• Zadružni savez Dalmacije
  • 04.11.2016. 13:30

Izvozimo vina bolje, a uvozimo lošije kvalitete!

U sklopu 26. najpoznatijeg međunarodnog susreta vinogradara i vinara održan je Sabor vinogradara i vinara. Analizirana je berba grožđa 2016.

  • 1.118
  • 139
  • 0

U sklopu 26. najpoznatijeg međunarodnog susreta vinogradara i vinara Zadružnog saveza Dalmacije održan je Sabor vinogradara i vinara u Grand hotelu Neum gdje je viša savjetnica za hortikulturu mr.sc. Višnja Šimunović iz Savjetodavne službe analizirala berbu grožđa 2016. te iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo, dr. Silvije Šimun uputio na aktualno stanje vinogradarstva i vinarstva.

Tradicionalno, Sabor je otvoren s temom Analize berbe grožđa gdje je izloženo stanje proizvodnje u određenim klimatskim uvjetima.

U kontinentalnoj Hrvatskoj nešto više kiselina

Generalno 2016. se može okarakterizirati kao jako zahtjevna godina u cijeloj Hrvatskoj. Nepovoljna godina s brojnim vremenskim nepogodama u kontinentu: proljetni mraz, tuča, obilne oborine u ljetnim mjesecima, orkanski vjetar. U primorskoj Hrvatskoj ponegdje je slična situacija - iznimka su Hvar i Konavle. Napomena: sve sorte u kontinentalnoj Hrvatskoj imaju nešto više kiselina.

Spoznali smo da vinogradarske površine na razini svijeta iznose 7,5 milijuna ha (7.544.000). Prosječan udio vinograda u RH iznosi 2,31%. Kada govorimo o strukturi broja gospodarstva prema veličini posjeda u RH bitno je naglasiti da su većina mali proizvođači s veličinom posjeda oko 1ha.

Svjetska proizvodnja grožđa

Svjetska proizvodnja grožđa iznosi 75.700.000 tona. Prosječni udo proizvodnje grožđa u razdoblju od 2000.-2014. bio je 0,28%. Iako se površine vinogorja smanjuju, od 2000. godine se proizvodnja grožđa povećava. Svjetska potrošnja vina u 2015. iznosila je 240 MhL. Najveću potrošnju bilježi SAD.

Promet vina domaće proizvodnje u razdoblju od 2000.-2015. iznosio je 8,69%. Uknuta je oznaka stolno vino te se slijedom toga pojavljuje i oznaka vino bez zaštićene oznake izvornosti i vino s oznakom sorte i/ili berbe bez zaštićene oznake izvornosti.

Španjolska vodeća u površinama pod lozom

Španjolska ostaje vodeća zemlja u vinogradarskim površinama s više od milijun ha (1.021 mha), nakon toga slijede Kina (0,82 mha) i Francuska (0,78 mha). Prosječan udio vinogradarskih površina RH u svjetskim površinama u razdoblju od 2000.-2014. bio je 0,39%. Imamo problem s usitnjenosti posjeda u RH gdje je 93,65% vinogradarskih površina manje od 1ha. Sjedinjene Američke Države s potrošnjom od 31 mhl, potvrdile su svoju poziciju kao najveće svjetske zemlje potrošača vina.

U usporedbi s 2014. godinom, potrošnja vina je bila relativno stabilna u Italiji i Španjolskoj, ali se nastavila smanjivati u Francuskoj. Nakon 2006. godine u RH je zamjetan trend pada u prometu količina vina stolnih, a zamjetan je rast u količinama prometa kvalitetnih vina. Tržište vina postaje globalni sektor. Prije 10 godina zabilježeno je 27% vina iz uvoza, dok je danas tržišni udio konzumnog vina iz uvoza veći od 43%.

Rast prometa vina

Ulaskom RH u EU, raste uvoz (120%) i izvoz (64%) vina, ali je promatrajući vrijednost uvezenog i izvezenog vina zaključujemo da izozimo vina bolje kvalitete od onih koja uvozimo (cijena litre vina koje izvozimo viša je od one koju uvozimo). U 2015. godini, 82% vina uvezeno je iz Makedonije, Italije i Kosova, a 81% vina u izvoz se uputilo u Republiku Češku, Bosnu i Hercegovinu i Njemačku.

Kakvi su klimatski uvjeti zabilježeni?

Srednje dnevna temperature zraka u vegetaciji su se kretale od 1,23 pa sve do 27 stupnjeva, što je zabilježeno u srpnju u Dubrovniku. Sati sijanja sunca oscilirali su od 174,3 pa sve do 374,3 sata. Količina oborina kretala se od 35,2 mm pa do 156,6 što je zabilježeno u rujnu u meteorološkoj postaji Poreč.

Klimatološka analiza ljetne sezone pokazala je da je ljeto 2016. bilo ekstremno toplo u odnosu na višegodišnji srednjak 1961. Količina oborina u ljetnoj sezoni uglavnom je bila manja nego što je uobičajeno. Prema raspodjeli u odnosu na prosjek iz razdoblja 1961.-1990., većinom je ljeto bilo u kategoriji normalno.

Regija Primorske Hrvatske bilježi dobru vinogradarsku godinu

U regiji Primorske Hrvatske (gdje ima pet podregija, a 33 vinogorja) zastupljene su sorte: malvazija, istarska, trebbiano toscano, borgonja, trbljan, žlahtina, chardonnay, debit, sauvignon bijeli, maraština, gegić, kujundžaša, okatica bijela, pinot sivi, rudežuša, vugava, malvasija, zlatarica, smederevka, kadarun, carignan, teran, gegić, cabarnet sauvignon, merlot, cabarnet franc, sansigot, syrah, plavac mali, babić, vranac, plavina, Grenache crni i bijeli, lasina, ninčuša, zlatarica, crljenak, čiji šećeri iznose od 75-110.

U Zapadnoj Istri na nekim je lokacijama bila nazočna tuča. Kada govorimo o opasnostima prijetila je bolest zlatne žutice vinove loze zbog čega je dolazilo do krčenja nasada. Rani proljetni mrazovi, tuča, posolica, orkanska bura, i kasnije, plamenjača zabilježeni su u Zadru, Biogradu, Benkovcu, Stankovcima, Šibeniku, Primoštenu, Skradinu, Promini, Drništu, Imotskom Vrgorcu, Neretvi - Staševici, Korčuli i Pelješcu. Prinosi su ovdje manji za 10-40% u odnosu na prošlu godinu (ovisno od vinogorja, mikrolokaliteta i položaja). Vremenske prilike bile su ovdje izvanredne, kao i vinogradarska godina. Zabilježeni su odlični prinosi na području Hvara, Kaštele, Trogira i Konavala.

Regija Zapadne kontinentalne Hrvatske bilježi 10-100% manje prinose

U regiji Zapadne kontinentalne Hrvatske (koja broji 5 podregija i 25 vinogorja) zastupljene su sorte: škrlet, kraljevina, graševina bijela, chardonnay, pinnot bijeli I sivi, rizling rajnski, sauvignon bijeli, muškat žuti, muškat ottonel, rizvanac, traminac, silvanac zeleni, štajerska belina, Manzoni bijeli, moslavac, neuburger, frankovka, pinot crni, zweigelt, portugizac, regent, syrah, vranac čiji šećeri iznose 65-112.

Bitno je naglasiti da su ovdje zabilježeni kasni proljetni mrazovi na gotovo svim vinogorjima, a također su prisutni tuča u lipnju, srpnju i kolovozu na području Ozalj-Vivodina, Pleševica - Okić, Krašić, Sveta Jana, Voloder, Ivanić Grad, Varaždin, Ludbreg, Zlatar i Zabok) gdje je proglašena elementarna nepogoda. U regiji Zapadne kontinentalne Hrvatske su zabilježeni manji prinosi za 10-100% u odnosu na prošlu godinu.

Kutjevo, Požega i Pleternica bilježe manje prinose za 10-95%

Regija Istočne kontinentalne Hrvatske (bilježi dvije podregije i 13 vinogorja) bilježi najzastupljenije sorte: graševinu bijelu, rizling rajnski, traminac, chardonnay, pinot bijeli I sivi, sauvignon bijeli, silvanac zeleni, portugizac, frankovku, pinot crni, cabarnet sauvignon, cabarnet franc, zweigelt i merlot čiji su šećeri od 65-118. Ovdje su zabilježeni kasni proljetni mrazovi koji su uzrokovali pozebu zbog čega je proglašena elementarna nepogoda. Generalno, prinosi su u Kutjevu, Požegi i Pleternici manji za 10-95%, dok su u vinogorjima Srijema (Ilok) veći za 15-20%.

Stanje u vinogorjima Dubrovačko-neretvanske županije

Vinogorja Dubrovačko-neretvanske županije (Neretva, Pelješac, Korčula, Konavala) bilježe manje prinose u odnosu na prošlu godinu. U Neretvi su prinosi manji za 25-30%, berba je kasnila 25-30 dana. U pelješcu sve veću opasnost predstavlja mušica ploda. Manji su prinosi za 20-30 %. U Korčuli se smrzlo u prosjeku 15% vinograda zbog kasnog proljetnog mraza koji je zabilježen 21. travnja. U lipnju je peronospora odnijela još 10-12% prinosa, inače je u Korčuli ovo izrazito rodna godina. Za Konavala je ovo također vrlo dobra do odlična vinogradarska godina.


Fotoprilog


Tagovi

Sabor Sabatina


Autorica

Roberta Kljenak

Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.


Partner

Zadružni savez Dalmacije

Kamila Tončića 4, 21000 Split, Hrvatska
tel: +385 21 348 365, e-mail: info@zsd.hr web: http://www.zsd.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi