• Mladen Papak
  • 06.12.2015. 14:30

Iločka obitelj Papak ulaže u vinarstvo

Iločka obitelj Papak ulaže u vinarstvo. Ove godine namjerava proizvesti oko 60.000 litara vina, među kojima je dominantna graševina, a tu su još i čuveni iločki Traminac, Rajnski Rizling, Chardonnay i crne sorte Cabernet Sauvignon i Cabernet Franc koje spaja i radi jedno crno vino.

  • 1.448
  • 395
  • 0

Kada sam se automobilom približio budućem vinskom podrumu i kušaonici poznatog iločkog vinogradara i vinara Mladena Papka, smještenom u iločkom zaselku Radoš uza samu granicu sa Republikom Srbijom, prvo što mi je palo napamet bili su stihovi većini dobro poznate narodne pjesme:

Na malenom brijegu, usred vinograda, sastali se beruć grožđe, momak i djevojka. Jedno drugom šaputali, vjernu ljubav obećali. U cijelome selu, nitko znao nije da se oni u tom kraju potajno sastaju. Napravili divnog hlada, usred njenog vinograda.

Na malenom brijegu, usred vinograda

I baš tako je nekako i u vinogradima Mladena Papka. Kuda god pogledate, stotine i stotine trsova pred zimu ogoljenih, stoje poput kamenih stražara, a ni hlada, doduše ponajviše ljeti, ne manjka ispod velikog oraha za kojega Mladen Papak kaže kako ga je zasadio još njegov otac te kako je jedini uvjet koji su projektanti morali ispoštovati projektirajuću podrum i kušaonicu, da ni pod koju cijenu ne diraju orah.

Imanje usred vinograda

"To, u Slavoniji i Srijemu iznimno cijenjeno i korisno drvo, moralo je ostati jer bez njega ovo više ne bi bilo to imanje kakvog ga pamtim dok sam ovdje odrastao", kaže naš domaćin pokazujući impresivno buduće zdanje podruma i kušaonice, koje je u građevinskom smislu završeno te slijedi opremanje i završno hortikulturno uređenje okoliša.

Dok šetamo terasom koja se proteže prvim katom oko cijelog objekta, nudeći pojetiteljima nezaboravan pogled na Frušku goru u daljini i okolne brežuljke i vinograde, Papak pokazuje prema vinogradima koji se prostiru oko sve četiri strane, navodeći koji su njegovi preostali još od oca, a koje je vremenom kupio želeći da se objekt podruma i kušaonice nađe u potpunom okruženju trsova vinove loze, kako bi svima onima koji dođu kušati njegova vina mogao reći: "To vino, koje sada kušate, izraslo je upravo na ovim trsovima. Možete ih i dodirnuti ako želite i osjetiti njihovu snagu".

Prodaja na kućnom pragu je najisplativija prodaja

I povjerovali bi. Jer, tko ne bi povjerovao kada vam to kaže čovjek koji je dobar dio života proveo kao enolog u Iločkim podrumima, a osam godina i na mjestu prvog čovjeka te vinarske tvrke. "U to vrijeme sam imao nešto zemlje. Naslijedio sam od oca pet i dokupio još osam hektara i na svoj toj površini sam posadio vinograd. Zadnji sam posadio 2010. godine. Pritom sam koristio poticaje i subvencije koje je država davala za podizanje nasada. Kada sam se 2014. razišao s Iločkim podrumima, krenuo sam u vlastitu proizvodnju vina. Projekt sam imao gotov.

Pogled na vinograde u redu

Javio sam se na natječaj iz tzv. europske Vinske omotnice, za mjeru Izgradnja i opremanje vinarija", kaže dok pokazuje budući podrum ukupne površine 350 četvornih metara iznad kojega se nalazi kušaonica koja se prostire na 100 četvornih metara, a povrh svega je potkrovlje u kojem će se naći nekoliko soba kako bi posjetitelji ukoliko požele, mogli ovdje i prenoćiti. A goste namjerava privući uz pomoć turističkih operatera. Na pomalo naivno novinarsko pitanje, ima li uopće ljudi koji su spremni prevaliti popriličan put iz bilo kojeg dijela Hvatske da bi došli do najistočnije hrvatske granice kako bi kušali ovdašnja vina, odgovara potvrdno navodeći kako je samo kroz Stari podrum Iločkih podruma godišnje znalo proći i do 30.000 posjetitelja.

"Neka i svaki treći navrati kod mene. To je za mene kao malog vinara izvanredan posao. Prodaja vina na kućnom pragu je danas najsplativija prodaja. Napunim bocu i prodam je. Nemam troškova transporta, rabata koji moram davati distributerima. To su najbolje i najisplativije ponude. Morate se međutim brandirati i reklamirati, a prezentacije vam u kušaonici moraju biti na visokoj stručnoj razini kako bi gosti nešto i naučili", ističe dodajući kako trenutačno zapošljava vinogradara i podrumara, a iza Nove godine namjerava zaposliti još jednu osobu.

Vino raste u vinogradima

"Ovdje sam rođen i živio sam tu do svoje desete godine života. I dan danas pamtim okus i miris onog prvog mošta koji smo kao djeca pili dok smo pomagali ocu. To će mi ostati u sjećanju dok sam živ i vjerujem da je upravo taj miris prvog mošta i razlog zašto sam se usmjerio prema vinogradarstvu", kaže Mladen Papak dodajući kako je u prvoj berbi koju je odradio kao proizvođač, a to je bilo prošle godine, proizveo 55.000 litara vina.

Budući podrum i kušaonica Papak

"Od kako radim u vinarstvu, 2014. bila je najlošija godina za vinogradare, a moj peh što mi je to bila i prva godina kao proizvođaču vina. 2015. posve je drugačija priča. Odlična godina,odlična berba i odlična vina. Ove godine namjeravam na tržište izaći puno ozbiljnije i s vrhunskim vinima", navodi podsjećajući na staru vinogradarsku uzrečicu da vino raste u vinogradima.

Ništa od ledene berbe

A njegovi vinogradi na Radošu kaže, ne mogu biti na idealnijom položaju. Dok gledamo na Frušku goru, pojašnjava kako je riječ o južnim i jugozapadnim položajima na oko 210 metara nadmorske visine, osunčanima preko cijelog dana i s idealnom strukturom tla koje ne zadržava vodu. Ove godine namjerava proizvesti oko 60.000 litara vina među kojima je dominantna graševina, a tu su još i čuveni iločki Traminac, Rajnski Rizling, Chardonnay i crne sorte Cabernet Sauvignon i Cabernet Franc koje spaja i radi jedno crno vino.

Većina proizvodnje ide prema Zagrebu i tamošnjem distributeru Miva i Mohor trgovina u čijoj se ponudi nalazi više od 1.000 etiketa hrvatskih i svjetskih vina. Papak ističe kako je svjestan da je po proizvodnji mali proizvođač, ali s velikim planovima koji su prvenstveno usmjereni na proizvodnju vrhunskih vina. Tako je ove godine nešto manje od hektara neobranog vinograda ostavio za proizvodnju predikatnih vina.

"Zamislio sam si da polovicu toga oberem kao izbornu berbu prosušenih bobica , drugu polovicu bih ostavio pa bih čekao da se steknu uvjeti da oberem kao ledenu berbu. Međutim, kada sam ušao u vinograd, vidio sam da je grožđe strašno dehidriralo pa smo ga obrali u dva dana", kaže nimalo sretan što ove godine neće biti ništa od ledene berbe.

Opet prema EU fondovima

Na pitanje o ulaganjima u izgradnju podruma i kušaonice na Radoševu odgovara kako je cijela investicija koštala oko 2,5 milijuna kuna od kojih je milijun kuna iz EU fondova, a ostatak bankarski kredit. "Taj EU novac mi je bio vrlo značajna pomoć. Čim završim ovaj projekt ići ću ponovno prema EU fondovima kako bih iz njih uložio u bolju opremljenost vinarije,a koja je nužna za proizvodnju dobrih i kvalitetnih vina kojima težim", kaže dodajući kako je ove godine napravio i dva pjenušca, bijeli od sorte chardonnay i rose od sorte Cabernet Franc.

Dio vina Mladena Papka

Navodi kako su pjenušci bolji što duže odstoje pojašnjavajući kako kod pjenušaca nakon sekundarne fermentacije koja se dogodi u boci dolazi do stvaranja taloga koji u stvari predstavlja odumrle kvasce čijim se rastvaranjem stvaraju aminokiseline koje strašno poboljšavaju kako aromatski profil vina, tako i strukturu vina. "I zato je dobro da pjenušci duže vrijeme odleže", napominje.

Rinfuza problem koji stvara dugoročnu štetu

Na pitanje o stanju među iločkim vinarima, procjenjuje kako ih ima koji vrlo dobro posluju i imaju osmišljenu viziju što i kako, ali ima i onih koji su limitirani kako tehnologijom kojom raspolažu tako i stjecanjem novih znanja te tapkaju u mjestu. U svakom slučaju, ne zna da ima i jedan vinar koji ima zaliha vina da bi ih prenosio iz godine u godinu, što znači da se gotovo sva proizvodnja i proda.

"Najveći problem je u stvari što je dobrom dijelu vinara najlakše vina koje proizvedu prodati u rinfuzi, što je šteta jer među tim vinima imate i vrlo solidnih koja zaslužuju bolji tretman", kaže dodajući kako je po njemu butelja najprimjereniji oblik prodaje i ponude vina. Dok obilazimo imanje usred vinograda, dodaje kako mu je najviše žao kada vidi da se netko vinogradarstvom i vinarstvom bavi bez volje i želje da unaprijedi proizvodnju.

"Razumljivo je da je danas svima teško i da nitko nema novca. Ali, ponekad nije sve u novcu. Mnoge edukacije su beplatne, a kada ih organizirate pojave se tri vinogradara", navodi sa žaljenjem dok šetamo terasom s jednim od najljepših pogleda na iločko i Srijemsko vinogorje. Kakvog, kako kaže naš domaćin, u Hrvatskoj i susjednim državama nema. Možda jedino ona u Dalmaciji, ali to je jedna posve druga i drugačija priča od brežuljkastog Srijema na čijim obroncima će vrlo skoro niknuti suvremena vinarija i kušaonica obitelji Papak.


Fotoprilog


Tagovi

Vinogorje Ilok Mladen Papak Vinarija Kušaonica Projekt EU Fondovi Vinska omotnica Grožđe Srijemsko Radoš Terasa Berba Graševina Traminac Vinari Proizvodnja Hektara Ulaganja Krediti Podrum Kušaonica


Autor

Alen Kuns

Više [+]

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zašto odabrati i kako brinuti o Božićnim drvcima s korijenom ? - Umjetnom boru treba 2500 godina da se razgradi a jedno stablo poput obične smreke u starosti od 5 godina u 12 mjeseci proizvede dovoljno kisika za jednu osobu za dva mjeseca d... Pročitaj cijelu bilješku »