Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinski vremeplov
  • 30.05.2023. 16:30
  • Sisačko-moslavačka, Kutina

Moslavački vinski vremeplov: Hoće li nestati dišeća ranina?

U Moslavini su još samo tri vinograda s autohtonom dišećom raninom pa se i uz pomoć Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je lani pripremio i prvu monografiju o škrletu, traži način da se ona sačuva od izumiranja.

Foto: Marinko Petković
  • 1.727
  • 107
  • 0

Kao uvod u regionalni vinski festival MoslaVina, u vinariji Klet Romić kod Kutine održana je radionica "Moslavački vinski vremeplov", na kojoj nisu u povijesnom presjeku predstavljena vina sve popularnije autohtone sorte škrlet, već su to bila ciljano ona drugih sorata, koja se zahvaljujući umijeću vinara još dobro drže.

Da ne bude zabune, Moslavci škrlet naprosto obožavaju, no ovom se radionicom htjelo ukazati na širinu sortimenta, kao i na činjenicu da je riječ o vinarima koji su uistinu veliki znalci, koji njeguju tradiciju, a oni mlađi se uzdaju i u stručno znanje stečeno na praksi u podrumu legendarnog Vlade Krauthakera iz Kutjeva.

Najstrože ocjenjivanje vina u Kutini? 

Naime, moslavački nas je vremeplov odveo unatrag i po nekoliko desetljeća. Od ukupno dvanaest kušanih etiketa, uz još dvije butelje iznenađenja, najmlađa je imala 'samo' pet godina. Riječ je o Rajnskom rizlingu vinarije Novosel iz 2017. godine, koji je, kao i uostalom sva vina kušana te večeri, pokazao iznimnu svježinu i zdrave kiseline. Izabrane etikete mahom su šampioni ili osvajači zlatnih medalja na kutinskom ocjenjivanju vina, koje slovi za jedno od najstrožih u Hrvatskoj, pa stoga nema sumnje da je riječ o prvoklasnim vinima.

Voditelji radionice, vinari Nikica Katić i Hrvoje Košutić uložili su puno truda i vremena obilazeći arhive i podrume svojih kolega kako bi pronašli i izdvojili primjerke za ovu radionicu. Većina kušanih već odavno nije dostupna na tržištu, a od nekih smo doslovno kušali posljednje sačuvane boce. Najstarije kušane etikete – Chardonnay Jagačić i Rajnski rizling Jelačić u podrumu su čekala ovu posebnu priliku još od 1997. godine!

Kušalo se osam mirnih bijelih vina, među kojima nekoliko macerata. Primjerice Katićeva vrhunska kupaža Dragonada, nastala 'u inat' djedu koji se nije slagao s reduciranom berbom grožđa,  a prisutne su najviše oduševile kupaža Blaž 1998 i Chardonnay 2023 vinarije Borisa Mesarića. Od crnjaka predstavljeni su vrhunski uratci Pinot Crni Risovac vinarije Igora Ivančića, koji je prvi u Moslavini stavio položaje vinograda na etiketu vina, te Cabernet sauvignon Jančar, oba iz 2015. godine.

Vino koje podsjeća na poljubac jedne Sonje 

Predikati su najviše iznenadili izborom sortimenta – kušala se Mesarićeva dišeća ranina IBPB (2012) i Jančarov moslavac (također IBPB, 2015). Za kraj, dočekalo nas je visokonagrađivana ledena berba mirisavog traminca s prestižnog kutjevačkog položaja Mitrovac. Prijatelj vinara Ante Miličević iz Kutjeva, opisao ga je kao vino koje podsjeća na prvi poljubac jedne Sonje iz daleke 1956. godine, koji i danas pamti.

Radionica je održana u vinariji Klet Romić kod Kutine

Mesarić je upozorio da su u Moslavini još ostalo samo tri vinograda s autohtonom dišećom raninom pa se i uz pomoć Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je lani pripremio i prvu monografiju o škrletu, traži načina da se ona sačuva od izumiranja. To bi bila velika šteta, iako se radi o zahtjevnoj sorti, sklonoj osipanju, čije bobice grožđa popiju puno kiše, a treba i oprašivača u vinogradu.   

Škrlet - hrvatski vinski biser: Kako je očuvana vrijedna autohtona sorta?

Zanimljivo je napomenuti kako niti jedno od kušanih vina nije otišlo u redukciju, iako nisu bila ciljano pripremana za arhivu, niti su čuvana u idealnim uvjetima. To puno govori o nekadašnjem načinu podrumarenja u Moslavini, orijentiranom više na vino i zahtjeve sorte nego na samog potrošača. Tako smo imali prilike probati staro čak 25 godina iz smeđih boca, koje su korištena jer čuvaju vino bolje od svjetla.    

Tlo pogodno za klimatske promjene    

Kako se čulo, danas je situacija na tržištu obrnuta, pa se vina često slažu kako bi u očekivanom konzumacijskom razdoblju od prvih šest mjeseci od puštanja na tržište, maksimalno ugodila nepcu konzumenta te u konačnici, aktualnom okusnom trendu. Nije sporno da znanost i tehnologija mogu i trebaju ići u korist podrumarenja pa i zadaća im je olakšati ionako težak vinarski posao. Svakako valja poslušati i zahtjeve tržišta, jer se od vina i živi.

Imali prilike probati vina stara 25 godina iz smeđih boca

Za kraj možemo samo zaključiti kako moslavačka vina uistinu graciozno stare. Ovaj kultni vremeplov još je jednom pokazao i dokazao kako, bez obzira na tlo, klimu i položaj koji u Moslavini često nisu idealni, ali pseudoglej, kombinacija gline i ilovače u vinogradima, bolje čuva vlagu u svjetlu klimatskih promjena, ali se mora i više obrađivati što sve skupa poskupljuje njegovu proizvodnju.

No, o konačnoj kvaliteti odlučuju sami vinari, koju su se naučili strpljivosti i čekanju godinama da se razvije do kraja. Ova mala, ali moćna vinska regija u tom kontekstu zaista ima što za ponuditi, jer, kao što znamo; bez vina, ne može se reći Moslavina!


Tagovi

MoslaVina Vinski vremeplov Dišeća ranina Autohtona sorta Moslavac Škrlet


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.