Nedostatak biljnih hranjiva u vinogradu

Međutim, gnojidba vinograda je složeni problem i ne postoji univerzalni recept koji bi vrijedio za sve uvjete proizvodnje, već način gnojidbe i količinu gnojiva treba prilagoditi ekološkim uvjetima, agrotehnici, svojstvima sorte itd.

BAKAR (Cu)

Djeluje kao katalizator i sastavni je dio gotovo svih enzimatskih procesa u lozi. Posebna je važnost bakra u sintezi bjelančevina i u metaboličkim procesima sinteze, te razgradnje fenola. Sastavni je dio zaštitnih sredstava, pa se rijetko susrećemo s njegovim nedostatkom.

DUŠIK (N)

Dušik je sastavni dio proteinskih tvari te ima značajnu ulogu u stvaranju novih stanica tijekom rasta i razvoja vinove loze. Zbog toga je potreba za dušikom najveća upravo u fazama intenzivnog porasta mladica i listova vinove loze te je bujnost vegetacije u izravnoj vezi s količinom biljci dostupnog dušika. Tamnozelena boja lišća upućuje na veći sadržaj klorofila u lišću, a time i na veći sadržaj dušika.

Nedostatak dušika opaža se u slabljenju trsa, slabom porastu mladica, svijetlozelenoj boji lišća, te u konačnici smanjenom prinosu. Ako je uz pomanjkanje dušika opterećenje trsa rodnim drvom uvjetovalo veliki urod, to može toliko iscrpiti trs da se lišće počinje sušiti i kovrčati prema gore. Jednogodišnja rozgva je hrapava, pupovi sitni, a koljenica zadebljala. U gnojidbi vinograda dušikom općenito, moramo biti vrlo oprezni, jer se tu najviše griješi. Prekomjerna gnojidba dušikom, pogotovo bez dovoljne i izbalansirane gnojidbe fosforom i kalijem, utječe na prebujan porast mladica, osipanje cvata uz pojavu rehuljavosti grozda, produžuje se vegetacija do kasno u jesen, rozgva redovito ne uspije dozreti, postaje osjetljiva na zimske smrzavice i kasne proljetne mrazeve. Grožđe kasni u sazrijevanju, a vina dobivena s tla koje obiluje dušikom imaju slabiju kvalitetu, slabo izraženu aromu, teže se bistre, stabiliziraju i čuvaju. Također je jači i porast korova, a loza postaje osjetljivija na bolesti i štetnike. Loza najintenzivnije usvaja dušik početkom vegetacije pa do svibnja, i to je najpovoljnije vrijeme za gnojidbu dušikom. Dušikom nikako ne treba gnojiti u vrijeme mirovanja vegetacije! Preporučuje se dodati 150-170 kg/ha ili 15-17 g/m2 UREE (46% N), odnosno 100 kg/ha ili 10 g/m2 KAN-a (27% N), ili adekvatnu dozu NPK gnojiva koja sadrže više dušika. Naravno, najtočnije je potrebnu količinu gnojiva odrediti na osnovi analize tla.

FOSFOR (P)

Fosfor je iznimno važan element za proces disanja i fotosinteze i ima vrlo važnu ulogu u razvoju generativnih organa vinove loze. Najviše ga nalazimo u najaktivnijim dijelovima loze - vegetativnom vrhu mladice, mladom lišću, cvatu, sjemenci itd. U nedostatku fosfora starije lišće mijenja boju u smeđežutu kod bijelih, odnosno u crvenu kod crnih kultivara. Osim toga, slab je porast mladica, dolazi do osipanja cvjetnih pupova, loza produžava vegetacijsko razdoblje, a lišće često opada zeleno. Uz nedostatak fosfora vrlo često se javlja i nedostatak magnezija. Suvišak fosfora u našim je uvjetima vrlo rijedak, a karakterizira ga nemogućnost usvajanja nekih drugih elemenata, npr. cinka. S obzirom na to da se fosforna kiselina u tlu praktički ne ispire, fosforna se gnojiva, najčešće zajedno s kalijevima, dodaju nakon berbe, u razdoblju zimskog mirovanja.

MAGNEZIJ (Mg)

Magnezij je sastavni dio klorofila, pa je njegova uloga u procesu fotosinteze vrlo značajna. Većina tala sadrži dovoljno magnezija, nedostatak je češći tek na laganim pjeskovitim tlima. U tlu se nalazi u dubljim slojevima, pa mladi vinogradi prve dvije godine često pate od nedostatka magnezija, jer je nepristupačan korijenu mladog trsa sve dok se korjenov sustav ne razvije u dubinu. Nedostatak magnezija vrlo se lako uočava na lišću. Između žila pojavljuje se žutilo, koje kod većeg nedostatka može zahvatiti i cijeli list. Samim time je slabija fotosintetska aktivnost, pa grožđe sadrži manje šećera, a rozgva slabije dozrijeva.

KALIJ (K)

U vinovoj lozi kalij uglavnom nalazimo u mladim organima biljke. Kalij ima važnu ulogu u procesima fotosinteze i transpiracije. Izuzetno povoljno djeluje na razvoj generativnih organa loze, na dozrijevanje grožđa i rozgve, te znatno pridonosi otpornosti loze na niske zimske temperature i kasne proljetne mrazeve. Najjasniji simptomi nedostatka kalija uočavaju se na lišću - listovi se savijaju prema dolje, a zatim počinju odumirati od rubova (nekroze). U nedostatku kalija također je primijećen slab i usporen porast loze, korijenje se slabo grana uz smanjenje broja korjenovih dlačica, a time slabi i moć primanja biljnih hranjiva i vode, što smanjuje otpornost loze na sušu. U pomanjkanju kalija, grožđe kasnije dozrijeva, količina šećera je manja, osjetljivije je na Botrytis, odnosno sivu plijesan, a porast mladica je slab i usporen. Kad ga ima dovoljno, kalij utječe na povećanje sadržaja šećera u grožđu, povećava ekstrakt vina, a smanjuje ukupne kiseline mošta, odnosno vina. Najviše kalija vinovoj lozi je potrebno u fenofazama cvatnje i šare. Vinova loza, kao i sve biljke koje proizvode škrob i šećer, zahtijevaju mnogo kalija, te se tretira kao kalijeva biljka. Zbog toga je vrlo važan unos dovoljnih količina kalija u tlo. Smatra se da za urod od 10 t grožđa po hektaru treba gnojidbom dodati 50-80 kg/ha fosfora i 85-150 kg/ha kalija. S obzirom na to da se i fosfor i kalij u tlu vrlo slabo ispiru, te da se vežu za čestice tla, oba elementa najbolje je dodavati u jesen nakon berbe. Za to se najčešće koriste kompleksna NPK gnojiva u kojima je naglašen sadržaj fosfora i kalija (NPK 7:14:21, NPK 5:20:30, NPK 7:20:30 itd.) u količinama 300-500 kg/ha ili 30-50 g/m2. Nakon rasipanja gnojiva po tlu preporučuje se gnojivo unijeti u tlo oranjem ili ručno motikom, tako da učinak gnojidbe bude što veći, a gubici hranjiva što manji.

KALCIJ (Ca)

Kalcij ima vrlo važnu ulogu u poboljšavanju mehaničkog i kemijskog sastava tla, njegovih fizikalnih i bioloških svojstava. Veće količine nalazimo u starijim organima loze. Simptomi nedostatka su savijanje i nekroze na lišću. Prvi se znaci uočavaju na vrhovima mladica. Za razliku od ostalih elemenata, kod kalcija je od manjka puno veći i češći problem suvišak kalcija. U većim količinama u tlu, on otežava usvajanje željeza, što dovodi do kloroza. Lišće žuti, a trs slabi. Zbog toga je u tlima sa suviškom kalcija vrlo važan odabir podloge.

ŽELJEZO (Fe)

Sudjeluje u stvaranju klorofila, u fotosintezi i drugim metaboličkim procesima loze. Njegovim nedostatkom pojavljuje se kloroza, zelene ostaju samo glavne žile na listu. S obzirom na to da se često nalazi u biljci nepristupačnim spojevima, kloroza se ne može spriječiti dodavanjem željeza u mineralnom obliku. Najuputnije je intervenirati folijarnom ishranom, preko lista.

BOR (B)

Bor je lozi najpotrebniji u fazi cvatnje i oplodnje. U nedostatku odumiru vrhovi mladica, rast trsa je metlast, mladice su kratke, krhke, s odebljalim koljencima. Smanjuje se sadržaj klorofila u listu, pred cvatnju je usporen razvoj peludne cjevčice zbog čega dolazi do povećanog osipanja cvjetova. U nedostatku bora preporučuje se 10 dana prije cvatnje obaviti folijarno prihranjivanje.

SUMPOR (S)

U vinogradima se rijetko susrećemo s pomanjkanjem sumpora, jer ga ima u sastavu drugih gnojiva i sredstava za zaštitu. Premda loza treba minimalne količine sumpora, on sudjeluje u tvorbi aminokiselina, koje ulaze u sastav bjelančevina, enzima i dr. Više možemo govoriti o štetnosti sumpora ako se vinogradi nalaze u blizini velikih industrijskih centara, posebno rudarske industrije.

CINK (Zn)

Cink je sastavni dio mnogih enzima, a značajan je u sintezi hormona rasta i u razvoju reproduktivnih organa te oplodnje. Najčešće ga nedostaje u alkalnim tlima uz prisutnost povečane koncentracije fosfora, kalcija i željeza. Nedostatak se izražava pojavom bijelih vršaka mladice sa sitnim i malim lišćem te oštrim zupcima lista i nekarakterističnim otvorom sinusa peteljke lista.

Autor: Mirela Osrečak, dipl. ing. agr.