• Urod grožđa
  • 14.09.2013. 08:05

Izdašni urod grožđa - kako ga otkupiti?

Vinogradari na imotskom i vrgoračkom području imaju neočekivano velike količine neobranog kvalitetnog grožđa crnih i bijelih sorti, ali su zabrinuti kako otkupiti tržišne viškove uroda

Foto: Musulin Nedjeljko
  • 3.292
  • 299
  • 0

Čini se kako će ovogodišnji urod gotovo svih vrsta vinskog grožđa biti neočekivano dobar na imotskom i vrgoračkom području unatoč gotovo ekstremnim vremenskim uvjetima tijekom proljeća, mraza, obilnih kiša te ljetne suše koja je trajala više od dva mjeseca u dalmatinskom zaobalju. Primjerice imotski vinogradari u svojim vinogorjima, gdje je zasađeno nekih 6-7 milijuna čokota loza, računaju ubrati oko 600 vagona kvalitetna grožđa. Očekuje se kako će vrgorački vinogradari, koji na svom području imaju 12 milijuna zasađenih čokota loza, ove godine ubrati znatno veće količine, iako svi lozini trsovi još nisu došli na rod. No kad svih sadašnjih 19 milijuna čokota vinove loze u Imotskom i Vrgoračkom kraju dođe na rod, a to će biti za koju godinu, upućeni računaju kako bi se samo na tom području Zabiokovlja godišnje moglo ubrati više od 20 tisuća tona kvalitetna grožđa različitih crnih i bijelih sorti ako se uzme u obzir kako svaki lozin trs može u prosjeku dati tek nešto više od kilograma uroda.

Izdašne i kvalitetne količine grožđa u imotskim i vrgoračkim vinogorjima

Naime, mjerodavni stručnjaci iz Poljoprivredne savjetodavne službe najavljuju kako bi ovogodišnja jematva (berba grožđa) u imotskim i vrgoračkim vinogorjima mogla započeti u drugoj polovici rujna, kako bi primjerice imotska kujundžuša, koja ima status vrhunskog vina, do tada dobila još veći slador, potrajati do kraja toga mjeseca ili početkom listopada kada će se točno znati koliki će biti ukupni urod vinskog grožđa u tom zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Stručnjaci ističu kako će kvaliteta grožđa, mošta, na tom području i ove godine biti također dobra, s dostatnim razmjerima kiseline i šećera. Nedavno su na više lokacija u imotskom vinogorju mjerili slador više vrsta grožđa utvrdivši kako je primjerice sivi pinot imao više 20 gradi, koliko i chardonnay, a slično je i na vrgoračkom području. Te bi se vinske sorte grožđa, prema ocjenama stručnjaka, već tada mogle brati i prerađivati, no to se nikako ne odnosi na imotsku kujundžušu koja bi morala imati najmanje između 16 i 18 gradi sladora.

Vinograd u Vrgoračko-neretvanskom polju

No, imotski i vrgorački vinogradari obećavaju da ove godine grožđe neće brati bez savjeta stručnjaka ističući kako su manje-više sve bijele i crne sorte grožđa dobro rodile - poput kujundžuše, vranca, rudežuše, sivog pinota, plavca, plavine, debita, babića, zlatarice. Ako do početka berbe ne bude tuče odnosno nekakvih ekstremnih vremenskih nepogoda, poput obilnih rujanskih rano-jesenskih kiša, imotski i vrgorački vinogradari se nadaju iznimno kvalitetnoj i izdašnoj jematvi (berba grožđa) kakvu su malo kada imali u svom kraju. Drugo je pak pitanje otkupa tržišnih viškova grožđa, dakako i njegove cijene, što vinogradare i na tom području i ove godine također muči, više nego ikada prije, jer im prekupci vjerojatno neće posjećivati vinogorja, kupovati i odvoziti grožđe kao dosadašnjih godina.

Vinogradari ogorčeni zbog nemogućnosti otkupa tržišnih viškova grožđa

A ogorčene poljoprivrednike, uglavnom vinogradare u selima na rubu Vrgoračko-neretvanskog polja (Kutac, Umčani, Draževitići, Staševica, Crpala, Istočna Plina, Pojezerje, Mali Prolog, Otrić-Seoci, Veliki Prolog, Dusina, Lučka, Vina) na području Dubrovačko-neretvanske i Splitsko-dalmatinske županije i sada muči neizvjesnost kako prodati tržišne viškove stolnog grožđa koje im svakodnevno propada. Takvih je poljoprivrednih obitelji koje se isključivo bave vinogradarstvom, oko 500, s više od 2.500 članova, uglavnom djece i mladih ljudi. Vlasnici poput Ante Šalinovića Mikule, Ivana Šalinovića, Jure Rakušića, Andrije i Ivice Vukosova te inih poljoprivrednika iz Dusine, Velikog Prologa i inih sela s područja gradova Vrgorca i Ploča, ističu kako je riječ o iznimno velikim količinama cardinala i viktorije, čak 60-ak vagona kvalitetnog neobranog i neprodanog grožđa.

Primjerice vinogradar Jure Rakušić se žali kako još nije ubrao ni kilogram stolnog grožđa, a ima oko osam tona cardinala bojeći se da će propasti, jer je riječ o grožđu koje mu je počelo dozrijevati još krajem srpnja, a čija berba završava krajem rujna. Svi ističu kako nitko sa sigurnošću ne može reći koliko sada ima neobrana stolnog grožđa u tamošnjim vinogradima. Dodaju kako ih ove godine ne posjećuju ni predstavnici trgovačkih lanaca niti ini kupci tvrdeći kako tako nije bilo prijašnjih godina kad su njihovim vinogrorjima kamionima hrlili brojni trgovci, preprodavači pogađajući se, berući i trgajući grožđe, dakako i odvozeći ga, nakon što bi ga kupili i na licu mjesta odmah isplatili otkupljene količine.

Vrgoračko-neretvansko polje na izmaku ljeta

Inače, sve vrgoračke vinogradare doista muči ipak tolika neočekivana neizvjesnost tko će im otkupiti tržišne viškove i vinskog grožđa čiji je urod također izniman u odnosu na dosadašnje godine. I kako se sve više približava dan početka službene berbe u njihovu kraju, koja će najvjerojatnije početi sredinom ovog mjeseca, dodatno su opterećeni i uslijed moguće tuče ili rano-jesenskih obilnijih kiša te poplave vinograda. Dogode li se te ekstremne elementarne nepogode, što je nemoguće isključiti, jer gotovo tradicionalno svake godine uslijede na tom području uoči same jematve (ili tijekom trganja), bio bi uništen kompletan urod. Mnogi od njih bi bili osuđeni na berbu grožđa iz lađa, trupica, gumenjaka, uostalom kao i prijašnjih godina. Slična sudbina prati i poljoprivrednike, vinogradare i na imotskom području, posebice u Imotskom polju ako bi se uslijed obilnih kiša izlila rijeka Vrljika. Tada bi najviše stradaili vinogradi u Zmijavcima, Runovićima, Vinjanima Donjim.

U Vrgoračko-neretvanskom polju propada 60-ak vagona neobranog stolnog grožđa

Vinogradari ujedno ističu kako su i ove godine uložili iznimno velika sredstva, mukotrpni rad, trud, znoj u proizvodnju grožđa, prisjećajući se i muka tijekom ovogodišnjeg proljeća i ljeta oko obrade svojih vinograda, dok su ih obrezivali i prskali poplavljene iz plovila. I žuljevi na njihovim dlanovima govore koliko su samo ručnog rada uložili u poljoprivrednu proizvodnju kako bi okopali svoje loze, plijevili ih, štitili od peronospore te inih boleština. Jadaju se kako će teško moći isplatiti dugove i prehraniti obitelji tijekom godine, obući se i obuti, školovati djecu - ako ne unovče predviđene količine grožđa, ističući kako je to mnogima od njih jedini godišnji izvor prihoda.

Vinogradi u Vrgoračko-neretvanskom polju prije poplave

No, gotovo svi vremešniji ljudi odnosno vinogradari te njihove obitelji s više tisuća članova u naseljima na rubu Vrgoračko-vrgoračkog polja (jezera) ipak nerado prisjećaju se i dramatičnih slika prije nekih 30-ak godina kada su čak zaorali na tone tržišnih viškova grožđa zato što im ga nije imao tko otkupiti, o čemu su pisala i revijalna izdanja poput sarajevskog Svijeta. To je vjerojatno najtrajnije ostalo u memoriji poljoprivrednika-vinogradara na području Općini Pojezerje u jugoistočnom dijelu Vrgoračko-neretvanskog polja, koja se nalazi u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije. Neki od njih kažu kako se nakon toliko godina na istom području neočekivano ponovio gotovo isti scenarij, samo u različitim varijantama te u društvenim i državnim okolnostima. Komentiraju kako je potonji nastao uglavnom zbog neorganiziranih proizvođača i otkupljivača radi plasiranja poljoprivrednih proizvoda na tržištu, ali i uslijed 'procesa fiskalizacije' te 'Linićevih' inspektora, koji su tobože 'očistili' preprodavače. Dodaju kako među takvim prekupcima vjerojatno ima i onih koji su od njih prijašnjih godina kupovali grožđe.

Vinogradare imotskog i vrgoračkog područja muči i strah od moguće tuče ili poplave

Mahom svi poljoprivrednici toga područja, napose vinogradari, prozivaju i naše trgovačke lance, kao i mjerodavne državne institucije, koji ništa nisu učinili kako bi bar otkupili tržišne viškove njihova grožđa i zaštitili domaće proizvođače na tom području dviju dalmatinskih županija, nego uvoze ono primjerice iz Makedonije i Crne Gore. Inače, poljoprivredni proizvođači u Vrgoračko-neretvanskom polju (jezeru), baš kao i oni u poljima Bunini i Dalmatinskom Rastoku, govore kako je malo vinogradara u Hrvatskoj koji godinama žive u neizvjesnosti i strahu poput njih, najprije zbog poplava u proljeće i u jesen uslijed obilnijih kiša, nakon što krene ponornica Betina u Kokorićima podno Vrgorca i kad se izlije rijeka Matica. A sada i dodatno strahuju kako prodati tržišne viškove grožđa te osigurati egzistenciju svojim obiteljima i podmiriti dugove vinariji, a to je svima zajednički cilj.

Foto: Musulin Nedjeljko


Tagovi

Grožđe Jematva Otkup viškova Imotski Jure Rakušić Vrgorac Kvaliteta Vremenske nepogode

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da čujem, tko je ovo? ;)