• Vino
  • 28.09.2009.

Jematva: boli glava od viška vina

Država potiče proizvodnju, dok o plasmanu nitko ne razmišlja - kaže Srđan Oreb, izvršni direktor prodaje ‘Badela 1862’

  • 2.250
  • 110
  • 0

Ovogodišnji vremenski uvjeti, dugo i toplo ljeto, te kiša u razdobljima rasta i zriobe grožđa kada je bila najpotrebnija, rezultirali su velikim količinama kvalitetna grožđa visoke gradacije sladora. Na zadarskoj veletržnici sezona grožđa je počela prije tjedan dana i trajat će barem još toliko, a cijene ponuđenih bijelih sorti po kilogramu se kreću oko 4 kune, a crnih oko pet kuna.

- Najviše je domaće plavine, iz zadarskog, ali i splitskog zaleđa. Iz Ravnih kotara ima dosta maraštine i debita, a zadnje desetljeće sađene, introducirane francuske sorte poput grenagea, siraha, caberneta i ugni blanca malo se nude na veletržnici.

Te su sorte sadili vinogradari koji sami proizvode vino ili ga prodaju vinarijama poput benkovačkog Badela - kaže nam jedan od prodavača na Veletržnici. Prekupci u Zagrebu čekaju Makedonce koji šleperima dovoze kvalitetni vranac i prodaju ga za 3 kune.

U Makedoniji je kilogram kunu i pol, a dok dođe u Zadar, cijena se digne na pet, pa i šest kuna. Tako su svi na dobiti i Makedonci i prekupci. Loše je jedino kada se vranac lošije kvalitete stavi u kašete na dno, a na vrh plavina.

Kako ljudi ne pregledavaju svaku kašetu, a i riječ je o izgledom sličnim sortama, bezočno su prevareni - kaže Zadranin i preporučuje kupcima koji rade vino za vlastite potrebe da se najprije raspitaju kod koga kupuju.

Na Veletržnici smo čuli nekoliko kombinacija kojima se varaju neupućeni priučeni vinari, a svaka od njih uključuje makedonski vranac. Drugi primjer svjedoči kako je prevaren kupac koji je želio kupiti 13 tona izuzetno kvalitetnog vranca, što baš i nije mala količina.

U njegovu grožđu je bilo isporučeno samo 30 posto vranca, a ostatak je bilo grožđe autohtone srpske sorte smederevka, koju vinari i ne cijene osobito kvalitetnom jer ima niži indeks sladora. Na kraju je prevareni vinar u mastu umjesto očekivanih 18-19 izmjerio tek 16 gradi.

Jedan od najvećih otkupljivača grožđa jest “Badel 1862”, a kako ističe izvršni direktor Srđan Oreb, na Pelješcu su kompletno isplaćene berbe 2006. i 2007. te 40 posto prošlogodišnje berbe. Međutim, da bi vinarija na vrijeme servisirala svojih 330 zadrugara, preuzima kredite od strane banke koja “zatvara” Badel, uz jamstvo redovitog podmirenja.

- U ovom trenutku “Badel” je platio sve kreditne aranžmane, prošli tjedan podmirili smo milijun eura prema Hrvatskoj poštanskoj banci koja financira posao između nas i Dingača - rekao je Oreb dodajući kako će i daljnjim izdavanjem računa od vinarije za kupljeno vino zatvarati financijsku konstrukciju, što dovodi do konsolidirane financijske situacije.

S ozirom na partnerski odnos “Badela” i “Dingača”, čelni ljudi “Badela” informirali su svoje potomske poslovne partnere o recesiji i krizi na tržištu, viškovima zaliha vina na svjetskom tržištu, trendovima i pokazateljima s izvoznih tržišta koja su jako pogođena recesijom.

“Badel” u ovom trenutku ima oko 50 milijuna kuna zaliha vrhunskog vina i ako tempo prodaje ne bi pratio tempo podmirivanja obveza prema vinariji, ona bi ponovno mogla doći u probleme prema svojim zadrugarima, što definitivno nije nikome cilj.

Ono što najviše zanima tamošnje vinogradare svakako je podmirenje naplate prošlogodišnje berbe, pa je s tim u vezi, a na traženje upravitelja Martinovića, postavljen rok od 30 dana za iznalaženje mogućnosti zatvaranja financijske konstrukcije koja bi trebala biti između 2 i 5 milijuna kuna.

Razmotrit će se mogućnost ulaska u novi kreditni aranžman ili pak čistu uplatu prema zadrugarima. - Vinarija “Dingač “predstavlja 40 posto ukupne proizvodnje grožđa i vina na poluotoku Pelješcu koji se distribuira temeljem ugovora s tvrtkom “Badel 1862”.

Prije četiri godine temeljem stimulativnih cijena i subvencija Ministarstva poljoprivrede za podizanje novih nasada nastala je ekspanzija u proizvodnji grožđa. Sada su zalihe, pogotovo vrhunskih vina, toliko porasle da ih nije jednostavno financirati iz tekuće likvidnosti - kaže upravitelj PZ-a “Dingač” Anto Martinović.

- U vinariji “Dingač” imamo respektabilnu stopu rasta - na kvalitetnim vinima “rastemo” 23 posto, dok u isto vrijeme tržište vina pada 12-18 posto. Temeljem državnih poticaja i povećanja nasada brže raste ulaz grožđa nego što je tempo rasta prodaje.

Došlo je nerazmjera, pa smatramo da bi se situacija mogla dodatno zakomplicirati - ističe Oreb. Dodaje kako se zbog neselektivnog poticanja sadnje i povećanja količine grožđa stvara problem plasmana vina. - Država potiče proizvodnju, dok o plasmanu zasad nitko ne razmišlja.

Ponavljam, stvoren je nerazmjer, a nije se napravilo intervenciju na smanjenju uvoznih kvota kako bi se domaće tržište zaštitilo od uvoza mnogo jeftinijih vina. To ne znači da naši vinogradari skupo proizvode.

Dapače, oni imaju skuplju proizvodnju s obzirom na nasade, konfiguraciju terena, količinu prinosa, jer takva vrsta grožđa jednostavno iziskuje i ekonomski skuplju proizvodnju - zaključio je izvršni direktor “Badela”.

Naravno, “Badel” osim s Pelješca vino otkupljuje i sa sjevernijih vinograda... - Pobrao sam šest tona grožđa, uglavnom grenache, merlot i syrah. Imam ugovor s “Badelom 1862” o otkupu grožđa u vinariji “Benkovac”, pa ću grenache prodati njima. Cijena je 22 lipe po jedinici sladora, odnosno od 17 do 19, lipa, ovisno o sorti.

U prosjeku iziđe 4,30, 4,40 kuna po kilogramu. Nije loše, ali moglo bi i bolje - kaže Miljenko Nimčević, vinogradar iz Nadina, dok čeka na otkupnoj rampi u Nadinskom polju. Marija Vicković iz Nadina također je, s obitelji, donijela grožđe na otkup. Grenache je ove godine obilno rodio, a dobar je i slador.

Djelatnici vinarije mjere prije iskrcaja u kamion slador. Osamnaest. - Prošlih je godina više privatnika dolazilo na Nadinsko polje kupovati grožđe. Ove godine nema ih niti deset posto. Razlog je što su mnogi mladi vinogradi zasađeni prošlih godina počeli stizati na rod, pa je tržište već polako zasićeno.

Prije smo se suočavali s nedostatkom dovoljnih količina poljoprivrednih proizvoda, a idućih godina očekuje nas čini se višak - Kaže Nimčević. Jematva je u punom jeku i u jednom od najvećih vinogorja u Hrvatskoj (vrgoračkom), na oko 8 milijuna čokota prema procjenama stručnjaka ove godine ubrat će se oko 15 milijuna kilograma grožđa.

Posjetili smo plantažu vrgoračke vinarije, jednu od najvećih u Dalmaciji, koja se prostire na 320 ha s 1,4 milijuna čokota na kojoj će se ubrati oko 2,5 milijuna kilograma grožđa.

Dok se vozimo prema plantaži, susrećemo i bivšeg pločanskog gradonačelnika Antu Karamatića kako bere grožđe u svojem vinogradu. Biti će negdje oko 10 tona, za mene i prijatelje dosta, a nešto će se i prodat - govori nam Karamatić. O ovogodišnjem urodu razgovarali smo i s predsjednikom uprave vrgoračke vinarije Antom Kalajdžićem.

Kvaliteta je dobra, prinosi su manji za 15-20 posto u odnosu na prošle godine, a razlog tomu su obilne kiše u lipnju te srpanj i kolovoz bez oborina - kaže nam Kalajdžić. Dodavši kako je zadovoljan i sladorom koji je u vrancu 15, a u merlot i cabarnet 20.

Problema s plasmanom grožđa na tržište nemaju jer sve proizvode za vlastite potrebe, tako da su lani proizveli 3,4 milijuna litara vina za domaće tržište. Otkupljujemo i tržne viškove, a cijena ovisi o visini sladora, iznad 18 gradi plaćamo 3-3,6 kn po kg, a ispod 18 od 2,4 do 3 kn po kg - ističe Kalajdžić.

Autor: Biljana Okmažić / Nikolina Radić-Ančić / Mišel Kalajžić / Mate Primorac


Izvori

Slobodna dalmacija


Tagovi

Vinogradarstvo Vino Berba Grožđe Vinarija Otkup Poticaji

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kada sam neku večer na Facebooku objavila kako smo pozitivni na koronavirus i u izolaciji, javilo na... Pročitaj cijelu bilješku »