Zbog globalnog zagrijavanja najviše bi mogli stradati vinogradi Mediterana, pri čemu bi neke države izgubile oko 65% svojih nasada.
Više od polovice svjetskih vinograda moglo bi nestati poveća li se temperatura za 2°C, a nestalo bi čak 85% u slučaju povećanja od 4°C, pokazuje nedavno provedeno istraživanje.
Skupina istraživača razvila je model za prikupljanje podataka o razvoju 11 najčešćih sorti grožđa na svijetu s projekcijom utjecaja klimatskih promjena. Zaključili su da zbog zagrijavanja atmosfere i povećanja emisije stakleničkih plinova postoji mogućnost da se temperatura na Zemlji poveća za 2°C što bi imalo direktan utjecaj na čak 56% vinskih regija na svijetu. A ako se temperatura poveća za 4°C, nestalo bi čak 85% vinograda.
Očekuje se da će bijela sorta ugni blanc (poznata i kao trebbiano toscano) izgubiti 76% područja pogodnog za uzgoj, a rizling 66%, piše theguardian.
Da sve ne bude tako crno, umjesto postojećih, druge bi regije postale povoljne za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina, kao što su dijelovi Velike Britanije, tvrde autori studije koje je predvodio istraživač Ignacio Morales Castilla sa Sveučilišta Alcala u Španjolskoj.
Regije u kojima su temperature i tako već visoke, pretrpjet će najveće gubitke, a najviše bi stradao Mediteran. Španjolska i Italija bi mogle izgubiti gotovo 65% svojih vinograda, a vrlo je malo novih teritorija koji bi postali pogodni za proizvodnju vinove loze.
Istraživači istodobno naglašavaju da se gubici mogu umanjiti promjenom sorata grožđa na određenom području. Primjerice, mnoga područja pogodna za pinot noir, uključujući Južnu Afriku i Burgundiju, morat će se prebaciti na kasne sorte kao što je syrah, monastrell i grenache jer mogu bolje podnijeti topliju klimu, dok bi se rane sorte poput pinota crnog i chardonnaya, mogle uzgajati u sjevernijim područjima.
Očekuje se da će regije poput Novog Zelanda i sjevernog dijela SAD-a zabilježiti povećanje površina pod vinogradima, od 15 do 100%, ovisno o sortama grožđa.
Kada je riječ o "spašavanju vinograda", presađivanje je skupo. Također, postoje i složena pravila u vezi s oznakama vina: na primjer, naziv "šampanjac" može se legalno upotrijebiti samo ako pjenušac dolazi iz regije Champagne u Francuskoj.
Treba napomenuti da ova studija ima i ograničenja, uključujući činjenicu da se promatra samo nekoliko od 1.100, pa i više sorti vinskog grožđa.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]Tagovi
Autorica
Vjekoslav Hudolin
prije 5 godina
Za presađivanje vinove loze i voćaka rekao bih da je to nužno zlo, ali nekada je i to potrebno učiniti. Prije nekoliko godina presadio sam pedesetak jabuka starih nekoliko godina, jer su bile gusto posađene. Pripremili smo kvalitetne rupe, krošnjice dobro skratili i ispočetka ih redovito zalijevali. Sve su se primile i sada dobro napreduju. Vadili smo i nekoliko loza starih 5-6 godina, dao sam ih rođacima kojima su se svidjele - i one su se primile!
Maja Celing Celić
prije 5 godina
Poštovani Dražene, evo ja ću iskomentirati ovo pitanje budući da sam uređivala članak. Naime, radi se o "spašavanju vinograda" , što je namjerno stavljeno u navodnike jer prema istraživačima postoji i ta mogućnost - premještanje na drugu lokaciju i u tom smislu presađivanje. Što je, vjerojatno lakše ako je vinograd mlađi. No, sigurno je jako skupo u slučaju velikih vinograda. Osim toga, ako se ne varam, vinova loza se poput drugog voća sadi loznim sadnicama. A kada smo kod premještanja voćnih sadnica, imali smo jako zanimljiv članak na tu temu, a koji se tiče i meteorologije ;-) https://www.agroklub.ba/vocarstvo/ninici-povadili-2500-sadnica-voca-kako-bi-ih-spasili-od-poplava-i-ponovo-posadili/51438/
Dražen Kaučić
prije 5 godina
Poštovana ! Od kada se vinova loza presađuje. Pa zar je to presadnica ?