoblju dominiralo iznadprosječno kišovito, vlažno, sparno i toplo, ali ne previše vruće vremensko razdoblje. Na mjernom lokalitetu Trnovčak (općina Štrigova), u nasadu vinske sorte rajnski rizling, od početka mjeseca srpnja o.g. smo zabilježili 10 kišnih dana tijekom kojih je ukupno izmjereno 47.2 mm oborina, vlaženje u zoni grožđa je trajalo ukupno 4.600 minuta, a temperature zraka su bile najčešće u rasponu od +13° do +28°C. Relativna vlažnost zraka je vrlo visoka, te se najčešće prosječne dnevne vrijednosti kreću u rasponu od 85% do 100%.

Prema zabilježenim uvjetima u proteklih smo 15 dana zabilježili optimalne uvjete za razvoj tri najvažnije bolesti vinove loze: plamenjače (Plasmopara viticola), pepelnice (Erysiphe necator) i sive plijesni (Botrytis cinerea).

Ipak, u poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca na netretiranom trsju vinske sorte moslavac bijeli ili šipon (lokalitet Vučetinec, općina Sveti Juraj na Bregu), u proteklih se 12 dana najviše razvijala pepelnica grožđa (Erysiphe necator). Tako je od 3. do 15. srpnja o.g. zaraza netretiranog grožđa pepelnicom porasla sa prosječnih 20 % na 85-90 %.

U narednih nekoliko dana očekujemo vrlo sparno i toplo meteorološko razdoblje, s najvišim temperaturama zraka do +29°C, a nove oborine ne očekujemo. Toplo i sparno razdoblje u drugoj polovici mjeseca srpnja i početkom mjeseca kolovoza još će uvijek pogodovati razvoju kasne pepelnice na bobicama i/ili peteljkovini u slabije zaštićenim nasadima, a ranijih smo sezona ovu pojavu naročito bilježili na dominantnim sortama kasnije epohe dozrijevanja, npr. moslavac ili šipon, rajnski rizling pa čak i na graševini.

U poljskom mikro-pokusu poljoprivredno-savjetodavne službe iz Čakovca od 17 istraživanih fungicida protiv pepelnice grožđa do dana 15. srpnja o.g. (nakon 5 usmjerenih tretiranja) ponovno nisu zadovoljile djelatne tvari iz skupine strobilurina (npr. piraklostrobin, azoksistrobin, krezoksim-metil, trifloksistrobin), pa se nastavlja trend njihove slabije učinkovitosti u Međimurskom vinogorju na pepelnicu grožđa kod osjetljive sorte moslavac bijeli ili šipon nakon 2010. sezone! Također, nešto slabiju djelotvornost na pepelnicu grožđa pokazuju i neke djelatne tvari iz skupine triazola (npr. miklobutanil).

Još od kraja mjeseca lipnja o.g. (odnosno od druge zaštite vinograda nakon cvatnje) u dnevnim uputama preporučili smo u vinogradima, gdje do cvatnje vinove loze pepelnica preventivno ove sezone nije usmjereno suzbijana barem 5-6 puta, dodatno u zonu grožđa sumporne fungicide, a prema iskustvima iz ranijih sezona na taj se način može koristiti i meptil-dinokap (Karathane Gold EC - 0,05 %). Ali, isti se pripravak smije koristiti samo 2x godišnje, uz propisanu karencu za vinske sorte 42 dana. Trenutno protiv pepelnice preporučujemo kombinaciju sumpornih fungicida (K=35) (u nižoj propisanoj dozi) sa triazolnim fungicidima zadovoljavajuće djelotvornosti, npr. penkonazol (Topas 100 EC) (K=35), tebukonazol (Folicur 250 EW, Foliar 250) (K=42) ili tetrakonazol (Domark 20 ME) (K=35).

U drugoj polovici i krajem mjeseca srpnja vinogradare upućujemo na izbor fungicida i njihovih mješavina sukladno ograničenjima spram mogućeg negativnog utjecaja na početak vrenja i fermentaciju mošta.

Tablica 1. Zbroj prosječnih dnevnih temperatura mjereno od 1. travnja do 15. srpnja na mjernom lokalitetu Orehovčak (općina Štrigova) u nasadu vinskih sorata graševina i moslavac bijeli ili šipon tijekom protekle 4 sezone:

Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta i/ili vinifikaciju. Zbog produljene karence za vinske sorte loze krajem srpnja i/ili početkom kolovoza više ne preporučujemo miješati sumporne fungicide sa djelatnim organskim tvarima iz skupine ditiokarbamata (npr. mankozeb, propineb, metiram). Karenca za vinske sorte grožđa u tom slučaju iznosi čak 56 dana! Djelatna tvar folpet također ima "produženu" karencu za vinske sorte grožđa (K=42 dana).

Djelatne tvari folpet i bakar, osim što primarno suzbijanju plamenjaču vinove loze, imaju pozitivan popratni učinak na neke druge bolesti (npr. pepelnicu, plijesan) pa ih vinogradari u tvornički kombiniranim pripravcima često koriste u mjerama zaštite krajem mjeseca srpnja (npr. Curzate-F, Pergado-F, Forum Star, Curzate-B, Ridomil Gold Plus i slično).

Ipak, u iznadprosječno vrućem i suhom drugom dijelu ljeta bakarni pripravci mogu negativno utjecati na aromu nekih vinskih sorata (npr. sauvignon, muškat žuti) (npr. tijekom 2011., 2012. sezone), a u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa je ograničena na najviše 3-4 kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone.

Moguću primjenu specifičnih botriticida (protiv sive plijesni - Botrytis cinerea) u narednom razdoblju prilagoditi početku promjene boje i/ili mekšanja bobica, terminu planirane berbe grožđa i zabilježenim ili najavljenim meteorološkim uvjetima u narednom razdoblju.

U razdoblju od 7.-15. srpnja bilježimo završni let druge generacije pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) (brojnost njihovih leptira je zadnjih tjedan dana ispod kritičnog broja), zbog čega smo u posljednje dvije preporuke ili u drugoj (24.6. 2014.) i trećoj (4.7. 2014.) zaštiti nakon cvatnje preporučili njihovo usmjereno suzbijanje.

U nekim se nasadima pojavljuju simptomi fizioloških poremećaja zbog nedostatka određenih makro- i mikro-hranjiva pa su moguće i folijarne prihrane vinograda (izbjegavati folijarna vodo-topiva hranjiva miješati sa anorganskim spojevima, naročito bakarnim fungicidima).

mr. sc. Milorad Šubić
milorad.subic@savjetodavna.hr