• Vinarstvo
  • 11.08.2010.

Hrvatski vinari konačno se moraju okrenuti izvozu

  • 1.542
  • 77
  • 0

Vinarija Krauthaker iz Kutjeva, jedna od prvih privatnih vinarija u Hrvatskoj, danas petinu svoje proizvodnje plasira na strana tržišta.
Cilj je, međutim, izvoziti 40 posto proizvodnje, ističe Vlado Krauthaker, vlasnik vinarije i jedan od najcjenjenijih hrvatskih vinara, čija vina imaju kupce u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Austriji, Češkoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Švedskoj, Rusiji, zemljama Beneluksa pa čak i u Australiji.

Krauthakerova vina, među kojima je najzastupljenija sorta graševina, danas se tako mogu naći i u restoranima s Michelinovim zvjezdicama, i to osobito u britanskim "zvjezdanim" restoranima. S tim pionirom suvremenog hrvatskog vinarstva razgovaramo o aktualnom stanju na domaćem tržištu vina, promociji Hrvatske kao turističke destinacije za enogoste te mogućnostima izvoza hrvatskih vina na strana tržišta. Neotkriveni potencijal za izvoz su susjedna, istočnoeuropska tržišta, navodi Vlado Krauthaker, čija vinarija u vlasništvu ima tridesetak hektara vinograda, uz još šezdesetak hektara u zakupu.

Koliko zapadnoeuropske zemlje, u koje uspijevate izvoziti vino, zapravo štite svoje tržište i koliko vam je bilo teško uopće se probiti?
Mislim da nitko strogo ne štiti svoju proizvodnju, pogotovo zapadni svijet, koji prihvaća sve. Francuska kao vinska zemlja izvozi oko 60 posto vlastite proizvodnje vina, a tek se 40 plasira na domaćem tržištu. Šezdeset posto količine vina koje se proda u Francuskoj je, dakle, vino iz uvoza. Francuska je jedno od najotvorenijih tržišta, a sami su Francuzi ljutiti na svoje vinare jer su im domaća vina preskupa te kupuju svjetska vina, koja su jeftinija, a ujedno su im i dostupna. Tu uključujem i hrvatska vina. Mislim da stoga tvrdnje hrvatskih vinara o zaštiti domaćeg tržišta nisu potpuno utemeljene. Mi smo, međutim, dužni brinuti se o našem izvozu, kao i velikom potencijalu naših sorti, od kojih je velik dio svijetu nepoznat, iako je na svjetskom tržištu danas trend potražnja za autohtonim sortama. Graševina je, primjerice, već prihvaćena u najboljim britanskim restoranima pa ne vidim zašto ne bi bile i neke druge hrvatske sorte.

Model Austrije

Zašto onda Hrvatska ne izvozi više vina?
Zato što nismo dobro organizirani na tržištu i jer kod kuće nismo imali dovoljno vina ni za domaće potrebe. Sada je odjednom na domaćem tržištu nastala gužva jer se zbog recesije vino manje troši.

Koliko je zapravo pala potrošnja vina zbog ekonomske krize?
Potrošnja kvalitetnijih vina pala je između 30 i 50 posto. Tko ne prodaje, kod kuće mora izvoziti. A mi se nismo organizirali, niti nas je država organizirala. Ipak, Hrvatska je gospodarska komora u posljednje dvije-tri godine napravila nekoliko kvalitetnih pomaka.

Kako sama država može potaknuti izvoz i pomoći vinarima?
Dio davanja koja vinari imaju po boci mora biti direktno uložen u marketing hrvatskih vina, u nacionalni vinarski imidž. Hoće li to ići preko HGK ili preko neke nove agencije, nije važno. No takav je sustav hitno potreban i Ministarstvo poljoprivrede mora brzo reagirati. Takav model, naime, ima Austrija, koja izvozi oko 60 posto svojih vina u, manje-više, sve države svijeta. Austrijanci taj model provode preko svoje gospodarske komore.

S obzirom na kapacitet proizvodnje na hrvatskom vinarskom tržištu, kao i davanja, ali i na krivu cjenovnu politiku nekih, jesu li, po Vama, hrvatska vina preskupa?
Ni jedno vino nije preskupo ako je odgovarajuće kvalitete. Bitan je, dakle, odnos cijene i kvalitete. Sami će se vinari vrlo brzo suočiti sa svim svjetskim vinima koja još nisu prisutna na našem tržištu te stoga moraju urediti odnos cijene i kvalitete. Što se ugostitelja tiče, sigurno da netko s plastičnim stolicama ne može prodavati vina po previsokim cijenama.

Preslagivanje tržišta

Vezano uz konkurenciju na domaćem tržištu, što se na hrvatskom tržištu vina može očekivati s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju?
Misim da će se uvoz otvoriti za stotinjak posto, ako ne i više. Pogotovo za crna vina. Konkurencija će biti vrlo jaka, vinari će morati biti jako dobro organizirani, paziti na cijene. Trebat će puno više paziti na troškove proizvodnje vina. I ako se domaći vinari uspiju nametnuti kvalitetom svojih vina, moći će postići i bolju cijenu te strana vina neće imati toliko prostora na domaćem tržištu. No bez izvoza se definitivno neće moći i ako već sada ne krenemo jače plasirati domaću proizvodnju na strana tržišta, hrvatsko vinogradarstvo i vinarstvo će nastradati.

Svjedoci smo preslagivanja na domaćem tržištu. Agrokor je nedavno kupio Belje i krenuo u snažnu proizvodnju kvalitetnih vina tako da se sada čak govori i o suficitu proizvodnje, koju domaće tržište ne može "progutati". Kako se mali proizvođači mogu boriti s takvom konkurencijom, gdje je u svemu tome njihovo mjesto na tržištu?
Mislim da veliki sustavi tipa Agrokor, a koji jako agresivno idu na domaće tržište, moraju puno, puno više izvoziti kako bi domaće tržište ostavili u lojalnoj konkurenciji. Svakako ne bi smjeli povlačiti nelojalne poteze koji uništavaju malog proizvođača i koji se vuku samo zbog toga što je netko moćan. Na domaćem se tržištu danas, nažalost, vuku potezi koji nisu uobičajeni nigdje u svijetu. Iako, smatram da se veliki sustavi neće moći tako ponašati dugoročno jer će se s dolaskom stranih vina tržište regulirati. Velikim podrumima stoga savjetujem da hitno krenu u izvoz.

Vino nije turistički adut

l Prema Vašem mišljenju, plasiramo li dovoljno domaća vina kroz turizam, koji je također jedan od oblika izvoza? Je li Hrvatska vani uopće prepoznata kao destinacija kvalitetne enoponude?
- Turizam i vino imaju jaku zajedničku priču. Lani se počelo zajedničke prezentacije, no još uvijek premalo. U turizmu je vino adut koji nije iskorišten i stoga Hrvatska turistička zajednica treba početi jače surađivati s vinarima. Zakasnili smo, ali još imamo šanse nadoknaditi taj zaostatak. Vino kao proizvod koji se nudi u turizmu, osim toga, ne smije biti prezentirano kao preskupo ili "običnom" turistu nedostižno. Danas, naime, imate izvanrednih vina po prihvatljivim cijenama koja se toče na čaše. HTZ mora razmisliti o nekim vinarskim adutima, izabrati najbolja vina i s njima ići na prezentacije. Mislim da su vinari spremni surađivati pa čak i uz vlastiti financijski trošak.


Tagovi

Vinogradarstvo Vinarstvo Izvoz Autohtona sorta Vino

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi