Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinogorje
  • 30.06.2010.

Kutjevo, prijestolnica kraljice hrvatskih vinograda

Nacionalni festival graševine na obroncima Krndije. Južne i jugozapadne padine Krndije s izuzetnim mikroklimatskim karakteristikama i sastavom tla najviše su pogodovale vinogradarstvu, a među sortama graševini

  • 2.667
  • 115
  • 0

Prije nešto više od stoljeća, danas najrasprostranjenija vinska sorta - graševina, poznata po širokoj lepezi vrhunskih vina, od suhih do predikatnih, udomaćila se na padinama geološki najstarije hrvatske planine, Krndije.

Južne i jugozapadne padine Krndije s izuzetnim mikroklimatskim karakteristikama te nagnućem i sastavom tla najviše su pogodovale vinogradarstvu, a među sortama graševini. Stoga i ne čudi da je danas Kutjevo, metropola graševine, premrežen vinogradima i prepoznatljiv po izvrsnim vinima, među kojima je graševina već postala vinski brend.

Povijest u kutjevačkome kraju vinograde i vina bilježi još u rimskom dobu. No od 1232. godine, kad su cisterciti sagradili prvi podrum danas u Kombinatu Kutjevo, mjestu dolaska i obilaska mnogih ljubitelja vina, puno je više pisanih tragova. Iza današnjih vinogradara i vinara okupljenih u udruzi »Kutjevački vinari« 778 je godina tradicije, a posljednje tri u toj djelatnosti u Kutjevu i okruženju učinjen je značajan iskorak. Počelo je utvrđivanje i ispunjavanje kriterija da bi graševina dobila markicu.

Posljednjih godina podižu se novi vinogradi, grade novi podrumi, stasaju novi mladi vinogradari i vinari. Požeško-slavonska županija ima 1618 hektara vinove loze. Od toga 1220 hektara otpada na kutjevačko vinogorje, od čega se 40 posto vinograda nalazi na padinama Krndije. Zato i ne čudi da su sudionici stručnog skupa Krndija gotovo jednodušno zaključili da između te gore, njenih šuma i vinograda postoji neka čudna veza i da bez Krndije ne bi bilo vinograda, vinara i kutjevačkih vina.

Međutim, uz sve prirodne pogodnosti i prednosti, da nije Kutjevčana zaljubljenih u svoj kraj i vinovu lozu ne bi bilo vinograda ni izvrsnih kutjevačkih vina. Pored tradicije, potrebna je velika dobrota i ljubav. Uz jedno i drugo Kutjevčani imaju strpljenja, ali i umijeća da nakon radova u vinogradu, plodove vinove loze pretvore u izvrsnu vinsku kapljicu.

Stoga živjeti u Kutjevu i njegovoj okolici, a ne baviti se vinogradarstvom i vinarstvom gotovo je nezamislivo. Potvrđuje to i Branko Mihalj, jedan od najpoznatijih vinara Kutjeva. Svojedobno nam je rekao:
»Živjeti u Kutjevu, u hrvatskoj vinskoj prijestolnici, u bogomdanoj sredini za vinograd, a ne poštivati uspomenu na pokojnog oca i na Ivana Jambrovića, bivšeg direktora Vinarije, ne imajući barem pet hektara vinograda, bila bi sramota.«

Slično misli još jedna kutjevačka i hrvatska vinogradarska i vinska perjanica, Vlado Krauthaker koji je u Kutjevo došao na nekoliko godina, a ostao cijeli život. »Kutjevo ne bih mijenjao i dao ni za što«, kaže danas.

Da neka tajna veza postoji ne samo između Kutjevčana i njihova kraja, već i između Kutjeva i gostiju, vidjelo se i na tradicionalnom nacionalnom Festivalu graševine, sorte koja zauzima gotovo 40 posto u vinogradima podno Krndije.

Na Festivalu su se okupili ljubitelji graševine iz cijele zemlje i inozemstva te uz druženje, nakon stručnog skupa, osnovali Udrugu ljubitelja graševine u Hrvatskoj. Za predsjednika su izabrali Ivicu Nikolića, a osnivačkom skupštinom Udruge ravnao je Bračanin Stanko Marinković. Već prvoga dana više od 150 članova pokazalo je da kraljica vinograda u svakom kutku Hrvatske ima svoje ljubitelje. Veselilo se, pjevalo i slavilo. Tom prigodom vinari i vinogradari te mnogobrojni gosti koji su došli u Kutjevo izabrali su i vinsku kraljicu. Ta laskava titula pripala je Nikolini Tandara, a nosit će je do idućeg festivala koji bez sumnje postaje turistička i gospodarska manifestacija.

Autor: Zdravko Sever

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]