• Dalmatinska zagora
  • 24.05.2013.

Mlade obitelji Zagore okreću se poljodjelstvu

Mlade obitelji Zagore okreću se poljodjelstvu - uglavnom vinograderstvu, voćarstvu, stočarstvu, maslinarstvu... - kako bi osigurale egzistenciju sebi i obiteljima. O tome svjedoče nove krčevine, obrađene njive u vrtačama, dolcima i na rubovima kraških polja, povrtnjaci, plastenici, mladi vinogradi i maslinici poput oaza u kršu dalmatinskog zaobalja, a uz to i cvijetnjaci, vrtovi, eko-naselja...Tvrde kako je proizvodnja eko-hrane i njihova budućnost, naslonjena na suvremene prometnice, seoski tur

  • 1.904
  • 179
  • 0

Ponegdje nove krčevine, obrađene njive u vrtačama, dolcima i na rubovima kraških polja; povrtnjaci, plastenici, mladi maslinici, vinogradi poput oaza u kršu dalmatinskog zaobalja, a uz to cvijetnjaci, vrtovi, uređene okućnice, etno-sela; pa moderne obiteljske farme, mljekare, sirane, pršutane, ribnjaci; obnovljene male luke i lučice u priobalju i na otocima, ipak svjedoče kako se mlade obitelji na tom području Lijepe naše, posebice na imotsko-vrgoračkom području, sve više okreću poljodjelstvu odnosno proizvodnji zdrave hrane.

Mnogi od njih su školovani ljudi koji su se, nakon završene srednje škole ili studija, iz gradova vratili na rodna ognjišta u selima Zagore, svjesni činjenice kako im dugotrajna teška gospodarska kriza u zemlji još uvijek ne nudi zaposlenje u urbanim sredinama. Uslijed takvog stanja u gradovima je najteže mladim obiteljima s više djece čiji su roditelji bez stalnog, sigurnog zaposlenja, tim više što i djecu moraju školovati. Poznato im je kako je proizvodnja eko-hrane njihova budućnost, naslonjena na suvremeni promet i seoski turizam koji je, ruku na srce, u punom zamahu u dalmatinskom zaobalju posebice u imotskom i vrgoračkom području te u Cetinskom kraju.

Mladi Zagore okreću se poljodjelstvu kako bi osigurali egzistenciju sebi i obiteljima

Gotovo svi u širem Zarilićju, Zabiokovlju, Zamosorju te u zaleđu Kozjaka odnosno kaštelansko-trogirskom zaobalju računaju kako će primjerice turističkim destinacijama na cijeloj Makarskoj rivijeri te na omiškom području i otocima, pa u gradovima Splitu, Trogiru...biti potrebno još više kvalitetne svježe hrane (mesa i mesnih proizvoda, povrća, voća, slatkovodne ribe...), posebice tijekom turističke sezone, do koje će se brže i lakše doći nakon što se u promet pusti tunel sv. Ilija kroz Biokovo na dionici nove ceste (odvojka) Zagvozd-Rastovac-Baška Voda. Ako bude u punoj prometnoj funkciji, taj će infrastrukturni objekt, u to nema sumnje, obostrano otvoriti vrata šireg Zabiokovlja prema Makarskoj rivijeri i srednjodalmatinskim otocima, kao i obrnuto.

No, stanovnici općina i gradova u Zabiokovlju i Podbiokovlju, dakako i mnogo šire, očekuju kako će novoizgrađeni tunel potaknuti i ubrzati svekoliki protok gospodarskog, društvenog i kulturnog življenja, dakako i višestruko pojačati pohod turista prema prirodnim i kulturnim znamenitostima, primjerice imotskim jezerima, rijekama, planinama, parkovima, špiljama, izvorištima zdrave hrane, tradicionalnim priredbama, sportskim manifestacijama, kao i etno-selima, ali i prema čistim, šljunčanim morskim plažama. Tako će novoizgrađeni tunel imati iznimno značajno mjesto u daljnjem razvoju, napretku ljudi na sjevernoj i južnoj strani Biokova.

Primjerice, Imoćani i Vrgorčani, baš kao i žitelji planinskih sela na Biokovu i Mosoru, i ove su godine, unatoč proljetnim kišama, iskrčili na tisuće metara četvornih zemljišta u napuštenim vrtačama i dolcima, sadeći vinovu lozu i različite voćke (jabuke, masline, trešnje, višnje, breskve, kajsije, orahe, bademe, masline...), naravno i povrće poput krumpira, kupusa. U njihovu kraju su još na izmaku zime i početku ovog proljeća, odzvanjale motike, mašklini, metalne poluge, čekići, batovi; brektanje građevinskih i poljodjelskih strojeva na oplemenjivanju krša, baš kao i sada. Mnogi od njih su nam ipak priznali kako su se za takvu poljoprivredu opredijelili više iz nužde, nego iz ljubavi i oplemenjivanje dalmatinsko-zagorskog krša gdje se oduvijek iznimno teško živjelo, kako bi na taj način svojim obiteljima, bar donekle osigurali kakvu-takvu egzistenciju.

Mlade obitelji se sve više opredjeljuju i za seoski turizam u čemu vide budućnost

Unatoč svemu mladi se Imoćani i Vrgorčani okreću vinogradarstvu i proizvodnji vina, voća, povrća, znatno više nego ratarstvu i stočarstvu, po čemu je inače njihov kraj prepoznatljiviji u odnosu na ine sredine Zagore. Prema neslužbenim podacima samo je ove godine na njihovu području posađeno oko 200.000 čokota vinove loze i 15-ak tisuća voćaka, ne računajući u to i sadnice jagoda. Ne govori li i to kako se oni polako, postupno, ali sigurno vraćaju zemlji odnosno poljodjelstvu, i to vinogradarstvu, voćarstvu i povrtlarstvu, umjesto inih posrnulih gospodarskih djelatnosti kakve su bile poznate u tom dijelu Hrvatske. Mnogi se o njih ujedno opredjeljuju i za seoski turizam, baš kao i obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) gotovo u dalmatinsko-zagorskim općinama i gradovima.

U realizaciji njihovih ideja i projekata znatno im pomažu novoizgrađene moderne prometnice poput autoceste i njezinih odvojaka, pogodni klimatski uvjeti, dostatne količine vode i energije (elektroenergije, vjetroenergije, solarne energije, energije iz plina...), ali i blizina velikih potrošačkih središta u priobalju, posebice tijekom turističke sezone. Naime, obiteljska poljoprivredna gospodarstva očekuju kako će svoje domaće proizvode - poput pršuta, pancete, sireva, janjaca i kozlića; povrća, voća, meda, kruhova ispod peke, maslinova ulja, smokava, vina, rakije, sokova te inih osvježavajućih napitaka... - lakše, brže transportirati u turistička središta podno Biokova, Rilića, Mosora, Kozjaka, Velebita... te ih unovčiti.

„U poljoprivredi se itekako može naći posla i u Dalmatinskoj zagori, posebice u vinogradarstvu i vinarstvu, voćarstvu, stočarstvu, trgovini. Isplati se raditi u tim djelatnostima, jer se od njih može živjeti. Eto, ja sam primjerice već nekoliko godina registrirani vinogradar i proizvođač vina, te sam za to vrijeme znatno napredovao. Od samog početka sam primijenio nove suvremene tehnologije u proizvodnji poput mnogih vinogradara i vinara ne samo na imotskom području. Više mladih obitelji se, primjerice u imotskom kraju, baš ove godine vratilo uzgoju vinove loze, proizvodnji grožđa i vina, a ima i onih koje su se opredijelile više za maslinarstvo i proizvodnju jagoda iako se potonje voće nikako ne potiče. Kako Hrvatska 1. srpnja ove godine ulazi u Europsku uniju, sigurno će ubuduće biti i većih poteškoća u vezi sadnje novih vinograda i proizvodnje vina“, procjenjuje Alen Sušić, poznati dalmatinski vinar na imotskom području.

Mnogi vinogradari izvršili rekonstrukciju postojećih vinograda

Dodaje kako su mnogi vinogradari uspješno izvršili rekonstrukciju svojih postojećih vinograda, ali ujedno upozorava i na probleme poput nezavršene odvodnje Imotskog i Vrgoračko-neretvanskog polje gdje su proljetne poplave i ove godine nanijele velike štete vlasnicima tamošnjih plantaža vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, te na komunalnoj infrastrukturi. Poručuje mladim obiteljima da se više bave uzgojem vinove loze i voćaka; proizvodnjom grožđa i vina, i voća, te da će se zainteresirani do 1. srpnja ove godine moći prijaviti odnosno upisati u upisnik za nove sadnice.

Dobro upućeni u tu problematiku također poručuju kako će nakon toga nadnevka biti zabranjena sadnja vinove loze za dvije-tri godine, ali da se sad ne može točno znati što će se sve dogoditi u tom razdoblju. Tvrdi kako je upravo ova godina bila i dodatna prigoda zainteresiranima da zasade nove vinograde. Međutim, kad je riječ o registru poljoprivrednika, mnogi se i na imotsko-vrgoračkom području trebaju i dodatno educirati, makar se uzgojem vinove loze te proizvodnjom grožđa i vina bave tradicionalno. Inače, doznaje se kako i na području imotsko-vrgoračkog kraja još ima puno vinograda i voćnjaka koji nisu uvedeni u registar.

Imotska vina postižu zapažen uspjeh na vinskim sajmovima i smotrama

Stručnjaci ističu kako primjerice imotska vina posljednjih godina postižu zapažen uspjeh gotovo na svim vinskim sajmovima i smotrama, a to je rezultat i primjene odgovarajuće moderne tehnologije u proizvodnji i edukacije vinogradara i vinara odnosno podrumara. Upućeni vole reći kako je dokaz tome i napredak kujundžuše, autohtone vinske sorte na imotskom području, kakvu su sadili i uzgajali preci sadašnjih potomaka. Tvrde kako je ta vinska sorta toliko uznapredovala da se od nje mogu napraviti vrhunska vina, a da ne izgube sličnost svoje izvornosti.

Dodaju kako je utemeljitelj toga projekta nedavno preminuli Ivan Jerković, poznati imotski vinar iz Runovića, zagovornik autohtonih dalmatinskih vinskih sorti. Neki podrumari ističu kako je on od prethodno loše cijenjene vinske sorte 'kujundžuša' stvorio nagrađivano bijelo vino na sajmovima. Tako Jerkovića, inače i poznatog dalmatinskog vinara, smatraju i (su) kreatorom današnje kujundžuše, dakako odmah uz bok glasovitog vinara Antu Grabovca iz Prološca, prvog Imoćanina za kojega kažu kako je zacijelo stvorio vrhunsku kujnudžušu kao krunu svoje vinarije s iznimno dugom tradicijom, još od 1812. godine.

I u Zagori se može živjeti od poljodjelstva, samo uz rad i organiziran otkup proizvoda

Svi manje više poručuju kako se i u Zagori od poljodjelstva može živjeti, samo kad se dobro radi i kvalitetno proizvodi, te ako se donekle osigura sustav navodnjavanja u kršu i izvrši melioracija-odvodnja kraških polja u dalmatinsko-zagorskom kršu, organizira otkup proizvoda, posebice danas kad nema inih mogućnosti zapošljavanja mladih ljudi. Neki će reći kako se mladi ljudi, i kao hobisti, još više moraju okrenuti zemlji - ratarstvu, vinogradarstvu, povrtlarstvu, voćarstvu, pčelarstvu, stočarstvu... - kako bi na taj način sebi i obitelji osigurali egzistenciju; dakako i djecu školovali. No, imotski vinogradari, poput Alena Sušića, ističu kako im Udruga vinogradara i vinara 'Cvit razgovora' pruža pomoć, pribavljajući im stručne informacije iz vinogradarstva i vinarstva, te o mogućnostima edukacije i plasmana proizvoda na tržištu.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Poljodjelstvo Zagora Seoski turizam Vinogradarstvo Vinova loza Vino