Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pariski sporazum
  • 17.06.2016. 18:00

Globalna borba protiv klimatskih promjena

Pariški sporazum uključuje obvezu zadržavanja globalnog zatopljenja do 1,5 °C. Vrlo je važno da zemlje ostanu fokusirane na taj cilj i odmah povećaju svoje napore da se to postigne.

  • 574
  • 25
  • 0

Pariški sporazum uključuje obvezu zadržavanja globalnog zatopljenja do 1,5 °C. Vrlo je važno da zemlje ostanu fokusirane na taj cilj i odmah povećaju svoje napore da se to postigne.

Početkom travnja u sjedištu Ujedinjenih naroda okupili su se predstavnici zemalja svijeta kako bi potpisali Pariški sporazum, prvi univerzalni dogovor o klimatskim promjenama. Predstavnici 171 države, među kojima je i Republika Hrvatska, potpisali su međunarodni sporazum koji bi trebao usporiti zagrijavanje planeta dogovoren na konferenciji o klimi u Parizu u prosincu prošle godine.

Razvijene zemlje pomažu nerazvijenim

Pariškim sporazumom 195 država obvezalo se ograničiti globalno zagrijavanje na manje od 2 stupnja Celzijeva u usporedbi s predindustrijskim razdobljem, što znači da svijet treba okrenuti leđa fosilnim gorivima.

Između ostalog u pariškom sporazumu stoji da će razvijene zemlje do 2020. godine zajedno plaćati 100 milijardi američkih dolara godišnje u obliku pomoći nerazvijenim zemljama za ublažavanje posljedica klimatskih promjena, a nakon 2020. godine će plaćati i više od tog iznosa. Dogovor je također kako će se nacionalni planovi za smanjenje globalnog zagrijavanja revidirati svakih pet godina.

Povijesni trenutak

"Ovo je povijesni trenutak. Nikada prije nije toliko velik broj zemalja potpisao neki međunarodni sporazum u jednom danu", rekao je otvarajući svečanost glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon. Prethodni rekord postavljen je 1982. kada je 119 zemalja parafiralo UN-ovu konvenciju o pravu mora.

Pariški sporazum prvi je potpisao francuski predsjednik Holland, koji je pozvao zemlje Europske unije da pokažu primjer i do kraja godine ratificiraju sporazum kako bi što je prije stupio na snagu. Pariški sporazum ostat će otvoren za potpisivanje godinu dana, do 21. travnja 2017.

Planetarne temperature također povijesne

Sporazum će stupiti na snagu tek kad 55 zemalja, koje predstavljaju 55% globalnih emisija stakleničkih plinova, ratificiraju sporazum. UN-ovi klimatski pregovarači sastat će se tijekom svibnja u Bonnu u Njemačkoj, gdje će započeti stvarati temelje za implementaciju sporazuma. Dok potpisivanje sporazuma u Parizu ulazi u povijest kao važan korak u globalnim klimatskim naporima, planetarne temperature i klimatski utjecaji također su povijesni.

Najtopliji ožujak ikad

Ove godine zabilježen je najtopliji ožujak ikad, no on samo slijedi 11 mjeseci rekordnih temperatura. Istočnu i južnu Afriku pogodila je jedna od najgorih suša ikada, 93% Velikog koraljnog grebena je pod utjecajem izbjeljivanja koralja, a Grenlandski ledeni pokrivač prolazi kroz dramatično, rano sezonsko topljenje. Potpisivanje Pariškog sporazuma bio je povod i za tekst Vladimira Laya, doktora društveno-humanističkih znanosti te autora knjige Kap preko ruba čaše: Klimatske promjene - svijet i Hrvatska iz 2007. godine.

Klimatske promjene, kost u grlu kapitalističke civilizacije

U tekstu pod nazivom Klimatske promjene, kost u grlu kapitalističke civilizacije, Lay navodi kako globalno zagrijavanje iz godine u godinu raste. Iz povećanih temperatura pokreću se klimatske promjene koje se tiču mora, vode, tla, zraka, vegetacije, faune, ljudi.

Važno je shvatiti, to nije problem koji će tek doći, on je već tu, upozorava Lay. Količine stakleničkih plinova u našoj se atmosferi stalno već desetljećima gomilaju. Mnogim pripadnicima ljudske vrste to još nije jasno, jer nemaju širu sliku, jer nemaju informacija i saznanja, jer čuvaju svoje visokougljične navike i ignoriraju sve osim svog uskog interesa. Traži se neka nova pismenost, a naziva se klimatska pismenost.

Najtopliji prosinac 2015.

Posljednjih 10 godina, od 2005. do 2015., bilo je među najtoplijima u povijesti mjerenja. Najviše temperaturne vrijednosti dosad zabilježene su gotovo posvuda u svijetu, pa tako i na jugu i istoku europskog kontinenta, u Srednjoj Americi, u sjevernoj polovici Južne Amerike, na sjeveru te na zapadu Azije i u mnogim dijelovima Sibira.

Godina 2015. je bila daleko najtoplija otkad se krajem 19. stoljeća počela mjeriti temperatura. Prosječna temperatura kopna i mora za čitavu 2015. godinu bila je 0,9 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka za 20. stoljeće, što je najviše od početka mjerenja 1880. godine. Napokon, utvrđeno je da je prosinac 2015. bio najtopliji u zadnjih 136 godina. Gledajući iznesene podatke, ne čudi izjava Ban Ki-moon-a kojom apelira na svjetske čelnike da Pariški sporazum stupi na snagu što je moguće prije.

Prijelaz na nisko-ugljičnu ekonomiju

"Utrkujemo se s vremenom. Vrijeme potrošnje bez snošenja posljedica je završilo", naglasio je glavni tajnik UN-a. Kako bi se osigurao zamah potreban za realizaciju Pariškog sporazuma, zemlje moraju provesti jače akcije za smanjenje emisija stakleničkih plinova u neposrednoj budućnosti (i to prije 2020.), moraju dokazati da ciklus pregleda na pet godina može doprinijeti povećanju ambicija do 2018. godine.

Potpisivanje sporazuma ostavlja naravno i neizvjesnosti hoće li se klimatske akcije provoditi pravedno i pošteno te hoće li zemlje potpisnice osigurati klimatske financije kako bi bilo dosta sredstava za prijelaz na nisko-ugljičnu ekonomiju kao i za prilagođavanje ili jačanje otpornosti na već neizbježne utjecaje klimatskih promjena.

Pariški sporazum - više od riječi ili komada papira

Zbog tih i takvih bojazni, Samantha Smith, voditeljica WWF-ove globalne inicijative za klimu i energiju povodom potpisivanja sporazuma izjavila je kako smo od brojnih vlada čuli da će ubrzano raditi na tome da Pariški sporazum stupi na snagu, i to je dobro. Ali nažalost, to neće biti dovoljno. Zemlje moraju odmah poduzeti povećane i zajedničke akcije kod kuće na području obnovljivih izvora energije, šuma i financija kako bi izbjegli najgore posljedice klimatskih promjena.

"Naši politički lideri složili su se u Parizu da će pokušati zadržati globalno zatopljenje ispod 1,5° Celzija u odnosu na predindustrijsko doba. To nije samo broj - to je razlika između sigurnosti i krize za mnoge, osobito one najranjivije", izjavila je Smith te dodala - i dalje moramo svjedočiti dokazima o jačim nacionalnim ambicijama i djelovanju, ako želimo da Pariški sporazum bude više od riječi ili komada papira.

Ono što svakako daje nadu jest činjenica da su među prvim potpisnicama sporazuma SAD i Kina, dva najveća svjetska zagađivača. Kina je odgovorna za 20 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, a SAD za 18% globalnih emisija. Sporazum je tako dogovoren da demokratskom predsjedniku Baracku Obami neće trebati pristanak Kongresa u kojem većinu imaju republikanci, a koji se protive tekstu ovog sporazuma.

Napuštanje fosilnih izvora

Pariški sporazum postat će pravno obvezujući dokument kada ga potpiše najmanje 55 zemalja koje emitiraju 55% ukupne emisije stakleničkih plinova. Najveći rizik pariškom sporazumu, kako navodi Lay, predstavlja eventualno odugovlačenje ratifikacije posebno u svijetlu približavanja američkih izbora krajem ove godine.

Postavlja se pitanje hoće li SAD nakon eventualne promjene vlasti krajem 2016. godine nastaviti politiku koju su iskazali u Parizu. Ukoliko neće, može se pokrenuti negativni domino efekt. Manje od 10 država izručuje u planetarnu atmosferu preko 50% emisija stakleničkih plinova. Njihovo ponašanje je ovdje u tome smislu najosjetljivije i najvažnije.

Ostalih 170 država emitira manje od 50% stakleničkih plinova. Pariški sporazum pokreće veliki mehanizam revizije planova ograničenja i smanjenja emisija te preusmjerava svjetsko gospodarstvo prema modelu bez ili s malo ugljika. Takva revolucija uključuje progresivno napuštanje fosilnih izvora, ugljena, nafte i plina koji dominiraju svjetskom energetskom proizvodnjom. Iz današnje perspektive, mnogi se s pravom pitaju je li to uopće moguće postići.

Autor: Irena Devčić


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Pariški sporazum Globalno zatopljenje