Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sadnja loze
  • 27.02.2024. 10:50
  • Splitsko-dalmatinska, Šolta

Niče veliki vinograd na Šolti gdje autohtone sorte sade na starohrvatski uzgojni oblik

Na Šolti se odvija veliko ulaganje u hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo gdje je uloga voditelja povjerena mladom, ali izrazito stručnom enološkom i bračnom paru Jeličić, Ivoni i Slavenu. Cijelim projektom sadnje loza na starohrvatski način koordinirao je njihov agronom Ante Zorić

Foto: Markus wines
  • 3.594
  • 240
  • 1

Čak 50.000 trsova na 7,7 hektara posađeno je u posljednja dva tjedna na južnim padinama Šolte čime je ove godine započela i realizacija najvažnijeg projekta kaštelanske vinarije Markus wines. Tlo za podizanje velebnog vinograda na ukupno 20 hektara pripremali su više od dvije godine i, kako otkrivaju, dobili iznimno dubok profil od jednog metra s velikim udjelom čestica zemlje.

Kamen su u tlu sveli na minimum prethodnim prosijavanjem i time omogućili lozama da se ukorijene duboko i postanu otpornije na sušu. S većim udjelom zemlje (i manje kamena!) dobili su puno bolju mikrobiološku aktivnost u tlu.

Ujedno, kod sadnje su naglasak stavili na autohtone sorte poput Pošipa, Grka, Babića, Zinfandela i Dobričića, ali i na poseban način uzgoja. Jer Zinfandel i Babić sadili su na takozvani starohrvatski (račvasti) uzgojni oblik

"Dakle, bez armature. Uzgojni je to oblik u sklopu kojeg vinova loza nije na žici nego slobodno raste u prostoru", pojašnjava nam Slaven Jeličić, 'polovica' sjajnog enološkog, ali i bračnog para, voditelja ambiciozna projekta vinarije iz Kaštela. 

Posadili 80 posto divljaka 

Naime, Slaven i supruga Ivona zaduženi su za trenutno najveće ulaganje u vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskoj. Riječ je o čak 15 milijuna eura teškoj investiciji iza kojeg stoje Kanađani Robert i Aida Young. 

Raste slobodno, bez armature 

Cijelim projektom sadnje loza na Šolti koordinira agronom Ante Zorić. Trsovi su sađeni gusto i usko na razmaku od 1 do 1,40 metara. "Oko 80 posto smo posadili 'divljake', kako mi kažemo u Dalmaciji, pa ćemo poslije kalemiti, navrćati", objašnjava Zorić.  

Na ovaj način odlučili su se da bi oživjeli tradiciju i odali svojevrsnu počast starima koji su stoljećima lozu sadili upravo na ovakav, slobodan način. Inače, starohrvatski uzgoj najčešće se sastoji od dva do tri oblikovana kraka na kojima se nalaze reznici s dva do tri pupa. Struka navodi da se na svakom kraku ostavlja po jedan lucanj koji sadrži od 8 do 12 pupova, a sve mladice koje su proizašle iz reznika potrebno je vezati na glavni kolac. Lucanj treba vezati za potkolac ili za susjedni kolac.

Pojednostavljeno, raste slobodno, nevezano. No, napominje opet, naravno da imaju i imat će klasične trsove na armaturi jer bi bio priličan pothvat ručno saditi čak 50.000. 

Slaven koji i sam vuče korijene s ovog djevičanskog otoka, kaže nam da je samo na Šolti, koja ima i prekrasan terroir, nekoć bilo više od 80 milijuna trsova. Danas ih je tek 80.000 pa podizanjem novog vinograda ujedno oplemenjuju poljoprivrednu, enološku, turističku, ali i kulturnu scenu. 

No, starohrvatski, račvasti način sadnje također jamči iznimnu kvalitetu grožđa. Za nevjerne, iz vinarije poručuju da isto dokazuje činjenica da su tako sađene loze na najboljim položajima u Hrvatskoj - Dingaču na Pelješcu i u Podgrebenu kod Primoštena. 

