Koji su dobri, a koji loši susjedi vinove loze?

Kao i sve biljne vrste i vinova loza ima one koje ne podnosi, koje tolerira i koje obožava u svojoj blizini. Dobrim odabirom usjeva možemo djelovati na zdravlje biljaka, veću rodnost, bolju kvalitetu bobica grožđa ili će nas upozoriti na pojavu bolesti.

Kod odabira vrsta treba obratiti pažnju na zahtjeve vinove loze jer će se najbolje slagati s onima koje imaju iste ili slične. Traži terene s umjerenom temperaturom, obiljem sunca, dobro dreniranim zemljištem i dovoljno vlage za rast, razvoj i formiranje roda.

Ne voli rasti sama

Ovu pojavu proučavao je austrijski vinogradar Lenz Moser i otkrio da raste lošije u nasadima gdje je posađena samo ona dok je u vinogradima gdje se pored sade i uzgajaju druge biljke, puno bolja i rodnija. Testirao je više od 170 vrsta i njihovo djelovanje u združenom usjevu s vinovom lozom.

Poslije berbe u vinogradu slijede gnojidba, obrada tla i zagrtanje trsova

U profesionalnim vinogradima često se mogu vidjeti ruže na početku i na kraju. Razlog za takvu sadnju je što osjetljive sorte ovog cvijeća obole od pepelnice prije nego vinova loza. Zbog toga su pravi indikator za pojavu pepelnice. Grm ruže u nasadu pokazatelj je zdravlja jer ima iste štetnike i bolesti.

Tko pospješuje imunitet, cvjetanje i oplodnju?

Miloduh, origano, bosiljak, geranij osim što djeluju pozitivno na otpornost, odbijaju štetnike i doprinose boljem okusu grožđa. Svaka biljna vrsta djeluje na svoj način.

Miloduh će privući mnoštvo pčela koje će pospješiti oplodnju cvjetova vinove loze koji nisu privlačni drugim kukcima oprašivačima.

Bosiljak će pospješiti rast i razvoj trsa, osigurat će formiranje više cvjetova jer sadrži supstancu za intenziviranje razvoja. Pored bosiljka, krastavac i špinat imaju isti učinak.

Geranij je posebice koristan na područjima gdje se često javljaju lisne uši na ovoj vrsti, čiji miris je neugodan za njih.

Pored kopra, jagode i kiselice (štavlja) vinova loza ima dobar imunitet i manje je podložna bolestima.

Grašak i ostale mahunarke zahvaljujući bakterijskim kvržicama na korijenju obogaćuju tlo dušičnim tvarima. Djeteline su odličan pokrivač zemljišta, usvajaju dušik, a mogu se iskoristiti kao zeleno gnojivo. Izbjegavajte višegodišnji, mnogocvjetajući grašak jer negativno djeluje u vinogradu.

Marinko Markota: Ne znam kako je Bog stvarao svijet, ali znam da ga je ukrasio ružama, vinovom lozom i vinom

Drugu grupu čine aromatične vrste koje odbijaju razne štetne organizme. Zbog te svoje osobine, poželjno ih je zasaditi. Ne djeluju direktno na vinovu lozu, ali štite je od štetnika. U ovu grupu ubrajaju se: češnjak, menta, ružmarin, vratić.

Vrste koje je potrebno izbjegavati 

Pojedine biljke djeluju izuzetno negativno. U tu grupu ubrajaju se razno cvijeće i kupusnjače. Od cvijeća se mogu saditi lukovice tulipana, narcisa i zumbula. Oni se ponašaju neutralno u odnosu na vinograd. Neven, peršin, žalfija i hajdučka trava usporavaju rast mladih prirasta. Njihovo negativno djelovanje se pokazuje i na udaljenosti od tri metra od zasađenih trsova.

Posebice negativna reakcija može se očekivati kada su blizu posađeni kupus i rotkvice.