• Vinogradarska godina
  • 25.12.2014. 14:00

Kako savladati krizu u vinarstvu?

2014. je jedna od najnepovoljnijih godina za uzgoj vinove loze. Velika vlaga utjecala je na povećane bolesti grožđa pa je aplikacija zaštitnih sredstava bila veća i za 50 posto. Viša financijska ulaganja od uobičajenih donijele su ispodprosječnu kvalitetu. Količinski će se vina proizvesti manje negoli je uobičajeno, a ne očekuje se pad potrošnje.

Foto: depositphotos.com
  • 340
  • 51
  • 0

S obzirom na izuzetno slabu godinu po pitanju uroda i kvalitete grožđa i vina, posebno u Dalmaciji, porazgovarao sam s predsjednikom udruge vinogradara i vinara Dalmacije, gospodinom Želimirom Bašić o stanju vinogradarstva i vinarstva u Dalmaciji, pa i u Hrvatskoj.

"Gospodarska kriza sa svojim učincima i drugi posebni problemi vezani za branšu, a posebno u pogledu smanjenja potrošnje vina i velikog uvoza, dovelo je do pada prodaje vina i stvaranja većih zaliha kod proizvođača vina, što ugrožava njihovo poslovanje.

Vinsko tržište EU

Sadašnje osjetljivo stanje u vinogradarstvu i vinarstvu Hrvatske, posebno Dalmacije, osim opće krize, rezultat je nagomilanih problema minulih godina, kao i nepotpuna pripremljenost za ulazak u vinsko tržište EU (problem prošeka i terana, nagli rast uvoza vina, neiskorištene sve mogućnosti izvoza, neprevladan prijelaz s prezentacije naših vina, kao jugoslovenska vina na hrvatska vina) i tako dalje.

Navedeni problemi povezanim s općom gospodarskom krizom doveli su do toga da su glavni distributeri i punioci vina u boce u stečaju ili im stečaj prijeti ili moraju proći postupak predstečajne nagodbe (Dalmacijavino, Badel, Imotski i dr). Još pet- šest vinarskih zadruga (PZ Dingač, PZ Jedinstvo-Smokvica, PZ Lastovo) su u sličnoj situaciji, dok ostale zadruge, osim nekoliko časnih iznimki, životare na granici rentabilnosti.

Pad prodaje vina i stvaranje zaliha

To je utvrđeno i u materijalu za Saborski odbor za poljoprivredu šumarstvo i ruralni razvoj u kojim je i navedeno: Gospodarska kriza sa svojim učincima i drugi posebni problemi vezani za branšu, a posebno u pogledu smanjenja potrošnje vina i velikog uvoza, dovelo je do pada prodaje vina i stvaranja većih zaliha kod proizvođača vina što ugrožava njihovo poslovanje".

Sadašnje osjetljivo stanje u vinogradarstvu i vinarstvu Hrvatske, posebno Dalmacije, osim opće krize, rezultat je nagomilanih problema minulih godina.

  • Velike zalihe (kriza punih bačava)
  • Smanjenje potrošnje (posebno u 2012. - 2013.)
  • Izmjena strukture potrošnje (raste prodaja jeftinijih i lošijih vina)
  • Veliki uvoz (s trendom rasta posebno onih niskih cijena od 18 - 29 kuna)
  • Izvoz se značajno ne povećava
  • Dugovanja zadrugarima
  • Cvate crno tržište vina (bez plaćanja PDV-a)
  • Velike iznose potražuju vinari od trgovaca
  • Nedostatak namjenskih kredita (sa ne tržnim kamatama)

U ovakvoj situaciji u vinogradarstvu i vinarstvu došla je izuzetno loša ovogodišnja berba, jedna od najlošijih u posljednjih 150 godina u Dalmaciji (sjećamo se loših 1946., 1963. i 1978.). Najveća kriza do ove je bila kada se pojavila žiloždera i tada se smanjio urod za 51 % (1893./1894. berbe proizvelo se 1.557.930 hl vina, a kada je žiloždera uništila vinograde 1897. proizvedeno je 770.134 hl), dok je berba 2014. bila još lošija, odnosno za 50 do 70 % manja od prethodnih.

