Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Mikša
  • 11.06.2016. 15:00

Moslavina je potencijal za razvoj škrleta

Obitelj Mikša iz Repušnice u Sisačko-moslavačkoj županiji autohtonu sortu škrlet na svojoj zemlji uzgaja od 1936. godine. Zasadio ju je Stjepan Uroić, pradjed najmlađeg Ante Mikše.

  • 2.151
  • 339
  • 0

"Živim za to i od toga", kaže nam kratko Ante Mikša - najmlađi u obitelji Mikša, koja je u Kutinskom kraju poznata po vinogradima i uzgoju tamošnje autohtone sorte škrlet. Još je 1936. godine Stjepan Uroić, Antin pradjed na svojoj zemlji posadio škrlet, a u spomen na njega i danas imaju "tri živa panja".

Škrlet je, doznajemo, u odnosu na ostale sorte otporniji na bolesti, a odgovara mu klimatsko podneblje Sisačko-moslavačke županije, izuzev kada ih zadese sušna ljeta ali i mraz. Moslavačkom su škrletu grozdovi rastresiti, oblika koji podsjeća na ovnove rogove pa ga zovu i "ovnek žuti". Njega je odrastajući Ante Mikša dobro upoznao, jer odmalena je bio okružen vinogradima. Iako je iz elektrotehničke struke, Ante o vinovoj lozi puno zna, jer je učio od oca i djeda Vladimira koji mu i danas (pot)pomažu znanjem i dugogodišnjim iskustvom.

Osim škrleta u vinskom podrumu frankovka, graševina, sivi i bijeli pinot

Osim škrleta, njihov je vinski podrum obogaćen i frankovkom, sivim, bijelim i crnim pinotom odnosno graševinom. Da su vrsni znalci u spravljanju vina, potvrdio je i pokojni bard hrvatske poezije Dragutin Tadijanović, koji je još 26. lipnja 2001. godine kušao vina te obitelji. U spomen na piće "bogova" Tadijanović je zapisao:

Ante Mikša sa kćerkicom

"Drago mi je što sam ovdje bio - I ne samo bio, već i Škrleta pio". Dao je tako Repušnici gdje žive radišni vinari i vinu koje spravljaju - poetsku notu! Profesionalni pristup vinogradarstvu začeo se, kaže Ante Mikša, "prije 22 godine kada smo krenuli u širenje nasada i vinskog podruma, a postali smo i regionalni proizvođači grožđa i vina".

U sklopu imanja ustrojili su i kušaonu vina, u koju im uz prethodnu najavu dolaze turisti koji posjete tamošnje Lonjsko polje i kutinski kraj. Upravo škrlet unazad nekog vremena dobiva na važnosti, a naš sugovornik kaže kako je zadnjih godina ta sorta kvalitetnija nego prije, jer mogu je u konačnici označavati i kao vrhunsko vino. Potencijala za razvoj novih nasada škrleta u tom kraju ima, jer odgovara mu Moslavina.

One koji ga probaju osjetit će njegov "voćni okus, nježnu aromu, svježinu i okrjepljujuću pitku, notu", objašnjava najmlađi Mikša dugovjeku zlatnožutu moslavačku sortu koja bilježi herbalne blage tonove, lijepo uklopljenih kiselina. Ta se sorta u gastronomiji preporuča uz sve vrste morskih specijaliteta, jela od bijelog mesa, hladnih salata s tjesteninom i gustih krem juha. Temperatura serviranja mu je na 10 do 12 stupnjeva.

Tri i pol hektara nasada škrleta koji u trećoj godini daje prvi urod

Imaju Mikše škrleta na 3,5 hektara od čega su dva mladih nasada vinove loze, koja u trećoj godini daje prvi (u)rod, a punog je potencijala za oko šest. Kada je o godišnjoj proizvodnji vina riječ, bilježe od 15.000 do 20.000 litara, što zapravo ovisi o klimatskoj godini, a obitelj nasade, doznajemo, osigurava s više od tri tisuće kuna po hektaru, što je u pravilu varijabilna svota.

Vinograd

Ove je godine nemalo mraz učinio svoje na čak petstotinjak panjeva sorte škrleta kojom se namjerava brendirati moslavački kraj. Mladi nam vinar kaže kako živi isključivo od proizvodnje vina čiji se marketing odvija "usmenom predajom", a u svemu mu, koliko može, pomaže i supruga Una socijalna pedagoginja. Prve spoznaje o vinovoj lozi bilježi i Antin podmladak kćeri Laura (11), Mia (4) i sin Ivan (1,5) koji zasad, tek u naručju roditelja uživa u vinogradima. Njih kada je o štetnicima riječ, pohode divlje svinje odnosno ponajviše žuti i pepeljasti grozdov moljac, sustavna prijetnja vinovoj lozi.

Uvozna vina preplavila hrvatsko tržište - posebice iz Italije i Makedonije

Potonji je slučaj i kada je riječ o uvoznim vinima koja su preplavila hrvatsko tržišt, "posebice ona iz Makedonije i Italije, koja možete dobiti za 16 kn dvije litre", žali nam se mladi vinar. Njegova je butelja škrleta 25 kn, dodaje, jer je gospodarska situacija i za vinare nezahvalna. Da počinje od nule, nije siguran da bi se odvažio na proizvodnju vina, ali drago mu je da je nastavio obiteljsku tradiciju, a za proširenje proizvodnje odnosno mehanizaciju i kreditno je zadužen. Uskoro će, za dvije godine, desetogodišnji dug i zatvoriti, ali uz dosta odricanja.

O poticajima za škrlet koju dobiva Ante nam je rekao da je isplata, "nekoliko tisuća kuna bila u nekoliko navrata". Ohrabrujuće je smatra, što u njihovom kraju ima mladih vinara koji kreću put vinogradarstva odnosno vinarstva i kada je o škrletu riječ. O toj sorti na stranicama Udruge vinara i voćara "Lujo Miklaužić" navode kako su sinonimi za škrlet i ovnek slatki, škrtec, škrlet tusti.

Ime mu potječe od njemačke riječi scharlach (šarlah) osip kože s crvenim mrljama, što zapravo prati i bobice škrleta koje u punoj zrelosti, na sunčanoj strani dobiju ljubičasto-crvenkaste pjegice. Grozd je škrleta bujnog rasta, neredovite je rodnosti zbog slabije oplodnje, sklon je osipanju cvijeta i "rehuljenju" grozda pa je zato preporučeno pinciranje prije cvatnje.

Pinciranje povećava prinos i do 30%

Tako se može povećati prinos i do 30% bez značajnijeg utjecaja na kakvoću. Drugi je odabir primjena mikroelementa bora prije cvatnje. Škrlet je kako ističu u udruzi srednje do dobre otpornosti na pepelnicu i peronosporu, a dobre na sivu plijesan zbog rastresitosti grozda. Nakupljanje šećera u bobicama nije mu veliko, oko 16%, a samo u iznimnim godinama i na određenim položajima može nakupiti 18% šećera (zato mu je ukupna kiselost vioka do 11g/l).

Kvalitetan škrlet odlikuje nizak sadržaj alkohola do 11,5 vol % i nešto viši sadržaj ukupnih kiselina od 5,4 do 8,0 g/l, što ga čini pitkim i laganim vinom. Autohtoni je kultivar Moslavine i Pokuplja, a proširen je i na Vukomeričkim goricama i Prigorju.


Fotoprilog


Tagovi

Škrlet Mosalvina Ante Mikša Repušnica Autohtona Sorta Pitko Vino Lagano Brend Kutina Ovnek Žuti Prvi Nasadi Stjepan Uroić 1936 Tadijanović


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Druga strana kiše... Užas.. :(