• Rezidba vinove loze
  • 06.02.2019. 15:00
  • Požeško-slavonska, Kaptol

Kako pravilno orezati lozu uzgojnog oblika dvostruki gijot

Tomislav Božićević ističe da je za vinogradare s velikim površinama rezidba trebala početi već u prosincu, dok oni s manjim vinogradima moraju procijeniti sami jer bi rezidba, u temperaturno prosječnoj zimi, trebala biti gotova do 15. ožujka.

Foto: Youtube/screenshot
  • 1.918
  • 131
  • 0

Stručni savjetnici Požeško-slavonske županije organizirali su Zimsku školu rezidbe vinove loze, a mi smo u jednom od vinograda blizu Kaptola saznali što je potrebno za obavljanje rezidbe vinove loze uzgojnog oblika dvostruki gijot.

"Za rezidbu vinove loze potrebne su vinogradarske škare, vinogradarska pila i dobro bi bilo za imati brus za oštrenje alata, jer je silno važno da alat bude oštar", rekao je Tomislav Božičević, viši stručni savjetnik.     

Božičević ističe da postoje tri oštrine alata, a to su trgovačka, radna te kirurška oštrina, a za dobar posao rezidbe vinove loze potreban je najoštriji alat.

Rezidba vinove loze tehnikom dvostruki gijot

"Da se dobije fantastično ravan rez. Ako je grub rez onda rana sporo zarasta, ali ako je kirurški oštar, onda sto posto "legne" stanica na stanicu i to zarasta sto posto", ističe Božičević.   

Nakon provjere alata, krenusmo na učenje rezidbe vinove loze tehnikom dvostruki gijot.  

"Njegova karakteristika je da imate dva reznika iz kojih svake godine potjera jedna mladica, a poslije odrveni. Jedna mladica se reže niže na reznik ponovo, a duža po položaju na lucanj. Lucanj je jednogodišnja rozgva koja ima više od osam pupova, može biti i devet pupova, a nekad se rezalo na 12. Sada se reže značajno manje. Isto tako je i na drugoj strani kao u ogledalu. Imamo reznik niži po položaju koji ćemo rezati na dva pupa i imamo viši po položaju. Čak da bi dobili kvalitetno vino bi trebali rezati i više. Ono što nam je višak to je lanjski lucanj on ide van i s druge strane lanjski lucanj se također izbacuje", pokazuje Božičević.   

Zatim slijedi odstranjivanje drugog prošlogodišnjeg lucnja.

"Nakon što smo eliminirali dva lanjska lucnja, odstranimo ovaj nepotrebni dio da bi došlo do zarastanja tkiva. Zatim odstranimo ovaj dio rozgve preko kojeg bi mogli ući patogeni, isto tako i s druge strane. Na lanjskom rezniku jedna mladica koja je niža po položaju i mladica koja je viša, oni su sada jednogodišnja rozgva, ne zovu se više mladica. U sustavu dvostruki gijot, nižu po položaju režemo na reznik, na dva pupa. U tijeku vegetacije gornji po položaju istjerat će jednu mladicu, drugi drugu. Sljedeće godine stari lucanj ide van i ponovo niža na reznik, a viša na lucanj i to se ponavlja", ističe Božićević. 

Slijedi čišćenje rozgve od vitica ili zaperaka

Sljedeća radnja je čišćenje rozgve od vitica ili zaperaka.   

"Kod čišćenja vitica treba voditi računa da se ne ide tik do drveta nego moramo ostaviti malo prostora, bilo da se radi o viticama, bilo da se radi o zapercima, da ne oštetimo pupove. Moramo malo iskositi škare, brojimo do osam pupova, režemo i ova strana je gotova. Malo to počistimo pa imamo drugu stranu", pojašnjava Božičević. 

Na drugoj rozgvi se također prebroji osam pupova, a višak se odstrani i time je rezidba tehnikom dvostruku gijot gotova, a u proljeće je potrebno napraviti guljenje stare kore.

"Guljenjem mi mehanički očistimo trs od eventualnih prisustava patogena bilo da se radi o bolestima ili jajima štetnika i onda još ide zaštita", zaključuje Božičević.

Rezidba vinove loze je najbitnija radnja u vinogradarstvu

Prema riječima stručnih savjetnika, rezidba vinove loze je najbitnija radnja u vinogradarstvu. 

"Rezidbom određujete kvalitetu, broj pupova po samom hektaru i po samoj biljci. To je jedna vrlo bitna operacija. Mi kao vinari uvijek ostavljamo manji broj pupova da idemo na kvalitetu. Vinogradari se možda neće uvijek složiti s nama, oni će htjeti nešto više pupova. U svakom slučaju, sada u ovom trenutku određujemo kakva će biti kvaliteta grožđa u našoj budućoj berbi", rekao je Goran Josipović, viši stručni savjetnik.  

Tomislav Božićević ističe da je za vinogradare s velikim površinama rezidba trebala početi već u prosincu, dok oni s manjim vinogradima moraju procijeniti sami jer bi rezidba, u temperaturno prosječnoj zimi, trebala biti gotova do 15. ožujka.    

Školu rezidbe pohađalo je desetak sudionika, a svi su zadovoljni stečenim vještinama: "Pohađam ovu školu već treću godinu za redom i mogu preporučiti svakom jer je dragocjeni informacija i znanja. Mogu reći samo sve najbolje za školu i predavače", zadovoljan je Krunoslav Luketić.


Tagovi

Rezidba Vinova loza Dvostruki gijot


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi