• Berba grožđa
  • 09.08.2021. 12:00

Marijan Bubola: Tko god je probao strojnu berbu grožđa, ne vraća se ručnoj

Brojne su prednosti strojne berbe grožđa - kombajn zamjenjuje nedostatak radne snage, posao obavi brže, a može raditi i noću, samo su neke od njih, otkrio nam je dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. Ipak, postoje i ograničenja.

Foto: Depositphotos/PhillipMinnis
  • 1.239
  • 268
  • 0

Razvoj tehnologije, nedostatak radne snage, potreba za što kvalitetnijim vinom, ali i klimatske promjene, najveći su razlozi zašto se vinogradari sve češće okreću strojnoj berbi grožđa. Istina je da ručna i dalje dominira, no sve je više onih koji za tu namjenu koriste takozvane kombajne, mehanizaciju koja iz godine u godinu inovativnija. 

Koje su prednosti, ali i mogući nedostatci te ograničenja ovakve vrste berbe, za Agroklub je otkrio dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. 

Kaže, u Istri su do prije desetak godina vinogradari grožđe uglavnom brali ručno, no trend se iznimno promijenio te se sve češće bere strojno. Nabavljeno je više takve mehanizacije i sve je veći broj onih koji su prešli na ovaj način berbe. 

"Donedavno se smatralo da strojna berba narušava kvalitetu grožđa. No, to je vrijedilo prije, dok su takvi strojevi bili grublji i više oštećivali bobice. Danas su oni precizniji, manje je gubitaka i oštećenja te je manja i oksidacija. Nekada je to zaista bio problem budući da se često događalo da mošt izlazi iz oštećenih bobica. Ta je tehnologija danas sofisticiranija", uvodi nas u temu ovaj stručnjak pojasnivši kako je još prije deset godina kod strojne berbe problem bio i to da su zajedno s bobicama završavali i listovi, peteljke, stara kora i dijelovi trsa. Danas postoje oni koji pročiste nečistoće pa u spremniku završe samo bobice čime se garantira bolja kvaliteta finalnih proizvoda tj. vina. 

Kombajn dnevno može pobrati do šest hektara vinograda

Jedan od problema u ovome poslu sve je češći nedostatak radne snage. Naime, ova aktivnost, kako kaže Bubola, iziskuje oko 100 do 200 radnih sati, ovisno o sorti, načinu uzgoja itd. "To je s jedne strane i zahtjevno u smislu organizacije, broja ljudi, ali i troškova. Sve ovo je neke proizvođače natjeralo na korištenje mehanizacije, a s druge strane im je i odgovaralo da imaju manje posla s birokracijom jer ipak je riječ o sklapanju mnogih ugovora i svemu onome što treba zadovoljiti da bi se zaposlilo toliko ljudi", naglašava.  

Velika pomoć u vinogradu (Foto: Depositphoto/Malleo1)

Naime, kombajn dnevno može pobrati čak pet do šest hektara vinograda što je neusporedivo manji utrošak radnih sati u odnosu na ručnu. "Troškovi se otprilike smanjuju za jednu trećinu, što naravno ovisi o sorti", komentira. 

Nikako ne treba smetnuti s uma da se danas berba odvija za približno dva, tri tjedna ranije u odnosu na prije 30-ak, 40-ak godina. "S jedne strane temperatura je porasla za 1°C, a osim toga, u tom ljetnom periodu je i znatno toplije vrijeme nego 15 dana kasnije. Jača je insolacija koja igra ulogu u pogledu grijanja grozdova koji dolaze u podrum", napominje Bubola. 

Može raditi i noću ili vrlo rano ujutro

A stroj, on može raditi i noću ako je opremljen reflektorima ili vrlo rano ujutro što je također jedna od značajnih prednosti. "To je vrlo važno za bijele sorte, posebice za proizvodnju svježih aromatičnih vina. U tom slučaju grožđe dođe hladnije u podrum. Jer, ako ručnu berbu započinjete recimo u 7, 8 ujutro i berete do 3, 4 iza podneva kada je najtoplije, u podrum će vam doći grožđe na 35°C uslijed čega zbog djelovanja enzima i oksidacije stradavaju arome", upozorava. Osim toga, tada ga treba hladiti što povećava troškove. Stoga je ovaj način ophođenja s plodovima uobičajena praksa kod proizvođača koji obraćaju pažnju na detalje i teže visokoj kvaliteti, ističe. 

Noć mu nije ograničenje (Foto: Depositphotos/HealthyLauraCom)

Još jedna dodatna prednost je i mogućnost bržeg reagiranja u slučaju nepovoljnog vremena. Ako se predviđa kiša, grožđe se strojno može brže i na vrijeme obrati. 

A ima li negativnih posljedica i ograničenja, pitate se. 

Vinograd mora biti prilagođen strojnoj berbi

"Nekih poznatih negativnih posljedica nema. No, vinograd treba biti prilagođen za kombajn", kaže Bubola. Što to znači? "Ne možete ući u neki stari vinograd gdje trsovi strše svaki na svoju stranu gdje bi sigurno došlo do oštećenja. Ali, ako je on, kako bi se reklo, pod špagu, odnosno redovi ravni, trsovi uspravni tu šteta neće biti", opisuje i dodaje kako vibracije eventualno mogu napraviti sitna oštećenja, ali su ona zanemariva. 

Priča kako je bilo slučajeva kod nekih proizvođača koji su imali kopče za vezivanje bazalne žice za pomoćni stupić. "One su padale prilikom berbe skupa s bobicama te završile u preši i probile njezin mjehur", upozorava uz savjet da stoga vinograd u startu ili pak u hodu treba prilagoditi. 

Jedno od ograničenja je i ako je vinograd posađen na terasama ili ako se pak radi o većem nagibu. Također, prilazne ceste moraju biti dovoljno široke. "To ne može biti mali šumski puteljak gdje se provuče traktor. Kombajn je ipak malo veći. Primjer ograničenja su i male, fragmentirane površine što je izvedbeno zahtjevnije", naglašava. Tu je i okretanje stroja za što on mora imati barem oko sedam metara. 

"Bilo je proizvođača koji su imali premalo mjesta pa su u svakom redu skinuli oko pet, šest trsova", otkriva Bubola. 

I podrum mora biti prilagođen

Kao što smo već rekli, danas su strojevi puno sofisticiraniji pa predrasuda da ova vrsta berbe daje lošu kvalitetu vina, nikako ne stoji. 

No, važno je da ne protekne puno vremena između vinograda i podruma. "Grožđe mora u što kraćem roku doći do podruma, za maksimalno dva do tri sata, a idealno je i kraće. Također, bobice se već u vinogradu mogu zaštititi od oksidacije. U spremnik se može dodati suhi led koji otpušta CO2 i istiskuje van kisik čime se sprječava oksidacija. Dodati se može i sumporov dioksid koji se i tako dodaje prije početka fermentacije", savjetuje ovaj stručnjak. 

Grožđe mora u što kraćem roku doći do podruma (Foto: Depositphotos/Malleo)

Kada je riječ o podrumu, i on mora biti prilagođen ovome načinu, odnosno, mora imati dovoljan kapacitet da u kratkom roku podnese veće količine grožđa za daljnju preradu. Proizvođač ne može imati, primjerice, malu prešu s malim kapacitetima. 

Kada se isplati kupiti kombajn?

Međutim, kupiti ovakav stroj može predstavljati velik zalogaj za vinogradara. Tada se uvijek možete obratiti onima koji uslužno vrše berbu ovom mehanizacijom. 

"Racionalna kupnja za vučene strojeve bi bila tek ako proizvođač ima oko 25 hektara, a za samohodne oko 50 ha. Ipak je riječ o tehnologiji koja je s jedne strane skupa, a s druge, potrebno ju je održavati. Primjerice, u Istri gdje nema puno proizvođača koji imaju 25 ili 50 ha, većina ih uzima kao vanjsku uslugu", otkriva i ističe: "Ono što većina proizvođača kaže, jednom kad su probali strojnu, više se ne vraćaju ručnoj, iz svih razloga koje smo do sada naveli", dodaje Bubola. 

A kakva je kvaliteta vina?

A za one koji su i dalje skeptični, otkriva da je danas teško senzorno uočiti razliku u kvaliteti vina čije je grožđe brano strojno ili pak ručno. "Znatnih razlika nema, a sve ovo što sam spomenuo, poput noćne ili ranojutarnje berbe ide u korist kvaliteti finalnog proizvoda, vina", ponavlja te dodaje kako neki i dalje tvrde da je ono bolje kod ručne. 

"To je vrlo subjektivno, a što je potvrdila i većina proizvođača koji uopće nisu primijetili pad kvalitete kod strojne berbe. Istina, za neke je vinogradare ručna berba nužna potreba. S druge strane, neki proizvođači na bocama ističu da je grožđe ručno brano kako bi proizvodu dali tradicijsku, sentimentalnu vrijednost, što je više stvar marketinga", komentira naš sugovornik. 

Ipak se većina grožđa kod nas i dalje bere ručno (Foto: Depositphotos_ginasanders)

Dodaje da ručna možda može imati prednost u slučaju da proizvođač u svrhu posebne tehnologije ima potrebu brati najobojenije, najljepše, najzrelije grozdove što kombajn ne može jer bere sve redom. 

Ipak, za kraj napominje da neki imaju mogućnost berbe pojedinih zona. "Stroj može biti spojen s mapama koje su prethodno dobivene praćenjem dronovima i slično, a najčešće su to mape bujnosti. Tada on bere bobice i sprema ih u odvojene spremnike, ovisno o kvaliteti jer, gdje je bujnost veća, veća je i zasjenjenost, ali manja kvaliteta grožđa i obrnuto.

Ima i onih koji na temelju optičkih očitanja mjere udio antocijana, šećera itd. te na temelju toga raspoređuju grožđe u jedan ili drugi spremnik", zaključuje Bubola dodavši da kod nas takva tehnologija još uvijek nije u primjeni nego da je riječ o novitetima u preciznom vinogradarstvu.


Tagovi

Berba grožđa Strojna berba Ručna berba Prednosti Kombajn za berbu grožđa Kvaliteta Marijan Bubola Savjeti Stroj za branje grožđa Usluga


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Gorskom kotaru 3 stupnja, vrapci se sklonili na sigurno.