• Vinarstvo
  • 22.02.2012.

Hrvatska na zalihama ima oko 20 milijuna litara vina

Proizvodnja vina u posljednjih pet godina bilježi stalni porast, no ne i potrošnja

  • 1.831
  • 91
  • 0

U posljednjih pet godina proizvodnja vina u Hrvatskoj bilježi stalan porast te je u 2010. godini iznosila 1.433.000 hektolitara, što je 15 posto više od proizvodnje u 2005. godini - podaci su to koje nam je na naš zahtjev poslala Irena Vučetić, viša stručna suradnica Službe za odnose s javnošću iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), a koje je pripremio Sektor za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo.

Dodajmo tomu da je prošla godina bila još vinorodnija.

Značajnom porastu proizvodnje vina, kako smatraju u HGK-u, pridonijele su državne potpore i poticaji za sadnju vinove loze koje su provedene u prethodnom razdoblju. Površine pod vinovom lozom su povećane, loza je došla u puni rod, zbog čega su i količine grožđa i vina povećane, a istovremeno je nastupila i globalna kriza te se kupovna moć smanjila. Posljedica toga je i smanjenje potrošnje vina, navode iz HGK. Na naš upit o ukupnim zalihama vina u Hrvatskoj, naglašavaju da je to u ovom trenutku teško procijeniti.

Najviše izvezli 2002. godine

U razgovoru s nekolicinom slavonskih vinara, koji su željeli ostati anonimni, doznali smo da se njihove procjene o zalihama vina u Hrvatskoj trenutno kreću oko 15 do čak 20 milijuna litara vina, čija je vrijednosti od 150 do 200 milijuna kuna. Jedan od većih slavonskih proizvođača vina kaže da se nešto vina uspije izvesti, ali da su to još uvijek manje količine, po cijeni od 7 do maksimalno 8 eura.

Najveći količinski izvoz vina, navode iz HGK, ostvaren je 2002. godine, i to 107.530 hektolitara, nakon čega se bilježi pad te je u 2010. izvezena najmanja količina, od samo 24.630 hektolitara, što predstavlja smanjenje za čak 77 posto u odnosu na 2002. godinu.

Što se izvoza tiče, još će veći problemi, čini se, za hrvatske vinare nastati ulaskom Hrvatske u EU, budući da naši vinari najviše izvoze na tržište Bosne i Hercegovine.
- Ulaskom Hrvatske u EU doći će i do značajne promjene u vanjskotrgovinskoj politici i to u nekoliko smjerova. Prije svega, u razmjeni vina sa zemljama članicama neće se primjenjivati carina, ni u uvozu ni u izvozu. Smanjenje carinske zaštite pri uvozu vina iz zemalja EU za posljedicu može imati pad uvoznih cijena i rast uvoza vina. Osim toga, bit će otkazani bilateralni trgovinski ugovori koje Hrvatska ima sa zemljama članicama CEFTA-e. Od dana pristupanja Uniji u razmjeni vina sa zemljama članicama CEFTA-e primjenjivat će se odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koje ove zemlje imaju s EU. Za Hrvatsku je posebno važno otkazivanje ugovora s BiH, budući da se do ulaska Hrvatske u EU vino u BiH izvozi bez plaćanja carina i bez količinskih ograničenja. Danom ulaska u EU, Hrvatska će u BiH vino izvoziti unutar utvrđene kvote. Osim toga, doći će do promjene visine osnovne stope carine za uvoz iz trećih zemalja (primjerice Čilea, Australije, Novog Zelanda), navode iz HGK, te dodaju da Hrvatska neće primjenjivati carine koje se obvezala primjenjivati svojim članstvom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, nego će primjenjivati carine koje primjenjuje EU, što u slučaju uvoza pojedinih vina znači osjetno smanjenje carina i zaoštravanje konkurencije na domaćem tržištu.

Puno malih proizvođača

A kad je riječ o domaćem tržištu, i broj tvrtki koje se bave proizvodnjom vina je u porastu. Tako su se 2010. proizvodnjom vina u Hrvatskoj bavile 123 tvrtke, od kojih njih 50-ak većih drži udjel od 85 posto ukupnog prometa vina u zemlji. Za usporedbu, 2009. godine proizvodnjom vina bavila se 101 tvrtka, a 2008. godine 92 tvrtke.

Proizvodnjom grožđa, prema podacima Državnog zavodu za statistiku RH, a na osnovi baznog istraživanja o strukturi vinograda u 2009. godini, bavilo se 59.998 proizvođača, dok je ukupna površina pod vinogradima u 2010. godini bila 34.000 ha. U 2011. godini, na temelju podataka iz ARKOD-a, registrirana su 42.022 poljoprivredna gospodarstva s prijavljenih 20.768 ha površina vinograda. U strukturi proizvodnje dominiraju mala usitnjena gospodarstva te tako od gotovo 60 tisuća proizvođača grožđa, njih 91 posto obrađuju površine manje od 1 ha. Proizvođači koji obrađuju od 1 do 5 ha čine 8 posto od ukupnog broja proizvođača. Proizvođača s više od 5 ha ima samo 338 i oni čine manje od 1 posto u ukupnom broju, međutim obrađuju 31 posto površina pod vinogradima.

145 milijuna rodnih trsova

U 2010. godini proizvedene su 207.743 tone grožđa na 145 milijuna rodnih trsova. Najznačajnije sorte grožđa u Hrvatskoj su graševina, plavac mali, malvazija istarska, plavina i debit. Zastupljenost ovih sorta iznosi 46,2 posto.

Potrošnja vina izjednačena s potrošnjom u EU

Prosječna potrošnja vina u Hrvatskoj na temelju proizvodno-potrošnih bilanci procijenjena je na 28 litara po stanovniku, čime se Hrvatska izjednačila s prosječnom potrošnjom u EU. Međutim, Hrvatska još uvijek zaostaje za potrošnjom vina među mediteranskim zemljama. Tako, primjerice, prema istoj metodologiji, potrošnja vina u Francuskoj iznosi 46, Portugalu 44, a Italiji 36 litara po stanovniku.

Autor: Zdenka Rupčić


Tagovi

Vinogradarstvo Vinarstvo Proizvodnja vina Potpora Poticaji Izvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi