• Inovativni vinar
  • 12.04.2019. 15:00
  • Splitsko-dalmatinska, Sinjsko polje, Trilj

Nagrađivani vinar Dražan Krolo izumio ražanj na baterije

Na ideju sklopivog ražnja, posebno što se tiče korištenja na baterije, došao je još početkom 2000. godine kad je na brdo Kozjak, na koje se može doći samo "na noge", a u čast sv. Ivana, trebalo dopremiti hranu u većim količinama.

Foto: arhiva Dražana Krole
  • 1.134
  • 211
  • 0

"Moj elektro-baterijski ražanj, koji je pokupio niz nagrada na sajmovima inovacija od Ženeve i Brisela do domaćih smotri inovatora, nakon dvije godine zastoja u proizvodnji, ponovno će prije ljeta krenuti u serijsku proizvodnju", kaže inovativni vinar Dražan Krolo, koji u Sinjskom polju, kod Trilja, ima sedam hektara vinograda i pet etiketa vina na tržištu.         

Krolo ističe da je na ideju sklopivog ražnja, posebno što se tiče korištenja na baterije, došao još početkom 2000. godina, kad je na brdo Kozjak, na koje se može doći samo "na noge", a u čast sv. Ivana, trebalo dopremiti hranu u većim količinama jer tamo nema struje. Dodaje da je proizvodnja ražnja na baterije, a ima i onaj na motor, počela već 2005. godine, a onda je, prije deset godina, došla gospodarska kriza i cijeli projekt je polako posustajao.

Nema više starih majstora za Mirakule

Ali se Krolo i njegov mali tim iz tvrtke Krolo dom, odnosno vinarije, nije predavao ni kad mu je partner koji je izrađivao ražanj od inoksa, otišao u mirovinu jer se ražanj, pored ne baš jeftine cijene od 2.200 kuna, dobro prodavao. Kupci su, prije svih, bili lovci i jahtaši, jer ražanj ima i dodatak za gradele, a kakav bi to bio ražanj iz Dalmacije, ako se na njemu, pored klasičnih odojaka i janjaca, ali i peradi, ne može okrenuti i koja riba.

Inovacija baterijskog ražnja zove se Mirakul 

Krolo ističe da je problem kod nas i to sve veći, radna snaga. "Bilo u radionicama ili vinogradima, posebno ona stručna jer stari majstori odlaze, a novih nema. No, tradicija se mora nekako nastaviti i nije dobro da se prekine lijep narodni običaj vrćenja ražnja kod nas u Dalmaciji, ali i puno šire, pri svakoj većoj obiteljskoj fešti ili svetkovini", kaže inovator. 

Inovacija baterijskog ražnja zove se Mirakul, a za njega je, kaže, svojedobno bio zainteresiran i Zepter, ali ga Krolo nije zaštitio pa do ovog posla nije došlo. Ipak, ražanj na baterije (tri od 1,5 Volta) savršen je za piknike u prirodi, jer je težak nešto malo više od dva kilograma, te je potpuno nečujan. Uz njega zanimljive su i elektro-baterijske gradele. Ražanj i gradele su lako prenosivi jer se mogu rastaviti na više dijelova, a Krolo najavljuje i luksuzniju verziju, koja će biti u manjem kovčegu, no cijena ne bi trebala biti veća od 350 do 400 eura s PDV-om.

Vinarstvo je velika avantura  

Osim ražnja na baterije, Krolo je izumio i stroj za rezanje kamena, bez kojeg nema ozbiljnijeg posla u vinogradu ili masliniku u Dalmaciji. Nije lako, kako kaže, financirati podizanje vinograda, jer do prve boce iz njega treba proći i do sedam  godina. Novih četiri hektara vinograda u Sinjskom polju, 30.000 loza, stajalo je čak 2,2 milijuna kuna u deset godina. Tu su i troškovi enologa, prodajne, marketinga...     

Vinarija Krolo nalazi se nadomak Trilja (vinogorje Sinj-Vrlika) u plodnoj dolini Sinjskog polja, u kojoj je bilo više pokušaja sadnje različitih sorti vinove loze, ali većina je tih pokušaja, čak i zbog preinvestiranosti, završavala napuštanjem vinograda koji sad svjedoče o promašenoj investiciji. 

Krolu je ljubav prema plemenitoj vinskoj kapljici, ali i "inovativni poduzetnički nerv", odvela u veliku avanturu vinarstva 2007. godine, kad je nakon 300 godina vinarske obiteljske tradicije, napravio svoje prvo vino za tržište. Tako je danas među rijetkim vinarima u Dalmatinskoj zagori, jer je tamo kriza pokosila mnoge vinarije, a neke su završile u stranim rukama. Vinarija Krolo ima 40.000 litara godišnje i ne misli povećavati proizvodnju na uštrb kvalitete. 

Sva ta ulaganja u vinogradarstvo i vinarstvo, dovele su ga do sorta chardonnay, merlot, crljenak kaštelanski, pošip i cabernet sauvignon. Ipak, najdraži mu je, kaže, crljenak, jer je naša autohtona sorta. Iako je njegova loza jako zahtjeva za uzgoj jer zrno lako puca, ako ima puno vlage u sezoni zrenja grožđa. "Sad je tu već godinama kisela trulež kod pošipa, pa je lijek njegova ranija berba, a ima teških godina, kao što je bila ona 2014., kad nismo imali vina za tržište", ističe Krolo.

Dakle, odgovor su veća prodaja vina na kućnom pragu, ali i izvoz u Njemačku, Austriju, Nizozemsku, Kanadu, od kojeg nisu odustali, iako se vino znalo smrznuti u avionu.     

Spomenik Grgiću zbog crljenka! 

S druge strane, kaže, legendarnom vinaru Miljenku Grgiću, koji je tu našu autohtonu sortu, a koja je kod nas bila gotovo pa nestala, učinio svjetski poznatom, istina proširenom u SAD-u pod nazivom zinfandel, odnosno tribidrag, trebamo 'dignuti spomenik'.  U Italiji se naš crljenak tako zove primitivo, a Krolo je uvjeren da naš crljenak i tribidrag, nisu posve iste sorte vinove loze, samo različitog naziva, kao što je to i dokazano, ali dopušta da mu je crljenak ime, a prezime tribidrag

Dražan Krolo nagrade dobiva i za vina i za inovacije 

Krolo se inovacijama služi i u vinskom podrumu, kad je riječ o cabernet sauvignon iz kojeg je rose, a koji ima specifičan gorkasti okus jer dozrijeva u hrastovim bačvama. Pravo je osvježenje u vrelim ljetnim mjesecima kad vinariju pohode turisti koji žele vidjeti i doživjeti nešto autentično, bilo da se radi o hrani, kao što je maraština i kruh ispod peke od brašna iz starih mlinova s Cetine. "Kad turisti jednom dođu u vinski podrum, jedini problem je kako ih 'istjerati van', otkriva Krolo, svoje 'slatke brige'.

Za to zadovoljstvo je potrebna prepoznatljiva kvaliteta, uporan rad te desetke priznanja iz cijelog svijeta, a Krolo je posebno ponosan na Merlot iz berbe 2012. godine, koji je uzeo odličje u legendarnom Bordeauxu, među 200 ocijenjenih vina. "To vino nam je dalo smjer u kojem želimo ići u vinskom svijetu, a problema će u svakom poslu uvijek biti", zaključuje inovator s Cetine. 


Fotoprilog


Tagovi

Dražan Krolo Elektrobaterijski ražanj Vinar Crljenak Inovator


Autor

Marinko Petković

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi