• Autohtoni škrlet
  • 28.12.2019. 18:00
  • Zagrebačka, Graberje Ivanićko

Novo lice škrleta iz Moslavine, vina kojeg nema puno, ali je prepoznatljivo

Vinarija Voštinić Klasnić prva je krenula u pravljenje pjenušca od autohtone sorte škrlet, ali i predikatnih vina iz kasne berbe. Škrlet je ujedno prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri klona, a cilj je da dobije oznaku izvornosti na razini Europske unije.

Foto: Marinko Petković
  • 688
  • 139
  • 0

Vinarija Voštinić Klasnić u Graberju Ivanićkom, kod Ivanić Grada, ima 4,5 hektara vlastitih vinograda, četiri ha u zakupu u Moslavini te još dva ha u kooperaciji u Nadinu, a prva je krenula u pravljenje pjenušca od autohtone sorte škrlet, ali i predikatnih vina iz kasne berbe, te nagodinu namjerava iskoračiti u elitni vinski turizam izgradnjom bazena u vinariji.

Vlasnik vinarije Tomislav Voštinić Klasnić kaže da su s pjenušcima od škrleta, zbog kojeg je krčio graševinu i chardonnay, krenuli još  2013. godine, sa samo 300 boca, a sada su došli do njih tisuću i tu misle stati. Dodaje da ima šest etiketa škrleta, a probali smo i onaj iz 1996. godine, koji, kazao je, nije najbolje podnio odležavanje u podrumu od 24 godine. Vinarija Voštinić Klasnić je bila pobjednik prve smotre 'Vina od davnina', gdje je njezin škrlet bio najbolje ocijenjeno vino kontinentalne Hrvatske, a ima najstariji vinograd škrleta u regiji, posađen još 1936. godine, da bi 1971. godine bio 'stavljen na armaturu'.   

Kasna berba iz sredine rujna zbunila i stručnjake

Ipak, Voštinić Klasnić je srušio mit o škrletu kao jednogodišnjem vinu jer je među prvim od njega napravio predikatno vino. S tim da predikat od škrleta nije bio ni prijavljen na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo (ZVV) u Zagrebu, pa su stručnjaci ZVV-a 'vrtjeli glavom', kad su čuli da je kasna berba bila još sredinom rujna.  No, morske alge u vinogradu su učinile svoje.      

Nova vinarija Voštinić Klasnić napravljena je prije tri godine

Osim toga, na škrletu nema botritisa jer kroz grozd, koji ima oblik glave ovna, pa se sorta još zove i ovnek, ali i škrtac, stalno struji zrak jer bobice nisu spojene, pa nema gljivičnih zaraza. Stilizirana glava ovna je zaštitni znak sorte škrlet, a etikete na vinu Voštinić Klasnić su posebna priča. Međutim, prije 10 godina, kad su se pojavile prve stilizirane etikte u bojama sunca, na sajmovima su ljudi, posebno stariji štovatelji vinarske tradicije, od njih 'okretali glave', a onda ih je objeručke prihvatila mlađa ekipa, koja vino pije na partijima uz elektroničku glazbu.

Tomislav je bio predvodnik novog vola hrvatskih vinara i kada se radi o narančastim vinima, koji su našli svoju publiku. Nije se htio upuštati u avanturu EU fondova jer ne voli ovisiti o nikome već se uzda u svoj rad i znanje. Zanat je ispekao u vinariji Envera Moralića u Božjakovini gdje je radio kao podrumar, a ovaj bivši zet moslavačke vinske legende Marka Miklaužića, čij je škrlet ove godine dobio srebrnu medalju na IWC-u u Londonu te zlatnu medalju na izložbi u Moskvi, kaže da je najviše naučio o vinima od svog djeda, Zlatka.

Prezime Klasnić, Tomislav je dodao je iz poštovanja prema čovjeku koji ga je prvi uveo u veliki svijet vinogradarstva, a koji je nakon izleta u optičarski zanat, postao njegov 'prvi izbor'. Škrlet je pogodan i za ekološki uzgoj, njegov grozd je na početku zelen, zatim žut, da bi na kraju poprimio premaz ljubičaste boje.    

Domaća vina i jela dobila i turističku potvrdu

S druge strane, Voštinić Klasnić se uzda i u kupaže crnih sorata iz Dalmacije, a koje na etiketama imaju dvije tuke, spoj Moslavine i Dalmacije. Najvažnije je ono što se nalazi u boci, a to su merlot, cabernet sauvignon, cabernet frank, crljenak i syrah. Nakon odležavanja u drvenim bačvama od 220 litara, berba iz 2015. godine je 'veliko vino', kojeg godišnje ima 2.000 butelja.   

Voštinić Klasnić ističe da se na polju turizma u Ivanić Gradu, odnosno Moslavini, ništa nije događalo 15 godina iako je bilo obiteljskih gospodarstva, kao što je Kezele, koja su dobro radili ruralni turizam, ali koji treba više novih sadržaja, od rekreativnih do zabavnih, da bi privukao i zadržao ljude, posebno mlađe strane turiste, koji sada dolaze i u Moslavinu. Onda su Grad, ali i Zagrebačka županija, stali iza revitalizacije i obnove autohtonih sorti vina i tradicijskih jela, zaštitili bučino ulje, 'vankuše' i 'bele kobase', što je moslavačka brašnjača, jedan od dva izvorna moslavačka specijaliteta hrane, koja je postala i robna marka Moslavine.      

Škrlet prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju 

Tu je i još jedna autohtona sorta moslavac, a dobar je i muškat žuti. Naime, škrleta u Moslavini nema dovoljno, sve što se proizvede to se i proda. Voštinić Klasnić ima godišnje 24.000 butelje vina. 

Zajedničko vino (ni)je najbolji  put za promociju škrleta

S obzirom na to da je škrlet prva sorta koja je ušla u klonsku selekciju i ima registrirana tri klona, a puno se radi i na marketingu same sorte da postane prepoznatljiva u svim područjima Lijepe naše. Naime, struka je pohvalila i podržala zajednički proizvod vina škrlet što bi uz dosadašnje napore trebalo podići ugled same sorte, a cilj je da škrlet dobije oznaku izvornosti na nivou Europske unije.

Od ukupno 227 ha vinograda u Sisačko-moslavačkoj županiji, 76 ha je pod sortom škrlet, a od toga se 68 ha nalazi se u Moslavini. Važnost te autohtone sorte prepoznali su i vinari Ilovčak, Jaram, Florijanović, Miklaužić, Mikša, Trdenić i Voštinić-Klasnić, koji su svoje snage ujedinili u Poljoprivrednu organizaciju 'Škrlet', te stvorili i zajedničko vino od grožđa sa najboljih  položaja u vinogradima.  

Tomislav podržava tu ideju, zbog zajedništva vinara i vinograda Moslavine, kojih u udruzi 'Brenta' ima 150-ak, iako nije siguran da je ona najbolji način za promociju škrleta. Naime, vinari nerado daju najbolje grožđe u selekciju škrleta, koji se onda prodaje po nižoj cijeni od njihovih pojedinačnih vina.  


Fotoprilog


Tagovi

Vinarija Voštinić Klasnić Tomislav Voštinić Klasnić Škrlet Autohtona sorta


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Hrabri kupač na jezeru Borovik :)