Interes stranih gostiju za naša vina raste

Prije samo dvije godine pri Županijskoj gospodarskoj komori Osijek osnovana je Udruga vinara Slavonije i Podunavlja „Graševina Croatica“, s ciljem jedinstvene promocije za vinare toga područja najvažnije vinske sorte graševina te unapređivanja proizvodnje i kvalitete vina, izvoza te razvoja vinskog turizma.

Poznati kutjevački vinar Vlado Krauthaker izabran je za prvog predsjednika Udruge, a za Glas Slavonije je izjavio "Udrugu proizvođača vina sorte graševina s područja Slavonije i Podunavlja osnovali smo kao nužnu potrebu, jer naša vinska regija mora funkcionirati kroz udruživanje sve većeg broja njezinih velikih i malih vinara. Nismo zadovoljni što se svi vinari koji prema statutu to mogu, a to su oni koji godišnje proizvode više od 50.000 litara vina, još uvijek nisu uključili u rad udruge. Zasad imamo u udrugu izravno uključenih 15 članica te, posredsovanjem dvije osnovane udruge malih vinara (Erdutski vinari i Kujevački vinari) ukupno uključenih 30 vinara. Nažalost, još je bar toliko njih, koji nisu shvatili potrebu uključivanja u udrugu, premda stalno ukazujemo na takvu potrebu. Žao nam je i što još uvijek u udrugu nisu uključeni veliki proizvođači vina poput daruvarske vinarije Badela i Kutjeva d.d."

Rad Udruge se zasniva na međusobnom kontaktu u vezi marketinga vina kao i suradnji s Udruženjem vinarstva Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu, a koje ima izravnu vezu s Ministarstvom poljoprivrede i ostalim ministarstvima s kojima se dogovara strategija hrvatskog vinogradarstva i vinarstva. Cijelo udruženje hrvatskih vinara utemeljeno je na regionalnom načelu te ima udruge u Slavoniji i Podunavlju, Dalmaciji i Istri, a četvrta se još treba organizirati za područje bregovite Hrvatske.

"Do sada smo odradili dosta posla vezano za marketing naših vina. Dva puta zajednički smo s prezentacijom mladih vina nastupili u jadranskim gradovima te u zagrebačkom hotelu Esplanade. Sada smo, zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom, u akciji organizacije kvalitetne prezentacije naših vina u Poljskoj u suradnji s tamošnjim najvećim vinskim časopisom “Vino”, a koja će se održati 8. i 9. studenoga u Varšavi. To će ujedno biti i prvi izlazak naše udruge izvan granica Hrvatske, a riječ je o najkvalitetnijoj prezentaciji koju su uopće hrvatski vinari iz jedne njezine vinske regije napravili izvan granica naše zemlje. Stoga ćemo taj nastup pred najvećim svjetskim proizvođačima vina i političkom kremom Poljske pokušati odraditi najbolje što budemo mogli, to više što tu zemlju snažnog gospodarskog razvitka držimo kao naše buduće najznačajnije izvozno tržište", navodi Krauthaker.

U Udruzi imaju mnogo drugih planova, a da bi ih uspjeli ostvariti, moraju im se priključiti i svi još u nju neuključeni vinari, kako bi dobili punu vjerodostojnost i mogli tražiti pomoć u marketingu iz različitih domaćih i EU fondova. "Nastojat ćemo u najvećoj mogućoj mjeri intenzivnije raditi na promociji vina graševine kako bismo povećali prodaju na domaćem, a poglavito izvoznim tržištima. Zasigurno imamo velikih prostora za izvoz vina, no to nikako nećemo moći ostvariti bez kvalitetnog marketinga. Veliki nam problem u svemu tome donosi činjenica da još uvijek u udruzi nemamo zaposlenog profesionalca, no i to ćemo već uskoro pokušati riješiti kroz zajedničko financiranje".

Rast inozemnih gostiju

"Od kada smo ušli u Europsku uniju, kako hrvatski tako i slavonski vinari bilježe snažan rast posjeta gostiju iz inozemstva i njihov interes za domaćim vinima. Nažalost, o svim zbivanjima u turizmu vinari su dosta neinformirani te je stoga nužna njihova jača povezanost sa svim gradskim i županijskim turističkim zajednicama i turističkim agencijama kako bi oni u što većem obujmu mogli prodavati svoja vina na “kućnom pragu”.

Slavonija i Podunavlje imaju ukupno oko 8.300 hektara vinograda, što je više od trećine ukupnih površina pod vinogradima u Hrvatskoj. Od toga oko 5.000 ha, odnosno 60 posto, je pod graševinama. Ukupna godišnja proizvodnja vina u Hrvatskoj je sada oko 60 do 65 milijuna litara, a graševina je u njoj zastupljena s oko 26 posto. "Graševina je, dakle, prema svemu, vodeća hrvatska nacionalna vinska sorta i tako se prema njoj trebamo i ponašati", smatra Krauthaker.

Što donosi ova vinska godina?

"Ovogodišnja berba grožđa je, kako kod kojih vinogradara, počela već početkom rujna, te očekujemo da će ona biti obavljena do polovine listopada i biti jedna prosječna godina. Grožđe je uglavnom jako zdravo. Malo smo imali problema u cvatnji zbog velikih količina kiše tako da su neke sorte grožđa dijelom i stradale, pogotovo aromatične i crvene."

Budući da se sve više traže kontinentalna crvena vina, površine vinograda pod crvenim sortama grožđa u regiji Slavonija i Podunavlje značajno rastu, a to više i što Slavonija, a posebno Baranja, ima izvanredne uvjete za proizvodnju visokokvalitetnih crvenih sorti grožđa.

Foto: RGBStock.com