• Pjenušci
  • 17.06.2019. 16:30

Kvarnerski pjenušci od autohtonih sorti najbolji u regiji

Vinarija Pavlomir, koju su prije 25 godina obnovili radnici Vupika iz Vukovara, danas ima čak 19 etiketa vina, a San Marino je jedini vrhunski pjenušac od sorte žlahtine.

Foto: Depositphotos/DeepGreen
  • 514
  • 67
  • 0

Pjenušava vina Kvarnera, većinom od autohtonih sorti žlahtina, jarbola, brajdica, tj. plavina, sansigot tj. sušćan crni, kamenina - hrvatica i debejan, koje su potvrdile kvalitetu na najvećem ocjenjivanju pjenušavih vina u regiji, onoga mreže Salon of Sparkling wines, i na kojem je apsolutni ovogodišnji pobjednik bio upravo kvarenerski pjenušac pod nazivom 1288 vinarije Pavlomir iz Novog Vinodolskog, predstavila su kroz suradnju 4. Salona pjenušavih vina Zagreb i festivala 4. WineRi iz Rijeke šest kvarnerskih pjenušaca i dva rosea u Zagrebu.

Proizvodnja pjenušaca od izvornih sorti

Direktor 4. WineRi festivala Žarko Stilin Belac kaže da je radionica "Pjenušavi Kvarner" nastala suradnjom dvaju vinskih događaja, a prvi je put održana u Rijeci, na 3. WineRi festivalu gdje su se na slijepo kušala pjenušava vina Kvarnera. Dodao je da postoji problem kod vinara s Kvarnera, kojih je samo osam, a treće su tržište po proizvodnji pjenušaca u Hrvatskoj, da unatoč tome što sve vino prodaju, većina njih nije poznata javnosti, pa smo ih uz pomoć Turističke zajednice grada Rijeke, odlučili više predstaviti domaćoj, ali i javnosti u regiji.

Direktorica 4. Salona pjenušavih vina Zagreb prof. Marija Vukelić osvrnula se na pjenušavu scenu Hrvatske i regije, na sorte od kojih se najčešće proizvode pjenušci te na sve veći trend proizvodnje pjenušaca od izvornih sorti. Dodala je da je i vrbnički vinar Franjo Toljanić osvojio prestižnu nagradu za najbolji pjenušac u Jugoistočnoj Europi (kategorija izvan Francuske i Italije) na sajmu "Vinitaly" s pjenušcem Gospoja.  

Vukelić ističe da su uspjesi kvarnerskih pjenušaca izvrstan vjetar u leđa i drugim proizvođačima da razmisle o sortama i metodama proizvodnje pjenušca, a time i praćenju svjetskih trendova koji pridonose većoj  promociji kvarnerske i hrvatske eno-gastro scene u svijetu.   

Pjenušava vina Kvarnera kušana su u parovima pa su gosti mogli usporediti različite metode, godišta, vinarije. U prvom su paru bili Biser Žlahtine 2017. Ivana Katunara, brut prirodno biser vino i nedavno nagrađena Žlahtina Gospoja 2017, brut, proizvedena tradicionalnom metodom.  

Inače, prvi domaći pjenušac dolazi iz Slatine, a naročito dobre korijene pustili su zadnjih 10-ak godina na Plešivici, klasničnom metodom odležavanja vina u amforama, što sada planira i Ivan Katunar u Vrbniku.  

Radnici Vupika obnovili vinograde u Pavlomiru    

Slijedile su dvije različite sorte, ista metoda, ista godišta: Jarbola, 2017, brut nature OPG-a Branka Ružića, proizveden od autohtone sorte jarbole iz okolice Matulja (selo Zvoneće) i Valomet  žlahtina PZ Vrbnik, 2017, brut. Inače, prva jarbola je nađena u okolici Kastva, a od 2010. godine postoji i udruga posvećena očuvanju izvorne jarbole, koja se nalazi na kamenim terasama Matulja, više od  stoljeća.      

Treći su par bile dvije žlahtine, isto godište, tradicionalna metoda, dvije različite vinarije, San Marino, brut vinarije Pavlomir iz Novog Vinodolskog te Frajona brut, vinarije Frajona iz Malinske. Vinska kuća Pavlomir nalazi se u Vinodolskoj dolini, a vinarija ima u posjedu 40 ha zemlje od čega je 31 ha vinograd.

Stilin Belac ističe da ničega toga ne bi bilo da prije 25 godina, radnici Vupika iz Vukovara, koji su bili prognani u Domovinskom ratu, nisu obnovili zapuštene vinograde u Pavlomiru, gdje je danas najveća kušaonica na Kvarneru, koja može primiti 70-ak ljudi, ali i velik i lijepo uređen podrum s 40-ak barik bačvi te trgovina domaćih delicija. Vinarija Pavlomir danas ima čak 19 etiketa vina, a San Marino je jedini vrhunski pjenušac od sorte žlahtine.

Zadnji su par činila dva različita ružičasta vina: pjenušac Ružica Vinodola, brut od sorte cabernet sauvignon i pjenušac Valomet extra brut rosé od autohtonih sorti (85% brajdica-tj. plavina, a 25% sansigot tj. sušćan crni, kamenina-hrvatica i debejan). Prof. Vukelić ističe da su se upravo izvorne vinske sorte, kojih ima puno na Kvarneru, pokazale jako otporne na bolesti vinove loze, jer 'bura sve to ispuše'. Ružica Vinodola je postala i vinska smotra, koja se  odvija koncem kolovoza, kad počinje berba grožđa.        

Kako se čulo, svi su proizvođači ponosni na svoja pjenušava izdanja vina, shvaćaju njihovu važnost na eno-gastro sceni, a nadaju se da će se sve više autohtonih sorti Kvarnera (mirnih i pjenušavih) naći na vinskim kartama kvarnerskih restorana. Vina s radionice "Pjenušavi Kvarner“, nakon Zagreba, planiraju uskoro promovirati i u Ljubljani. 

Bakarski baškot dobiva zaštitu

Dobar vjetar u leđa vinarima s Kvarnera je i Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, odnosno Centar autohtonih proizvoda iz Ravne Gore, čiji proizvodi, bilo da je riječ o vinu, siru ili medu, dolaze u kašetici. Kašetica je ovaj put ponudila sir s otoka Krka (sirane Hlam) i s Grobnika (sirane Frankulin). Uz pjenušce i sireve poslužen je i bakarski baškot (vrsta peciva), koji bi uskoro trebao dobiti i zaštitu.  

Baškot je tipičan dvaput prepečeni, svježi krušni proizvod u obliku koluta koji su u Bakar donijeli ribari iz Chioggie. Nekada se nosio umjesto kruha na duža ribolovna putovanja, a bio je nezaobilazan u brodskoj kuhinji, gdje su baškoti visili na konopcu. Zbog njegove je suhoće mogao trajati i do šest mjeseci te je bio vrlo pogodan za prehranu na dugim puovanjima, a jeo se sa svim tekućinama dostupnima na brodovima, iako se tradicionalno umakao u crno vino. Kvalitetu baškota ocjenjivali su tako da bi baškot pustili s određene visine da padne i razbije se. Baškot koji se razbio u više komada bio je bolji. Svaki baškot nije savršenoga prstenastog oblika jer se proizvodi ručno, a ne strojno, ali je zbog istog razloga, nepromijenjenog okusa. S vremenom je postao i zaštitni znak Bakra, a izabran je za službeni suvenir Grada Bakra, te omiljeni 'perec' u Primorju.


Tagovi

Pjenušavi Kvarner Pjenušci Izvorne sorte Sansigot Debejan Žarko Stilin Belac Marija Vukelić WineRi Salon pjenušavih vina Zagreb Baškot


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi