Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Potražnja za vinom
  • 30.04.2024. 18:00

Globalna potrošnja vina pala na 27-godišnji minimum - što je razlog?

Geopolitičke napetosti i prateća energetska kriza, zajedno s poremećajima u globalnom lancu opskrbe, rezultirali višim troškovima proizvodnje i distribucije, što je posljedično dovelo do značajnog povećanja cijena

Foto: Shutterstock/FreeProd33
  • 390
  • 22
  • 0

Globalna potrošnja vina prošle je godine pala na najnižu razinu od 1996. jer je inflacija dovela do rekordnih cijena, a to je odbilo potrošače koji se već bore s nižom kupovnom moći, objavila je Međunarodna organizacija za vino i vinovu lozu (OIV) sa sjedištem u Parizu. 

Procijenili su da je svjetska potrošnja u 2023. bila 221 milijun hektolitara (mhl), što je pad od 2,6% u odnosu na 2022. i 7,5% ispod 2018., prenosi Reuters. Hektolitar je ekvivalent 133 standardne vinske boce, butelje.

Geopolitičke napetosti 

Navode kako su geopolitičke napetosti, posebno rat u Ukrajini i prateća energetska kriza, zajedno s poremećajima u globalnom lancu opskrbe, rezultirali višim troškovima proizvodnje i distribucije, što je posljedično dovelo do značajnog povećanja cijena za potrošače vina, smanjujući ukupnu potražnju. 

Prošlogodišnji pad potražnje bio je posebno značajan u Kini, a procijenjen je na minus 25%.

Tamošnja je potrošnja vina naglo porasla početkom stoljeća u skladu s rastućom srednjom klasom. No, u proteklih je pet godina pala za više od 60%, na 6,8 mhl zbog ograničenja vezanih uz COVID-19 i i rastuće cijene. 

Što se tiče trgovine, ukupni obujam pao je 6,3% na 99 mhl, a kada je riječ o vrijednosti trgovine, ona je pala za 4,7% i iznosi 36 milijardi eura. 

I proizvodnja puno niža

OIV je dodatno snizio procjenu prošlogodišnje proizvodnje vina na 237 mhl, s početne od 244 mhl objavljene prošlog studenog, što je sada 10% ispod proizvodnje iz 2022. i najniže u više od 60 godina.

Ovakav trend je posljedica lošeg vremena, uključujući rani mraz, obilne padaline s jedne i sušu s druge strane te pratećim gljivičnim oboljenjima, kako na sjevernoj, tako i na južnoj hemisferi.

Italija je proizvela 38,3 mhl što je najmanja količina vina od 1950. godine, odnosno pad od više od 23% u odnosu na prethodnu godinu, čime je izgubila vodstvo ispred Francuske.

Najveća zabilježena suša natjerala proizvođača pjenušaca na otpuštanje radnika jer grožđa - nema

Za 2024. preliminarne procjene za južnu hemisferu ukazuju na oporavak dvaju najvećih proizvođača Australije i Argentine, a nakon oštrog pada prošle godine. No, ipak će ostati 4% odnosno 6% ispod prosjeka 2018./23.

Hladno proljeće i kasna berba mogli bi dovesti da Čile već treću godinu zaredom proizvodi manje vina, u prosjeku za 17%.


Tagovi

Vino Potražnja Trgovina Potrošnja vina Pad proizvodnje Energetska kriza Cijena vina


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Francuski pekari ispekli su najduži baguette na svijetu, od 140,53 metra, čime su vratili rekord za jedan od svojih najpoznatijih nacionalnih zaštitnih znakova, a kojeg je Italija držala pet godina. Baguette, oko 235 puta duži od tradiciona... Više [+]