Urod grožđa manji i za 50 %

Zbog toga su ljuti vinogradari krstili ovogodišnju intradu raznim imenima "Berba Jada i Čemera, Berba praznih bačava, Nema se što brati". Ove godina u vinogradu nema čega nije bilo, bolesti peronospora, crna pjegavost i pepelnica (trulež grožđa), tuče, velikih kiša, poplava i tako unedogled. Procjenjuje se da će se posljedice iz ove godine osjećati i u urodu u nekoliko narednih godina

Ovogodišnja berba (30 do 50 % uroda u odnosu na prethodnu) otvorila je ranu još i više. Dok se vinarije mire sa sudbinom i ovakvom berbom, nadajući se da će im loša berba pomoći u prodaji zaliha koje su se do sada nagomilale, situacija s vinogradarima je potpuno drukčija.

Zadrugari potražuju od vinarija naknadu za grožđe još prethodnih berbi, a mnogi su ubrali znatno manje dok neki nisu imali što brati. Ovakva situacija može imati dalekosežne posljedice jer zadrugari gube interes za obnovu postojećih vinograda ili sadnju (kad se dozvoli.) Zbog navedenog vinogradari smatraju da je nužno poduzeti odgovarajuće mjere da se ova situacija prevlada jer nije samo pitanja opstojnosti gospodarskih subjekata, već i egzistencije velikog broja individualnih poljoprivrednika, a time možemo reći i opstojnost mnogih mjesta i sela u ruralnim mjestima gdje je loza glavni izvor prihoda.

Egzistencija vinara ugrožena

Nužno je u da u postupku predstečajnih nagodbi nad vinarskim subjektima (posebno zadrugama), u kojima su obveze prema državi glavna opterećenja, nadležna tijela imaju razumijevanja vodeći računa da o njihovoj odluci ovisi ne samo sudbina vinarskog pravnog subjekta, nego i egzistencija ljudi na ruralnim područjima, posebno na otocima. Isto tako, kod izrade novog zakona o vinu, treba uključiti i neposredne proizvođače i punioce vina, te treba pripremiti takve propise s kojima će se što manje administrativno i financijski opterećivati proizvođači za stavljanje vina u promet.

Pri HGK je osnovano Udruženje vinara Hrvatske, koje za cilj ima pomoći vinarima u prilagodbi propisima EU te u promociji i nastupu na najznačajnijim vinskim manifestacijama u Europi i svijetu, a sve s ciljem rasta izvoza naših vina.

Traži se i da se preko Banke za obnovu i razvoj osiguraju selektivni krediti prilagođeni prirodnim zakonitostima vinogradarske proizvodnje, kao i intenzivirati kontrolu prodaje vina van zakonskih oblika distribucije (prodaja na crno). Za sadašnju kontrolu od strane nadležnih inspekcijskih službi možemo reći da je nikakva. Općenito treba reći da je kriza u vinarstvu tako intenzivna da je nužno da država svojim aparatom djeluje kako bi se ona prevladala.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Vinarstvo Poljoprivredna zadruga Uvoz vina Pad cijena vina Prošek Teran Vinsko tržište Dalmacijavino Badel Imotski PZ Lastovo PZ Dingač Pad prodaje Zalihe vina Crno tržište Žiložder Loša godina Berba Urod Pepelnica Naknada za grožđe B


Autor

Tomislav Drezga

Tomislav Drezga

Dugogodišnji suradnik brojnih časopisa kao što su: Nova Zemlja, Zadrugar, glasilo Zadružnog Saveza Dalmacije, Glas slavonije - Agro Glas, Gospodarski list, Nova zadruga. Novinarstvom se bavi od 1989. godine.


Partner

Televizija Slavonije i Baranje d.o.o.

Istarska 2, 31000 Osijek, Hrvatska
tel: +385 (31) 203-000, fax: +385 (31) 203-111, e-mail: stv@stv.hr web: http://www.stv.hr

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi