• Mihalj Gerstmajer

Mihalj Gerstmajer: dosta kukanja, radimo da nam bude bolje

Trebamo raditi na kulturi poznavanja i konzumacije vina, a i na kulturi u proizvodnji. U Mađarskoj proizvođači kontroliraju jedni druge i poštuju pravila igre.

  • 3.144
  • 416
  • 0

Vino je proizvod tla, klime i čovjeka. Vrlo specifičan i teško usporediv s bilo čime drugim. Zato je lijepo biti vinogradar i vinar, riječi su Mihalja Gerstmajera - Mišike kojeg smo zatekli u pola berbe u njegovom podrumu.

Na Banskoj kosi u okolici Zmajevca prostire se 8 hektara njegovih vinograda. Nasadi graševine, traminca, sivog pinota, chardonnaya i rajnskog rizlinga čine podlogu za proizvodnju njegovih osebujnih bijelih vina.

"Graševina kao najdominantnija bijela sorta u Hrvatskoj i kod nas prevladava te čini 60% naših vinograda. Želimo biti posebni na tržištu s našim vinima, beremo kasnije time i manje, što se vidi u karakteru naših vina. Ja sam 4. generacija u obitelji koja se bavi ovim poslom. Inače smo podrijetlom iz Njemačke, naši su podunavski Švabi koji su se na ovom terenu pomiješali s Mađarima. Mješanci smo i uzeli smo od svakog najbolje", u šali kaže Mihalj.

Zmajevac možemo nazvati i centrom vinogradarstva Baranje, a tu su i Suza, Karanac, Kamenac, Kotlina, Kneževi vinogradi.

"Da, nekada je bilo 250 podruma u selu, a danas ih ima tek 20-ak. Nakon mirne reintegracije Baranje i Podunavlja 1998. godine vratili smo se u Zmajevac i obnovili proizvodnju. Sredstvima HBOR-a smo podigli 4 hektara vinograda te napravili mnoga ulaganja u tehnologiju. Kada se osvrnem na proteklo vrijeme zapravo se vidi da smo sve vrijeme kontinuirano ulagali, a tako planiramo i nastaviti.

Prošli na vinskoj omotnici pa odbili financiranje

Gotovo pola naših vinograda starije je od 50 godina, a veći dio njih planiramo obnoviti u narednim godinama. Nasade obnavljamo sami, vlastitim radom i sredstvima, bez obzira što smo prošli na natječaju vinske omotnice, nismo htjeli raditi tako. Odustali smo od takvog financiranja. Ta mjera ne odgovara većini naših vinogradara. Ne možemo iskrčiti 5 hektara i onda čekati 3 godine. Od čega ćemo živjeti u međuvremenu? Zato radimo polako i sami. Svake godine po malo.

Imam dva sina, a mlađi, Ivan, mi pomaže u poslu i vjerujem da će nastaviti obiteljsku tradiciju. Školovan je u tom smjeru, a sada polako uz mene usvaja i praktična znanja".

Trebamo jednu jaku organizaciju

Vaše ime često se spominje u vinarskim krugovima, a niste veliki proizvođač?

Želim pomoći razvoju vinske scene Hrvatske i stoga sam vrlo često sudjelovao u različitim udruženjima s mojim prijateljima vinarima (op.a. Krauthaker, Enjingi, Plenković, Katunar i dr.). Sve su takve inicijative dobrodošle (Graševina Croatica, Vinum Croaticum), ali pokazalo se da dobra udruga ne može funkcionirati na volonterskoj bazi. Trebamo profesionalce. I tu smo zapeli.

Bilo bi dobro da imamo jednu jaku krovnu organizaciju koja će zastupati naše interese. Ima brojnih primjera u Europi pa i u našem susjedstvu. Evo već tu preko granice. U Villanyu u Mađarskoj ima 1.200 stanovnika, ali i 60-70 odličnih enologa. I rezultat se vidi. Važna je struka i decentralizacija.

Dvije regije su za našu državu dovoljne

Spominjete primjere iz susjedstva, što čini toliku razliku?

Mi u Hrvatskoj trebamo imati 2 vinske regije: Kontinent i Primorje, a one moraju imati autonomiju. Regije same trebaju postaviti kriterije kvalitete. Nemam ja što pričati kako treba izgledati Plavac, a tako niti netko s mora kakva treba biti Graševina.

Trebamo raditi i na kulturi poznavanja i konzumacije vina, a i na kulturi u proizvodnji. U Mađarskoj proizvođači kontroliraju jedni druge i poštuju pravila igre. Primjerice, ako struka kaže da je norma 9 tona grožđa po hektaru za premium vino to se mora poštivati. To je kultura, koja rezultira standardom kvalitete. Struka se sluša i rezultat stoga ne izostaje. Svaka regija donosi pravila što se sadi.

Evidencije o radovima u vinogradu vodi putem interneta

Kritični ste prema sustavu, ali ima pomaka naprijed kad vidimo gdje smo bili prije 10 godina?

Opterećeni smo papirologijom. Pa čak i kod digitalizacije imamo nonsens situacije. Obrasce popunim na internetu, pa ih printam i nosim u poštu?! Ovo je 21. stoljeće, zašto ne bi jednim klikom podatke poslali u Agenciju ili Ministarstvo?

Ja zadnje 2 godine korisnim eGAP aplikaciju za dokumentiranje proizvodnje i takve inicijative nam trebaju. Koncept je ispred svog vremena i odlična inicijativa da se pomogne poljoprivrednicima. Bilo bi super da danas-sutra budemo svi povezani na taj način. To donosi brojne prednosti.

Kaže da je optimističan jer je potencijal ove regije ogroman i dodaje: Mogu slobodno reći da mrzim čuti kukanje. To nikome ne pomaže, moramo samo raditi da nam bude bolje, zaključuje Mišika.


Fotoprilog


Tagovi

Mišika Mihalj Gerstmajer Zmajevac Baranja Graševina EGAP Vino


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)


Partner

eGAP

Kestenova 54, 31000 Osijek, Hrvatska
tel: 031 280 611, e-mail: info@egap.hr web: https://www.egap.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

#mojepovrće...neznam kako kod vas ali evo dva dana razbijala koru po vrtu, napravila prihranu... Presadila salatu kpju sam dobila i kupus... Mrkva raste... Jagode se beru... Uskoro bude i za đem