Ekološki uzgoj grožđa i proizvodnja vina 

Objašnjavaju i da je navedeni zahvat, da su kamen u tlu sveli na minimum prethodnim prosijavanjem, i tako dobili puno bolju mikrobiološku aktivnost, iznimno važan preduvjet ekološkog načina uzgoja loze. Dakle, osim što je najveća recentna vinogradarska investicija, ujedno je i najveća u okviru ekološke proizvodnje. 

A od navedenih gotovo 50.000 trsova, riječ je o 7.300 Pošipa, 5.000 Grka, 12.000 Babića, 7.000 Dobričića, 6.200 Zinfandela, 5.000 Cabernet Franca i 5.000 loza Carmenere. 

Cijelim projektom sadnje loza na Šolti koordinirao je agronom Ante Zorić

A otkud suradnja poznatog hrvatskog enološkog para s kanadskim? Glavni "krivac" za to je Ivona.

Priča kaže da je Robert u Hrvatsku stigao zahvaljujući sinu Jordanu koji je na Sveučilištu u Virginiji trenirao atletiku pod trenerskom palicom Martina Marića, porijeklom iz Splita. Na Marićev poziv Jordan je posjetio Split i odlučio ondje nastaviti živjeti. U naš najveći dalmatinski grad zaljubili su se se potom otac i majka, a jedne večeri u restoranu kušali premium crno vino koje ih je oduševilo. 

Njegov tvorac bila je upravo Ivona, a proizvodilo se u tzv. "garage" vinariji Markus tadašnjeg vlasnika Danijela Szabe, isključivo iz bobica Babića ili Plavca malog. 

Jedan splitski ugostitelj predložio im je ulaganje u proizvodnju vina na Šolti, što su na prvu odbili. No, na drugu i kroz analizu, zaključili da i nije tako loša ideja.

Na Šolti je igrom slučaja Robert upoznao i Slavena, a oduševljenje vinima bilo je toliko da je odlučio otkupiti ime i brend, a za voditelje projekta postavio upravo mladi, ali iznimno stručan i iskusan enološki par. 

Posebne bobice iz stogodišnjeg vinograda 

Jer prije rada u Markusu, Ivona je proizvodila vina Jakob, ali i odigrala važnu ulogu u postavljanju velike vinarije Royal Hill dok je Slaven bio glavni enolog i direktor vinarije “Galić". 

Dakle, Markus, što je zapravo akronim Markuševca gdje se nalazila vinarija i riječi "petrus", preselio se iz Zagreba u Kaštela. 

U nizu vrhunskih vina ističu Franz Ferdinand čija cijena se kreće od 600 do 800 eura po boci, a za što je niz razloga. Radi se od grožđa iz primoštenskog vinograda podignutog prije točno 100 godina, 1914., smještenog usred brda i kako opisuju, gdje loze babića žive doslovno na kamenu. Vinograd je to u vlasništvu 90-godišnjaka, koji i dalje brine o njemu, a u kojemu se godišnje ubere tek 500-tinjak kilograma grožđa. 

"Sva naša vina odležavaju dvije godine u hrastovim bačvama", napominje Slaven. 

Kamen su u tlu sveli na minimum prethodnim prosijavanjem

Cijene njihovih drugih vina će se kretati od 35 do 50 eura, a plan je godišnje proizvoditi između 250 i 300 tisuća butelja.

Grožđe zasad otkupljuju od kooperanata, a vlastite vinograde podižu jer žele u budućnosti imati 70 posto svoje sirovine, a uz vinariju u Kaštelima, planiraju imati i tri premium kušaonice na obali kao i posebni degustacijski centar na Kozjaku.

Sve sa željom, kako je poručio i vlasnik Robert Young, biti obiteljska vinarija koja proizvodi svjetski poznata vina. 


Fotoprilog


Tagovi

Markus wines Autohtone sorte Starohrvatski način uzgoja Slaven Jeličić Ivona Jelićić Robert Young Vinograd


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, zamjenica predsjednika Županijskog vijeća HND-a te članica Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ).