Pretraga tekstova
Između ostalog, radi smanjenja infekcijskog potencijala u nasadu potrebno je redovito uklanjanje odumrlih i dijelova trsova kao i ostataka od rezidbe, ističe stručna savjetnica Karmen Karlić.
Proslavom blagdana svetog Vinka krenula je nova vinogradarska godina, a s njom i rezidba vinove loze, u čije vrijeme, ali i nakon nje, valja posebno voditi računa o nekoliko bitnih stvari.
Kako ističe Karmen Karlić, savjetnica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, pažnju treba posvetiti mogućoj prilagođenoj rezidbi što znači manji broj i manji promjer rezova, odmicanje rezova od centralne osi, izbjegavati ih do baze te prilagodbu uzgojnog oblika.
Kordonac ili Dvokraki Guyot - koji uzgojni oblik vinove loze odabrati?
Radi smanjenja infekcijskog potencijala u nasadu potrebno je redovito uklanjanje odumrlih i dijelova trsova kao i ostataka od rezidbe.
Tu je i moguće odstranjivanje nekrotiziranih dijelova na označenim trsovima i/ili vraćanje trsa na 45 cm. "Po mogućnosti odraditi s vremenskim odmakom, nakon završene rezidbe, a prije vezivanja", savjetuje.
Dodaje da se u nasadima nakon rezidbe preporučuje primjena biološkog fungicida na osnovi Trichoderma atroviride soj SC1 za prevenciju ESCE (Phaeomoniella chlamydospora), Eutipoze (Eutypa lata) i Petrijeve bolesti (Phaeoacremonium aleophilum).
Primjenjuje se na mjestima reza u razdoblju mirovanja vinove loze u danima s temperaturom iznad 10°C i relativnoj vlažnosti zraka većoj od 70% te da u danima nakon primjene (48 h) nema opasnosti od mraza ili kiše. Registrirana zaštitna sredstva možete pronaći ovdje.
Savjetnica ističe i da je prije primjene sredstva za zaštitu bilja obvezno pažljivo pročitati uputu za uporabu i pridržavati se svih navedenih uputstava, ograničenja, upozorenja te mjera zaštite zdravlja i okoliša.
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“ #RuralFoto #Životinje Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela. Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seo... Više [+]
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“
#RuralFoto #Životinje
Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela.
Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seoskoj avanturi — a ovaj jedan kao da je upravo čuo najbolji vic u selu. 😄🌿
Pata&Sofka
prije 1 dan
Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije. Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije.
Danica Đanović
prije 4 dana
Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh. Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh.
Kovač Marina
prije 2 tjedna
Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻 Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻
Marijan Ivičević-Bakulić
prije 2 godine
Da li su bolje akumulatorske ili baterijske škare ? Na ekranu mojih baterijskih škara se najednom pojavila obavijest (greška) da su 35% napunjene, grafički prikaz baterije na 35% a pisana obavijest total full napunjenost.. Nakon par dana rada i propitivanja, provjere serijskih brojeva, električnih kontakata škare su se vratile na 100% napunjenosti - ispravna informacija (greška ispravljena) . Cijena škara prava sitnica 1500 EURa. Vrijede kao zlato cijenom i u radu. Zanima me koliko često će se kvariti. Akumulatorska ručna pila sa kratkim lancem 36 Vf baterijom također se pokazala kao izvanredna u rezidbi trsova vinove loze i maslina.