• Berba
  • 28.08.2010.

Kasni berba grožđa

Berba grožđa tek potkraj rujna

  • 3.340
  • 166
  • 0

Zbog obilja vlage i poplava koje su uništile dobar dio ratarskih kultura, šteta je vidljiva i na urodu šljiva i drugoga koštuničavog voća (breskve, jabuke, marelice), dok će berba u vinogradima Brodsko-posavske županije biti dva tjedna kasnije od planirane.
»Berba ranih sorti šljiva uglavnom je završena, a počela je berba bistrice, koja međutim još može ostati na stablu. Uslijed velike vlage, plodovi su sitniji, opadaju, a grane se suše, pa su češće i bolesti«, kaže Marija Milašin iz županijske Poljoprivredno-savjetodavne službe.

Podsjeća da je dodatnu štetu napravila i tuča, kojom su bile pogođene pojedine općine.
»Posljedice monilije, bolesti koja napada šljive, voćari će osjetiti i sljedeće godine, pa će biti nužna učestalija i veća zaštita«, upozorava Milašin.

Govoreći o urodu grožđa, stručna savjetnica u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi napominje da je i kvaliteta i kvantiteta zadovoljavajuća, osim vinograda pogođenih tučom.
»Ova godina je loša kako za ratarske i povrtlarske kulture, tako i za voće. Ipak, vinogradari su za sada zadovoljni, iako će berba kasniti otprilike dva tjedna. To se vidi i po ranim stolnim sortama, kao što je kardinal, koji se obično bere sredinom kolovoza, ali je zbog vremenskih prilika zrioba kasnila i berba počinje ovih dana«, ističe Milašin, upozoravajući međutim na razvoj peronospore na osjetljivijim sortama poput chardonneyja.

Potvrđuje to i poznata vinogradarka i vinarka Đurđica Jurković, koja u Brodskom Stupniku ima tri hektara vinograda, gdje je najzastupljenija graševina, na 70 posto površine, a ostalo je pod pinotom, chardonneyjom i rajnskim rizlingom. »Godina je iznimno teška, velika je vlaga, što pogoduje razvoju bolesti. Stoga smo u zaštitu morali jako mnogo uložiti«, kaže Jurković, koja je vinograd morala prskati osam puta kvalitetnim i skupim sredstvima.
Ta vinogradarka i vinarka dodaje da se graševina kao najkvalitetnija i na bolesti najotpornija sorta najbolje drži. »Imamo problem velike vlage u zraku; ribnjaci, Sava i ovakva mikroklima dodatno pogoduju razvoju bolesti«, kaže Jurković.
Govoreći o prinosima, Vjesnikova sugovornica ističe da će se i količinom i kvalitetom prošla godina teško ponoviti, ali bit će zadovoljna i ovogodišnjim urodom, koji se očekuje dvadesetak dana kasnije no inače.
»Cvatnja je zbog hladnog vremena kasnila dvadesetak dana, a obilne kiše i malo sunca proljetos i početkom ljeta znače i kasniju berbu. Zato ne vjerujem da će berba ranijih sorti (pinota i chardonneyja) početi prije kraja rujna, a graševine tek u listopadu«, kaže Jurković.

Najveći problem ipak - uvoz grožđa i vina

Pojačana zaštita poskupljuje proizvodnju, a uz najavljenu cijenu grožđa od dvije do 2,5 kuna u pitanje dolazi isplativost proizvodnje. »Stalno se kuka da je cijena vina previsoka, ali nama je najveći problem uvoz grožđa i vina. Prodali smo velike vinarije strancima, uvoznički lobi je jak, pa se svim snagama moramo boriti za opstanak, kaže stupnička vinarka Đurđica Jurković, čija se godišnja proizvodnja vina kreće od 15.000 do 18.000 litara.

Autor: Anita Benić


Tagovi

Vinogradarstvo Berba Grožđe Zaštita vinograda Vinarstvo Vino Uvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi