Kakva je budućnost hrvatskog vinarskog sektora?

Ključni izazovi te kakva je budućnost hrvatskog vinarskog sektora, pitanja su na koja su kroz panel raspravu u Pregradi pokušali odgovoriti Marko Vešligaj, zastupnik u Europskom parlamentu, Josip Vrbanek, predsjednik Odbora za vino Hrvatske poljoprivredne komore, prof.dr.sc. Edi Maletić, redoviti profesor na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo i Boris Vuglec, osnivač i direktor Vuglec Brega.

Kako se čulo, prošlu vinsku omotnicu iz Europske unije u razdoblju 2019.-2024. Hrvatska je koristila solidno, no upozoreno je na prošlogodišnju iskorištenost od samo 55% i izgubljene milijune zbog birokracije i lošeg planiranja. Novi paket mjera 2025., ako bude dobro proveden, može mnogo toga poboljšati i tu je prilika za naše vinare.

Iskorištenost Vinske omotnice je 55 posto.Tko je odgovoran za vraćanje EU sredstava?!

Istaknuto je, stoji u priopćenju s panela, da vinski sektor u Europskoj uniji čini oko 3 milijuna radnih mjesta uglavnom u ruralnim područjima i doprinosi sa 130 milijardi eura BDP-u Unije. EU prednjači u globalnoj proizvodnji (60%) i potrošnji vina (48%), no potražnja opada zbog geopolitičkih čimbenika i promjene navika potrošača. Sve to, naravno, utječe na izvoz i stabilnost sektora.

Pad vinogradarskih površina

S druge strane, ovaj sektor u Hrvatskoj ne čini značajan udio u BDP-u, ali je važan za lokalnu ekonomiju i održavanje ruralnih zajednica. Ujedno bilježimo pad površina pod vinogradima od 2016. do 2021. kao i pad broja OPG-ova. Proizvodnja vina od 2011. do 2020. s 1,4 milijuna hektolitara, pala je na 0,7 milijuna.

"Svjesni smo da se potrošački trendovi mijenjaju, ali mene još više brine trend pada vinogradarskih površina u Hrvatskoj. Velika je šteta što gubimo naše sorte i naša vina. Trebamo revitalizaciju vinskog sektora i nužno je otvoriti prilike mladima da se uključe i održavaju sektor u budućnosti", naglasio je vinar Boris Vuglec.

Nadalje, sadašnja proizvodnja vina čini manje od 1% ukupne proizvodnje EU te u Hrvatskoj pokriva tek 1,4% poljoprivrednog zemljišta. Po proizvodnji vina smo na 11. mjestu unutar EU, iza Bugarske i Češke. Ipak, proizvodimo ga više po glavi stanovnika nego mnoge veće zemlje, a značajan je i turistički faktor.

Panelisti su istaknuli i da velika raznolikost sorti te mikroregija stvara potencijal za vinska područja s oznakom izvornosti, no to je istovremeno izazov za tržišno pozicioniranje malih proizvođača.

Profesor Edi Maletić rekao je da sve više postaju popularna lakša bijela vina, slabije alkoholne jačine te pjenušava. "Ovo je prilika da se i mi djelomično okrenemo nekim autohtonim vinskim sortama koje smo u Zagorju vratili u život i koja mogu dati takva vina. Prilika je to i za mlade ljude zbog čega je dobro ispitati i tu mogućnost otvorenu u novom europskom paketu mjera”, poručio je.

Osigurati potpore za male vinare

Govoreći o novom paketu mjera, rekli su da je cilj održivo upravljanje proizvodnim potencijalima, otpornost na klimatske promjene i promjene potražnje i preferencija potrošača.

“Novi paket mjera za vinski sektor pozdravljam, ali želimo utjecati na njega da se ipak otvore nove i bolje mogućnosti potpore za male vinare o kojima i ovisi ovaj domaći sektor", rekao je europarlamentarac Marko Vešligaj.

Svakako je, smatra, dobro da se povećava stopa sufinanciranja za suočavanje s klimatskim promjenama, kao i širenje mogućnosti za vinski turizam. "No, jedan od naših zahtjeva za predloženi paket mjera jest da se uvede potpora za dodatne vinogradarske površine kao i direktne linije financiranja za male vinare”, zaključio je.

Inače, nove mjere obuhvaćaju sprječavanje viškova vina, fleksibilnost sadnje, sredstva za odgovor na klimatske izazove, marketing inovativnih proizvoda, jednake etikete za vino u različitim zemljama, poticanje vinskog turizma, duža potpora promociji europskih vina u trećim zemljama.

No stručnjaci upozoravaju kako od nekih od ovih mjera hrvatski vinari neće imati mnogo koristi.

”Hrvatska ima vrlo ograničen izvoz vina, a uvoz je značajno veći, stoga zbog ovih izmjena ne očekujem značajno olakšanje za naše proizvođače. Smatram kako bi mjere morale biti usmjerene više na manje proizvođače, jer su vinari u RH u odnosu na EU pa i svijet, mikro proizvođači. Naš sektor je u potpuno drugačijem položaju, a potražnje za vinom još uvijek ima zbog dobrih turističkih sezona”, rekao je Josip Vrbanek, predsjednik Odbora za vino Hrvatske poljoprivredne komore.

Vinski turizam

Da joj je drago vidjeti kako se vinski turizam spominje u ovom paketu mjera, istaknula je Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Klub članova Selo.

Hrvatska, kaže, ima izvrsne primjere vinskog turizma, ali nužne su i mjere edukacije za ugostitelje i sve druge koji se bave tom vrstom posla. Sinergija poljoprivredno-ugostiteljsko-kulturnog sektora je jedna velika prilika za cijeli vinski sektor.

"Također, vinogradarska arhitektura poput kleti je neiskorištena kulturna baština i tu vidim priliku za dodatne mogućnosti razvoja.” zaključila je.