Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klimatske promjene
  • 16.02.2020. 15:00

Nestat će polovica svjetskih vinograda?

Zbog globalnog zagrijavanja najviše bi mogli stradati vinogradi Mediterana, pri čemu bi neke države izgubile oko 65% svojih nasada.

Foto: Vedran Stapić
  • 4.560
  • 268
  • 1

Više od polovice svjetskih vinograda moglo bi nestati poveća li se temperatura za 2°C, a nestalo bi čak 85% u slučaju povećanja od 4°C, pokazuje nedavno provedeno istraživanje.

Skupina istraživača razvila je model za prikupljanje podataka o razvoju 11 najčešćih sorti grožđa na svijetu s projekcijom utjecaja klimatskih promjena. Zaključili su da zbog zagrijavanja atmosfere i povećanja emisije stakleničkih plinova postoji mogućnost da se temperatura na Zemlji poveća za 2°C što bi imalo direktan utjecaj na čak 56% vinskih regija na svijetu. A ako se temperatura poveća za 4°C, nestalo bi čak 85% vinograda. 

Globalna borba protiv klimatskih promjena

Očekuje se da će bijela sorta ugni blanc (poznata i kao trebbiano toscano) izgubiti 76% područja pogodnog za uzgoj, a rizling 66%, piše theguardian

Da sve ne bude tako crno, umjesto postojećih, druge bi regije postale povoljne za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, kao što su dijelovi Velike Britanije, tvrde autori studije koje je predvodio istraživač Ignacio Morales Castilla sa Sveučilišta Alcala u Španjolskoj.

Zbog globalnog zatopljenja najviše bi stradali vinogradi Mediterana

Regije u kojima su temperature i tako već visoke, pretrpjet će najveće gubitke, a najviše bi stradao Mediteran. Španjolska i Italija bi mogle izgubiti gotovo 65% svojih vinograda, a vrlo je malo novih teritorija koji bi postali pogodni za proizvodnju vinove loze.

Istraživači istodobno naglašavaju da se gubici mogu umanjiti promjenom sorata grožđa na određenom području. Primjerice, mnoga područja pogodna za pinot noir, uključujući Južnu Afriku i Burgundiju, morat će se prebaciti na kasne sorte kao što je syrah, monastrell i grenache jer mogu bolje podnijeti topliju klimu, dok bi se rane sorte poput pinota crnog i chardonnaya, mogle uzgajati u sjevernijim područjima.  

Očekuje se da će regije poput Novog Zelanda i sjevernog dijela SAD-a zabilježiti povećanje površina pod vinogradima, od 15 do 100%, ovisno o sortama grožđa. 

Što sa šampanjcem?

Kada je riječ o "spašavanju vinograda", presađivanje je skupo. Također, postoje i složena pravila u vezi s oznakama vina: na primjer, naziv "šampanjac" može se legalno upotrijebiti samo ako pjenušac dolazi iz regije Champagne u Francuskoj.

Mala EU škola - što su zaštićeni proizvodi

Treba napomenuti da ova studija ima i ograničenja, uključujući činjenicu da se promatra samo nekoliko od 1.100, pa i više sorti vinskog grožđa. 


Povezana biljna vrsta

Vinova loza

Vinova loza

Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]

Tagovi

Mediteran Klimatske promjene Španjolska Italija Vinova loza Vino Globalno zatopljenje Nestanak vinograda


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.