Iako su se "napatili", vinogradi u Dalmaciji lani su dali iznimno vino, što se očekuje ove godine?

Vinogradarstvo u Dalmaciji tijekom protekle godine bilo je obilježeno brojnim događanjima, manifestacijama i stručnim skupovima koji su okupili vinogradare, vinare i ljubitelje vina.

Jedan od ključnih događaja bila je 34. Sabatina, održana koncem prošle godine u Malom Lošinju. Bila je to prilika da se napravi i inventura protekle vinarske sezone s osvrtom na razne utjecaje pogotovo dugotrajnoj suši koja je bila jedan od glavnih izazova tijekom 2024. godine. Klimatske promjene, uključujući visoke temperature i manjak oborina, značajno su utjecale na kvalitetu grožđa i prinos.

Zbog manjka kiše, grožđe nije imalo dovoljno vlage za optimalan razvoj, što je smanjilo količinu soka u bobicama i u nekim slučajevima izazvalo smanjenje kiselosti, koja je ključna za ravnotežu vina. Iako su sušni uvjeti mogli dovesti do koncentracije okusa, što može rezultirati jačim, punijim vinima, u nekim vinogradima kvaliteta je bila smanjena, osobito ako su bili nedovoljno zaštićeni od bolesti i štetnika.

Najranija berba grožđa u povijesti Ravnih Kotara, na Korčuli pamte i raniju

Samim time suša je imala jak utjecaj na prinos, jer su vinogradari morali obustaviti zalijevanje zbog cijene vode ili dodatno smanjiti količinu grožđa po trsu kako bi održali zdravlje vinove loze. Osim toga, visoke ljetne temperature uzrokovale su i prerano zrenje što ponekad rezultira nižim prinosima, ali i manjoj vrsnosti vina ako se berba nije pažljivo uskladila s najboljim trenutkom zrenja.

Unatoč svemu, iznimna godina po kvalieti

"Ipak mislim da će protekla godina ostati upamćena po izrazito visokoj kvaliteti vina. Ne samo ovdje u Imotskom vinogorju, već i u cijeloj Dalmaciji. Malo je onih koji će kazati suprotno", tvrdi Nikola Grabovac iz Prološca.

Kaže, sami početak godine nije puno obećavao. Dugotrajan niz toplih dana potaknuo je vegetaciju već sredinom ožujka. Nakon čega je mjesec dana kasnije došao kasni mraz i svakako ostavio traga. Zatim opet imate ljetno sušno razdoblje, tako da ste već u kolovozu imali berbu, u vrijeme kada je to doba godine rezervirano za zriobu grožđa.

"U konačnici bila je to, barem što se kvalitete tiče, iznimna godina", naglašava.

Njihova vinarija jednako po kvaliteti može se pohvaliti i plasmanom vina. I ne samo oni, kaže, jer je proteklu godinu obilježio rast prodaje kvalitetnih vina. Prognoza je to i za ovu.

"Nadamo se najboljemu. Prije dvije godine dalmatinske vinograde poharala je peronospora, proteklu suša, pa se po nekoj logici stvari nadamo da će ova godina biti bolja. Barem prosječna, što bi željeli. Da bi se to moglo i ostvariti, treba veći broj hladnih dana. Zima je, iako još nije gotova, bar što se tiče Imotske krajine, bila hladnija nego prošla. Bilo je više dana u minusu u odnosu na lani. Što je dobro", smatra Grabovac.

S većinom iznesenog slaže se i Leo Gracin, enolog i vinar iz Primoštena. Njegov Babić doživio je sudbinu i ostalih vinograda u Dalmaciji.

"Više bih kazao da je to bila jedna od najspecifičnijih godina otkad se bavim ovim poslom, a ima od tada tridesetak godina", kaže. Zrenje je došlo jako rano i sve sorte su došle na urod u maloj vremenskoj razlici, zato ne bi sve prepisao suši. Mada je ona, između ostalog pogurala cijelu stvar. Da je ona svemu kriva, smatra, onda bi se usporilo i zrenje grožđa, jer loza pati tijekom dugotrajnog sušnog razdoblja.

Rano zrenje, manji prinosi, izuzetna kvaliteta

"Što se točno događalo, jer smo imali i periode ekstremne vrućine, ne znam. Možda bi se netko trebao ozbiljno pozabaviti 'istraživačkim' radom da nam pojasni što je bilo i koji su se to procesi odvijali i utjecali na razvoj takvog događaja. Da paralelno imate rano zrenje, manje prinose i izuzetnu kvalitetu vina", mišljenja je Gracin koji zagovora navodnjavanje vinograda posebno u sušnim periodima. Što se kasnije pozitivno reflektira po svim aspektima.

Kao i njegov kolega iz Prološca, smatra da su hladni dani dobrodošli u vinogradarstvu. No, što se tiče ovogodišnje sezone, rano je o tome govoriti. Svakako vinogradari u Dalmaciji pozitivno ulaze u novo razdoblje.

Pošto je jedan od preduvjeta već odrađen na sve ostalo naučili su prilagoditi svoje metode, uključujući odabir sorti koje bolje podnose sušu.

Sve je to "urodilo“ pozitivnim aspektima kao što je već spomenuta koncentracija okusa. Suša je, u nekim slučajevima, pomogla u koncentraciji tih istih, jer su loze morale "boraviti" u težim uvjetima, što nam je napomenuo i Leo Gracin i pravilu cijeli taj proces dovodi do dubljih i intenzivnijih okusa u vinima. Ovo je osobito korisno za crvene sorte poput Plavca malog, koje su, u nekim vinogradima, dala vina bogata aromama.

Pošto bez zdravog grožđa nema ni dobrog vina, većina dalmatinskih vinara uspjela je unatoč svim nedaćama, održati visoku kvalitetu koristeći održive prakse i pažljivo upravljajući vinogradima. Neki od njih su primijetili da se vina koja su nastala iz loza pod velikim stresom, odlikuju većom kompleksnošću i karakterom.

Prilagodljivost uvjetima

Što se tiče izazova oni se, kažu naši sugovornici, mogu sažeti smanjenom količinom kiselosti u grožđu, što je dovelo do toga da su neka imala "ravniji" okus. Ona je ključna za svježinu i dugovječnost, pa su vina iz sušnih godina "nešto mekša i manje živahna“.

Ipak unatoč svim tim izazovima, mnogi su vinari pohvalili svoju berbu, posebno za vina koja su imala bolju prilagodbu na teške uvjete. Na međunarodnim natjecanjima i ocjenjivanjima, brojni su osvojili medalje, što je dokaz da su kvaliteta i pažnja prema detaljima bili prisutni u proizvodnji.

S obzirom na sve ove faktore, 2024. u Dalmaciji bila je godina u kojoj su vinari pokazali izuzetnu prilagodljivost i kreativnost, stvarajući vina koja, iako pod utjecajem klimatskih izazova, i dalje odražavaju specifičnost i karakter regije.