Propuste u redovnom "plijevljenju" trsa, vrlo je štetno nadoknađivati uobičajenim radikalnim kolovoškim zalamanjem zaperaka.
Nepravovremeno obavljena zelena rezidba vinove loze ima niz negativnih učinaka u suvremenoj vinogradarskoj proizvodnji. Suviše ostavljena zelena masa na trsu ne samo da umanjuje rodnost, trošeći hranu i vodu na račun grozdova, nego uveliko doprinosi i pojavi sive truleži i ostalih bolesti vinove loze.
Međutim, mnogi vinogradari vjeruju da se propuštene mjere zelene rezidbe mogu ispraviti početkom kolovoza radikalnim zalamanjem koje će uspostaviti ravnotežu između zelene mase i rodnosti trsa. Ali su u zabludi. Ova radna operacija obavljena u ovo vrijeme - izazvat će suprotan efekt.
Aleksandar Antić, diplomirani inženjer poljoprivrede kaže da umjesto da se optimalnim i umjerenim zalamanjem zelene mase, hraniva preusmjere prema grozdovima i pospješi njihova ishrana, pretjeranim prikraćivanjem (zalamanjem) vršnih dijelova zaperaka, postiže se samo pogoršanje uvjeta ishrane.
"Niskim zalamanjem odstranjuje se velika površina najaktivnijih i asimilatima najproduktivnijih listova, pa se zbog toga smanjuje i hrana u trsu i grozdovima," Antić.
Vidljive su i druge posljedice. Da bi uz previše prikraćene zaperke i bitno smanjenu najproduktivniju lisnu masu ipak ishranio rod, na trsu prikraćeni zaperci brzo zadebljaju, čime se vegatacija produžava do kasne jeseni. Zaperci tako kasne sa sazrijevanjem pa u zimu ulaze neotporni na niske temperature.
Dakle, s obzirom na ozbiljne posljedice na prinos i rodnu sposobnost vinograda, važno je da se ove uobičajene i moglo bi se reći - osnovne greške u zalamanju, u budućnosti ne čine. Pravilno obavljeno zalamanje je kada se na zaperku vinskih sorti grožđa ostavi 14, a kod stolnih sorti - 16 listova.
Taj broj listova ostavlja se prilikom ranije obavljenog umjerenog zalamanja, ali ako je pri kolovoškom zalamanju narušena ravnoteža između bujnosti i rodnosti trsa, preporučuje se defolijacija, odnosno dodatno skidanje lišća. To podrazumijeva da se pojedinačno uklanjaju najstariji i isluženi listovi na najnižem dijelu trsa.
Kada je previše ostavljene zelene mase na trsu, javljaju se razne bolesti, a najčešće siva trulež ili plijesan grožđa. Nju uzrokuje gljivica Botrytis cinarea. Osim što smanjuje urod grožđa, bolest nepovoljno utječe i na proces vinifikacije. Gljivica se naseljava u grozdiće u vrijeme ili poslije cvjetanja, nakon koje slijedi poluparazitska zelena i kisela plijesan, kao i treća parazitska faza u vrijeme dozrijevanja grožđa.
Osim obavezne primjene fungicida (botricida) neophodne su i preventivne mjere poput uklanjanja starog lišća, provjetravanje, manje gnojidbe dušikom... Prskanje botricidima se obavlja tijekom vegetacije - poslije cvjetanja, u vrijeme zatvaranja grozdića, u vrijeme šarka i omekšavanja bobica i pred samu berbu.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]Tagovi
Autor
Jerko Majić
prije 5 godina
Pozdrav! A kako da zastitim grožde od sunčevih ožegotina ako skinem zaperke??? Ove godine sam ih skinuo na jednom djelu vinograda a na drugom ne! Na ovome gdje nisam skinuo zaperke nema niti jedne bobe oštećene a tamo gdje sam skinuo zaperak imam cca40% oštećenja od sunčevih ožegotina! Moj zakljucka je NE SKIDATI ZAPERKE i pustati mlazove da se što je moguće više da se rasprše po vinogradu kako bi loza svojim grmom sama zaštitila svoje grožde! Ljep pozdrav Jerko Imotski!