• Vinarija Soldo
  • 03.06.2020. 16:30
  • Požeško-slavonska, Vetovo

Gojko Soldo: Sadnju vinograda nije prekinula ni pandemija, a cijenu vina neću podizati

Opći dojam s kušanja vina Vinarije Soldo je da su vrlo ugodno iznenadila svojom kvalitetom, uz pojedine premlade iznimke, a pravo iznenađenje bilo je kada smo doznali maloprodajne cijene njegovih butelja.

Foto: Marko Čolić
  • 469
  • 300
  • 0

Nagrađivana Vinarija Soldo iz Vetova, jednog od najboljih položaja u prestižnom kutjevačkom vinogorju, koja je bila šampion ocjenjivanja u Kutjevu 2018. i 2016. godine, te osvajala zlatne medalje za graševinu i mirisni traminac, predstavila je ovih dana u Zagrebu široku lepezu od 11 radnih vina koja na tržištu imaju pristupačnu cijenu. Naime, sva vina koštaju s PDV-om do 35 kuna, što je iznimka na domaćem vinskom tržištu koje je sada pogođeno i krizom uslijed pandemije koronavirusa.

Vinarija Soldo donedavno je široj javnosti bila manje poznata jer većinu proizvodnje od 30.000 litara vina godišnje, uz manje količine izvoza u Njemačku i Švicarsku, plasira na lokalnom tržištu - ne dalje od Slavonije. No, sada se njihova vina mogu naći i u Zagrebu, a na Kaptolu se prodaje njihovo Misno vino, te nešto plasiraju na Pag. Zato je ova zagrebačka promocija u HKD Napredak, koju je vodio sommelier Tomislav Jakopović, bila prilika da kušamo vina 'koja su prava vrijednost za novac'.

Sadili vinograde i u 'srcu korone'  

Gojko Soldo je otkrio da je položaj takav da nema puno grožđa, prinosi su mali, oko dva kilograma po trsu, ali je mineralnost tla u vinogradu ključna za sva bijela vina. Ona čine čak 85 posto asortimana u Slavoniji, pa tako i za nadaleko poznatu kutjevačku graševinu, koja je za rod iz 2018. godine dobila 85 bodova na ocjenjivanju u Kutjevu, ali i potvrdu Zavoda na vinogradarstvo i vinarstvo (ZVV) u Zagrebu za vrhunsko vino. "Graševine ima 16.000 trsova, a chardonnaya 5.000 'panjeva' kojeg bere 12 ljudi, a u roku od dva sata bistri mošt ide na fermentaciju", kaže Soldo.   

Vinograd obitelji Soldo (Foto: arhiva Gojka Solde)

Vinograde je, dodaje, sadio i u "srcu koronavirusa", a nagodinu će iskrčiti jedan hektar kako bi posadio nova četiri priznata klona graševine. Inače, Soldo je po struci voćar i vinogradar, godinama je s obitelji uzgajao grožđe i prodavao vinarima, a tek od 2011. počeo ga je prerađivati i pakirati. Obiteljski vinograd je od početnih 1,5 narastao do površine sedam hektara, što je sasvim dovoljno za ozbiljnije bavljenje ovim poslom. Od bijelih su prisutni graševina, manzoni, sauvignnon blanc, rizvanac i traminac mirisni, a od crnih zweigelt, merlot, pinot noir, frankovka, gamay…

Sommelier Jakopović je istaknuo da je manzoni prošlogodišnje berbe, što znači da je još mlado, ali zato puno potencijala, vino za kojeg je upitno hoće li ga doživjeti jer sva Soldina vina, zbog zahtjeva tržišta, ali i nedovoljnih kapaciteta vinarije, ne stignu odležati još koju godinu u podrumu i tako se još više razviti. Riječ je o kod nas rijetkoj sorti, križancu rajnskog rizlinga i bijelog pinota kojeg u vinogorju Kutjevo imaju samo dvije vinarije, Krauthaker i Soldo, a više se podiže u Međimurju i Baranji.

Kako se čulo, manzoni je osjetljiv na rani mraz za razliku od nedodirljive graševine. "Zna biti i 'težak u vinogradu', iako brzo raste, ali redove ne smijete preusko saditi", pojašnjava Soldo. On ima samo tisuću čokota manzonija, od kojih godišnje dobije  600 do 700 litara vina, jer u kišnoj godini peteljka sama puca i odbacuje višak grožđa.   

"Vinograd je ključna pretpostavka za dobro vino, ali vinar je taj koji ga mora vinificirati odnosno složiti da bi svake godine, bez obzira na uvjete berbe, koji su sve nezahvalniji, dobio zadovoljavajuće vino', napomenuo je Jakopović. Soldo je dodao da to znači tešku borbu u slavonskim vinarijama da 'kiseline ne pobjegnu' kod sauvignona. Za isti smo čuli da se, primjerice, u Novom Zelandu sav pobere u roku od samo 48 sati.   

Sauvignnon je 'vino za lijenčine' u vinogradu  

Soldo ističe da je za ovu sortu, vrijeme berbe neobično važno, a on ga bere u dva navrata, za što je važno dobro pratiti zrelost grožđa i određivanje sladora (šećera) u moštu. No, on ne plijevi listove grožđa u vinogradu, već ih pušta da čuvaju zelene bobice sauvignonna po ljeti što duže, kako bi sačuvao njihov miris, ali i boju gožđa. Zbog toga ga on zove vino za lijenčine u vinogradu jer na taj način, ne radeći puno, dobiju bolje vino, ističe on.      

U posao je uključen i sin Mirko, student druge godine agronomije u Požegi, koji se odlučio nastaviti očevim putem i pratio ga je na zagrebačkom predstavljanju.

Vina Vinarije Soldo iz Vetova predstavljena se u Zagrebu (Foto: Marko Čolić)

Opći dojam s kušanja Soldinih vina je da su vrlo ugodno iznenadila svojom kvalitetom, uz pojedine premlade iznimke, a pravo iznenađenje bilo je kada smo doznali maloprodajne cijene njegovih butelja. ‘Vi ne znate što znači prodavati vina u Slavoniji’, iskreno je rekao Soldo koji, unatoč svemu, ipak nalazi neku matematiku u poslu, pa neće povećavati cijene radnih vina ni u ovoj krizi, koja je ostavila puno vina u bačvama.

Soldo je na djelu pokazao da se mogu proizvesti vrlo kvalitetna vina po prihvatljivim cijenama, pa zašto ne podržati takvo usmjerenje? Mi koji se, na ovaj ili onaj način, profesionalno bavimo vinom, kaže Jakopović, možda smo malo odlutali od toga kako kupnju doživljava prosječan konzument.

"Ako se na policama dućana može naći pristojna butelja za 30 do 50 kuna, podržimo takve vinare i vinarije. Afirmirajmo kvalitetu ispred kvantitete, ali pritom ne bismo trebali biti lažno patriotski ograničeni. Upravo su nam lako dostupna vina iz cijeloga svijeta od Južne Amerike, JAR-a, pa i Makedonije, otvorila oči i pokazala da se uz relativno male novce može uživati u jako dobroj kapljici. Takvih vinara je i u Hrvatskoj sve više, a mnoge je tek osvijestila korona kriza. Osobno ću rado podržati svakoga tko nudi pravu vrijednost za novac, a ne razmišlja samo o ekstra profitu", zaključuje Jakopović.


Fotoprilog


Tagovi

Vinarija Soldo Gojko Soldo Vino Radna vina Vinograd Prezentacija Tomislav Jakopovič Graševina Manzoni


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Snimanje i uživanje u poljima ječma, žetva počinje.