Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gnojidba
  • 20.10.2011.

Nedostatak biljnih hranjiva u vinogradu

Za rast i razvoj, vinova loza mora u tlu imati na raspolaganju prijeko potrebna biljna hranjiva. U starijim vinogradima gnojidba se nerijetko ograničava na unošenje stajskog gnojiva, čime se postiže srednji ili niski prinos. S druge strane, gnojidba u intezivnoj vinogradarskoj proizvodnji omogućava postizanje redovitog i visokog prinosa, osigurava dobru kvalitetu grožđa i vina, povećava otpornost loze prema niskim temperaturama, bolestima i štetnicima, te popravlja fizikalna, kemijska i biološk

Nedostatak biljnih hranjiva u vinogradu
  • 14.897
  • 417
  • 0

Međutim, gnojidba vinograda je složeni problem i ne postoji univerzalni recept koji bi vrijedio za sve uvjete proizvodnje, već način gnojidbe i količinu gnojiva treba prilagoditi ekološkim uvjetima, agrotehnici, svojstvima sorte itd.

BAKAR (Cu)

Djeluje kao katalizator i sastavni je dio gotovo svih enzimatskih procesa u lozi. Posebna je važnost bakra u sintezi bjelančevina i u metaboličkim procesima sinteze, te razgradnje fenola. Sastavni je dio zaštitnih sredstava, pa se rijetko susrećemo s njegovim nedostatkom.

DUŠIK (N)

Dušik je sastavni dio proteinskih tvari te ima značajnu ulogu u stvaranju novih stanica tijekom rasta i razvoja vinove loze. Zbog toga je potreba za dušikom najveća upravo u fazama intenzivnog porasta mladica i listova vinove loze te je bujnost vegetacije u izravnoj vezi s količinom biljci dostupnog dušika. Tamnozelena boja lišća upućuje na veći sadržaj klorofila u lišću, a time i na veći sadržaj dušika.

Nedostatak dušika opaža se u slabljenju trsa, slabom porastu mladica, svijetlozelenoj boji lišća, te u konačnici smanjenom prinosu. Ako je uz pomanjkanje dušika opterećenje trsa rodnim drvom uvjetovalo veliki urod, to može toliko iscrpiti trs da se lišće počinje sušiti i kovrčati prema gore. Jednogodišnja rozgva je hrapava, pupovi sitni, a koljenica zadebljala. U gnojidbi vinograda dušikom općenito, moramo biti vrlo oprezni, jer se tu najviše griješi. Prekomjerna gnojidba dušikom, pogotovo bez dovoljne i izbalansirane gnojidbe fosforom i kalijem, utječe na prebujan porast mladica, osipanje cvata uz pojavu rehuljavosti grozda, produžuje se vegetacija do kasno u jesen, rozgva redovito ne uspije dozreti, postaje osjetljiva na zimske smrzavice i kasne proljetne mrazeve. Grožđe kasni u sazrijevanju, a vina dobivena s tla koje obiluje dušikom imaju slabiju kvalitetu, slabo izraženu aromu, teže se bistre, stabiliziraju i čuvaju. Također je jači i porast korova, a loza postaje osjetljivija na bolesti i štetnike. Loza najintenzivnije usvaja dušik početkom vegetacije pa do svibnja, i to je najpovoljnije vrijeme za gnojidbu dušikom. Dušikom nikako ne treba gnojiti u vrijeme mirovanja vegetacije! Preporučuje se dodati 150-170 kg/ha ili 15-17 g/m2 UREE (46% N), odnosno 100 kg/ha ili 10 g/m2 KAN-a (27% N), ili adekvatnu dozu NPK gnojiva koja sadrže više dušika. Naravno, najtočnije je potrebnu količinu gnojiva odrediti na osnovi analize tla.

FOSFOR (P)

Fosfor je iznimno važan element za proces disanja i fotosinteze i ima vrlo važnu ulogu u razvoju generativnih organa vinove loze. Najviše ga nalazimo u najaktivnijim dijelovima loze - vegetativnom vrhu mladice, mladom lišću, cvatu, sjemenci itd. U nedostatku fosfora starije lišće mijenja boju u smeđežutu kod bijelih, odnosno u crvenu kod crnih kultivara. Osim toga, slab je porast mladica, dolazi do osipanja cvjetnih pupova, loza produžava vegetacijsko razdoblje, a lišće često opada zeleno. Uz nedostatak fosfora vrlo često se javlja i nedostatak magnezija. Suvišak fosfora u našim je uvjetima vrlo rijedak, a karakterizira ga nemogućnost usvajanja nekih drugih elemenata, npr. cinka. S obzirom na to da se fosforna kiselina u tlu praktički ne ispire, fosforna se gnojiva, najčešće zajedno s kalijevima, dodaju nakon berbe, u razdoblju zimskog mirovanja.

MAGNEZIJ (Mg)

Magnezij je sastavni dio klorofila, pa je njegova uloga u procesu fotosinteze vrlo značajna. Većina tala sadrži dovoljno magnezija, nedostatak je češći tek na laganim pjeskovitim tlima. U tlu se nalazi u dubljim slojevima, pa mladi vinogradi prve dvije godine često pate od nedostatka magnezija, jer je nepristupačan korijenu mladog trsa sve dok se korjenov sustav ne razvije u dubinu. Nedostatak magnezija vrlo se lako uočava na lišću. Između žila pojavljuje se žutilo, koje kod većeg nedostatka može zahvatiti i cijeli list. Samim time je slabija fotosintetska aktivnost, pa grožđe sadrži manje šećera, a rozgva slabije dozrijeva.

KALIJ (K)

U vinovoj lozi kalij uglavnom nalazimo u mladim organima biljke. Kalij ima važnu ulogu u procesima fotosinteze i transpiracije. Izuzetno povoljno djeluje na razvoj generativnih organa loze, na dozrijevanje grožđa i rozgve, te znatno pridonosi otpornosti loze na niske zimske temperature i kasne proljetne mrazeve. Najjasniji simptomi nedostatka kalija uočavaju se na lišću - listovi se savijaju prema dolje, a zatim počinju odumirati od rubova (nekroze). U nedostatku kalija također je primijećen slab i usporen porast loze, korijenje se slabo grana uz smanjenje broja korjenovih dlačica, a time slabi i moć primanja biljnih hranjiva i vode, što smanjuje otpornost loze na sušu. U pomanjkanju kalija, grožđe kasnije dozrijeva, količina šećera je manja, osjetljivije je na Botrytis, odnosno sivu plijesan, a porast mladica je slab i usporen. Kad ga ima dovoljno, kalij utječe na povećanje sadržaja šećera u grožđu, povećava ekstrakt vina, a smanjuje ukupne kiseline mošta, odnosno vina. Najviše kalija vinovoj lozi je potrebno u fenofazama cvatnje i šare. Vinova loza, kao i sve biljke koje proizvode škrob i šećer, zahtijevaju mnogo kalija, te se tretira kao kalijeva biljka. Zbog toga je vrlo važan unos dovoljnih količina kalija u tlo. Smatra se da za urod od 10 t grožđa po hektaru treba gnojidbom dodati 50-80 kg/ha fosfora i 85-150 kg/ha kalija. S obzirom na to da se i fosfor i kalij u tlu vrlo slabo ispiru, te da se vežu za čestice tla, oba elementa najbolje je dodavati u jesen nakon berbe. Za to se najčešće koriste kompleksna NPK gnojiva u kojima je naglašen sadržaj fosfora i kalija (NPK 7:14:21, NPK 5:20:30, NPK 7:20:30 itd.) u količinama 300-500 kg/ha ili 30-50 g/m2. Nakon rasipanja gnojiva po tlu preporučuje se gnojivo unijeti u tlo oranjem ili ručno motikom, tako da učinak gnojidbe bude što veći, a gubici hranjiva što manji.

KALCIJ (Ca)

Kalcij ima vrlo važnu ulogu u poboljšavanju mehaničkog i kemijskog sastava tla, njegovih fizikalnih i bioloških svojstava. Veće količine nalazimo u starijim organima loze. Simptomi nedostatka su savijanje i nekroze na lišću. Prvi se znaci uočavaju na vrhovima mladica. Za razliku od ostalih elemenata, kod kalcija je od manjka puno veći i češći problem suvišak kalcija. U većim količinama u tlu, on otežava usvajanje željeza, što dovodi do kloroza. Lišće žuti, a trs slabi. Zbog toga je u tlima sa suviškom kalcija vrlo važan odabir podloge.

ŽELJEZO (Fe)

Sudjeluje u stvaranju klorofila, u fotosintezi i drugim metaboličkim procesima loze. Njegovim nedostatkom pojavljuje se kloroza, zelene ostaju samo glavne žile na listu. S obzirom na to da se često nalazi u biljci nepristupačnim spojevima, kloroza se ne može spriječiti dodavanjem željeza u mineralnom obliku. Najuputnije je intervenirati folijarnom ishranom, preko lista.

BOR (B)

Bor je lozi najpotrebniji u fazi cvatnje i oplodnje. U nedostatku odumiru vrhovi mladica, rast trsa je metlast, mladice su kratke, krhke, s odebljalim koljencima. Smanjuje se sadržaj klorofila u listu, pred cvatnju je usporen razvoj peludne cjevčice zbog čega dolazi do povećanog osipanja cvjetova. U nedostatku bora preporučuje se 10 dana prije cvatnje obaviti folijarno prihranjivanje.

SUMPOR (S)

U vinogradima se rijetko susrećemo s pomanjkanjem sumpora, jer ga ima u sastavu drugih gnojiva i sredstava za zaštitu. Premda loza treba minimalne količine sumpora, on sudjeluje u tvorbi aminokiselina, koje ulaze u sastav bjelančevina, enzima i dr. Više možemo govoriti o štetnosti sumpora ako se vinogradi nalaze u blizini velikih industrijskih centara, posebno rudarske industrije.

CINK (Zn)

Cink je sastavni dio mnogih enzima, a značajan je u sintezi hormona rasta i u razvoju reproduktivnih organa te oplodnje. Najčešće ga nedostaje u alkalnim tlima uz prisutnost povečane koncentracije fosfora, kalcija i željeza. Nedostatak se izražava pojavom bijelih vršaka mladice sa sitnim i malim lišćem te oštrim zupcima lista i nekarakterističnim otvorom sinusa peteljke lista.

Autor: Mirela Osrečak, dipl. ing. agr.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Vinogradarstvo Vinograd Zaštita vinove loze Gnojidba


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Za one koji žele mirisati kao prava delicija! Novi parfem s notama dima, paprike i ljubavi prema Baranji